Pesoál saúde simu formasaun psikososiál bázika

By Ekipa Independente Agostu 25, 2021 457
Pesoal saude na'in 55 simu formasaun psikososial bazika. Foto:Grigoriu/Independente. Pesoal saude na'in 55 simu formasaun psikososial bazika. Foto:Grigoriu/Independente.

DILI: Ministériu Saúde (MS) liu husi Diresaun Nasionál Seksaun Saúde Mental, realiza formasaun orientasaun daruak kona-bá abilidade psikososiál bázika ba profisionál saúde ne'ebé durante ne'e servisu liu ba prevensaun Covid-19.

Médiku Espesialista Kakutak, iha Hospitál Nasionál Gidu Valadares (HNGV), Idalina Borges, hateten,treinamentu ka orientasaun ida-ne'e, ba daruak nian ne’ebé oinsá atu treinu no orienta kona-bá abilidade bázika psikolóziku  ba pesoál liña frente-sira ne'ebé daudaun ne'e hasoru hela situasaun dilemátiku tebes ho prezensa Covid-19 iha rai laran.

“Liuhusi orientasaun abilidade psikososiál emosionál bázika ida-ne'e, atu bele orienta ita nia liña frente sira hodi tau importánsia no kuidadu sira nia aan liu husi kontrolu emosaun, tanba loron ba loron sempre hasoru pasiente ho kazu pozitivu Covid-19,” Idalia hateten iha otél Novo Turizmu, hafoin partisipa iha orientasaun daruak ba abilidade psikososiál bázika ba iha profisionál saúde liña frente haree liu ba Covid-19, tersa (24/08).

Nia konsiedera pesoál liña frente sira hotu, merese atu hetan abilidade ida ne'e, hodi bele fó tulun ba ema, liu-liu fó tulun an rasik ho abilidade ne’ebé iha, bele treina an, atu nune'e adapta an lalais ba iha situasaun ne'e, tanba maioria populasaun moris ona ho Covid-19  kuaze tinan rua ona.

“Entau ita bele nota ona, ema kolen lalais, tauk, barak izola an, konfundi, dalaruma ho ita-nia nivel tauk, ansidade sira barak liu ne'e iha komunidade nia leet, bele afeta ba saúde, tanba ne’e formasaun ida ne’e importante teb-tebes,” nia esplika.

Nia husu mós ba pessoál  hirak ne’ebé servisu liu iha liña frente atende ba Covid-19, bainhira hasoru situasan ne’e, tenke lalais identifika emosaun hirak-ne’e atu bele kontrola, hodi halo ezersísiu ne’ebé di’ak hodi bele rekopera ba hanoin normál.

Formasaun ne’e hala’o durante loron rua,  ho totál  pessoál saúde inklui voluntária ne’ebé asiste hamutuk na’in 55, ne’ebé nia konsidera númeru ne’e la másimu tanba pessoál barak mak dadauk ne’e halo atendimentu ba pasiente iha fasilidade saúde sira hotu-hotu.

Iha fatin hanesan, Prezidente Cruz Vermella Timor-Leste (CVTL), Madalena Hanjam hateten, orientasaun ne’ebé fo husi Ministériu Saúde importante tebes, atu oinsá liña frente hirak ne’e bele iha konfiansa atu enfrenta situasaun difísil ida-ne’e.

“Parte CVTL nian, ami haree liu ba iha voluntariu sira, tanba pessoál saúde iha skiil ne’ebé makaas atu bele enfrenta, maibé ba sira ne’ebé voluntria ne’e persiza teb-tebes apoiu psikososiál,” nia dehan.

Iha CVTL, preimieru sokoru la’ós de’it fó ba iha fizika, maibé iha mós primeiru sokoru iha mentál nian, ida-ne’e mak ekipa tenke hala’o durante iha tempu krize nia laran.

Husi parte CVTL mós sei kontinua disemina informasaun relasiona ho importansia husi atividade ne’e, ba kada rejiaun, ne’ebé sei envolve ema hotu-hotu, tanba iha momentu ida ne’e sira persiza tebes tulun.

Liuhusi orientasan ne’e, suporta psikososial  ne’e mak  importante tebes iha situasaun Covid-19, atu bele halo ema fiar an hodi halo adaptasaun ba situasaun  difisil.

Totál voluntariu hirak ne’ebé daudauk servisu iha CVTL hamutuk hotu, entre rihun rua to’o rihun neen, tanba voluntaria hirak ne’e kontinua halo rotasaun, ne’ebé mai husi professional, médiku enfermeiru inklui enjeñeru sira, maibé CVTL propoin ema voluntariu tenke to’o rihun 10.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV