DILI: Hafoin Maijor Jeneral Lere Anan Timur fó ‘alarma’ ba portavoz grupu Rezistensia Nasionál Defende Justisa no Konstituisaun RDTL, Angela Freitas, iha Tersa (01/09), membru F-FDTL hahú halo movimentu iha rezidensia Angela Freitas ne’ebé mós nu’udar Sede Nasionál RNDJ-KRDTL, iha Bairo Formoza, Dili.
LALEIA: Lider nasional no atual Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão la konkorda ho ideia husi Ramos Horta no desizaun ne’ebé governu foti ona hodi hanaran ponte Laleia ba ponte Nelson Mandela. Xanana hakarak atu ponte ne’e hanaran ponte Don Martinho Lopes.
DILI: Xefe Estadu Maior Jeneral Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Maijor Jeneral Lere Anan Timur sei la husik grupu Rezistensia Nasionál Defende Justisa no Konstituisaun RDTL (RNDJ-KRDTL) atu hatuun Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo.
DILI: Kliente Western Union (WU) Timor-Leste husi Munisipiu 13 preokupa tebes ho sistema atendementu Western Union, tanba prosesu foti osan kleur tebes.
PASABE: Eis Komandante Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o parabéns ba aniversariu Falintil ba dala 45, iha suku Malelat, sub-rejiaun Pasabe, Rejiaunn Administrativu Espesial Oekusse-Ambeno (RAEOA).
DILI: Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Lere Anan Timor hateten, veteranu FALINTIL sira ne’ebé ohin loron sei ativu iha F-FDTL laran la kontente ho moris ne’e, tanba laiha justisa kona-ba sira-nia estatutu no direitu ne’ebé sira hetan.
Veteranu FALINTIL sira ne’ebé uluk funu tinan 24 nia-laran ba TL nia independénsia nasionál, sira-nia estatutu no tratamentu hanesan funsionáriu públiku baibain de’it, no situasaun sai aat liu bainhira sira ba reforma, tanba ema la tau matan ba sira.
Forsa armada loloos iha estatutu espesiál ida ho nia natureza militár ketak no labele kompara.
Ko’alia kona-ba osan operasionál ka perdiem, funsionáriu públiku sira hetan US$ 40, maibé soldadu F-FDTL sira hetan de’it US$ 10 de’it. Ne’e laiha ekilíbriu.
“Veteranu sira ne’ebé to’o ohin loron sei servisu iha instituisaun F-FDTL, ita konta loloos sira halo ona tinan 44 serbí Estadu. Tinan 24 iha funu rezisténsia nia-laran no tinan 20 iha tempu independénsia nian. Ita haluha sira-nia esforsu no sakrifísiu harii nasaun no Estadu Demokrátiku ne’e,” dehan Lere, iha Kuartél Jerál F-FDTL, Fatuhada, horisehik.
Nia hatutan, dala balu ho impase polítiku ne’e, liuliu na’i ulun sira taka matan ba problema sira ne’e. Nasaun ne’e estavel tanba kontribuisaun boot husi lider istóriku sira hamutuk ho veteranu FALINTIL sira.
Ohin loron ema balu hakarak hamoos istória no inventa istória. Sira dehan ukun-aan ne’e hahú husi (pregu) konsulta populár, no sira nega prosesu tomak ne’ebé la’o molok konsulta populár, FRETILIN no FALINTIL ne’e patrimóniu Estadu nian ne’ebé labele husik malu.
Nia subliña, ohin loron FRETILIN partidu polítiku ida, maibé FRETILIN uluk nia mak mata-dalan no komanda FALINTIL hodi funu no reziste hasoru invazór sira ba libertasaun nasionál, sobrevivente sira ne’ebé uluk komanda funu mak Kay Rala Xanana Gusmão, Mauhunu Bulerek Karatayanu.
“FRETELIN no FALINTIL mak laiha karik referendu mós laiha no Independénsia laiha. Ita tenke rekoñese katak uluk FRETILIN mak mata-dalan no FALINTIL mak liman kro’at FRETILIN no Povu Maubere nian. Ikus mai CNRT moris nu’udar produtu unidade nasionál no despartidarizasaun FALINTIL nian no lori timoroan sira ba referendu,” dehan nia.
Estadu deside ona harii instituisaun rua hanesan Konsellu Veteranu no Ministériu Veteranu, instituisaun rua ne’e Estadu fó responsabilidade atu identifika problema sira hotu ne’ebé ohin temi ona no fó solusaun.
Tenke buka mós dalan oinsá atu ema labele nega no labele hamoos istória. Dalan di’ak liu mak habelar istória ba jerasaun foun sira liuhusi dalan edukasaun sívika, hahú husi eskola sira, partidu polítiku, instituisaun Estadu no seluk tan, atu sidadaun hotu-hotu bele hatene istória ne’e nu’udar TL nia identidade rasik.
“Ami fó rekomendasaun ba Estadu no Governu, atu loron 20 Agostu sai loron nasionál, atu Estadu no Governu halo lei hodi garante veteranu sira-nia futuru, no sira-nia oan, bei-oan bele hetan direitu, tanba aman-inan sira nia kontribuisaun boot ba libertasaun nasionál. Tinan-tinan iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) iha nafatin fundu atu harii veteranu sira-nia uma ka hela fatin ne’ebé dignu,” dehan nia.
DILI: Presidente Autoridade Nasionál Petróleu Minerais (ANPM), Florentino Soares Ferreira hateten, daudaun simu ona proposta no opiniaun husi kompañia Santos ba fura mina matan foun tolu iha Bayu Undan, maibé sei halo estudu no analiza hodi labele fó prejuizu ba Estadu.
DILI: Impase polítika ne’ebé akontese iha Timor-Leste lori tempu naruk, veteranu sira fó sala ba eis-lider rezisténsia sira liuliu Kay Rala Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak no Francisco Guterres Lú Olo.
DILI: Presidente Autoridade Nasionál Petróleu Minerais (ANPM), Florentino Soares Ferreira hateten, daudaun simu ona proposta no opiniaun husi kompañia Santos ba fura mina matan foun tolu iha Bayu Undan, maibé sei halo estudu no analiza hodi labele fó prejuizu ba Estadu.
DILI:Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo hateten, nia kargu hili husi povu, laos grupu ida mak hili, tanba ne’e atu ezijé rezigna tenki tuir konstituisaun.
DILI:Xefe Gabinete Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Jorge Geraldo Gama, lidera diskusaun téknika hodi prepara programa prioridade sira Ministériu nian ba tinan 2021.
Iha diskusaun téknika ne’e, ekipa define prioridade sira iha asuntu parlamentár nian no iha komunikasaun sosiál ne’ebé sei implementa iha tinan oin. Diskusaun ne’e hala’o iha Gabinete MAPKOMS, Palásiu Governu, loron 19 Agostu 2020.
DILI:Liu-husi reuniaun ho Xefe Governu Taur Matan Ruak, Ministru Petróleu no Minerais, Víctor da Conceição Soares, kuarta ohin (19/8) aprezenta dirijente foun husi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais, (ANPM), Prezidente Konsellu Administrasaun ba Timor GAP no Prezidente Institutu ba Petróleu no Jeolojia (IPG).
DILI:Bankada Parlamentár Congresso Nasionál Reconstrucão Timor-Leste (CNRT) prefére liu atu halo uma ba professór no Médiku sira no laiha nessesariu atu harii uma ba deputadu sira.
DILI: Kazu inan ne’ebé soe no estraga nia bebé sei sai nafatin kazu ne’ebé hamosu preokupasaun boot, no to’o ohin loron kontinua akontese, la’os de’it tanba sala husi feto maibé mós tanba mane mak laiha responsabilidade.