DILI: Durante fulan lima nia laran, hahú husi Janeiru to’o Maiu 2026,Hospitál Nasionál Guido Valadares rejista ona kazu asu tata hamutuk 114, husi númeru refere, ema na’in lima lakon vida tanba moras rabies.
DILI: Empreza Woodside Energy atualiza progresu implementasaun projetu Greater Sunrise ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.
DILI: Sekretáriu Jerál Association of Southeast Asian Nations, Kao Kim Hourn, hatudu ninia konfiansa ba kapasidade Timor-Leste atu sai parte ida husi merkadu no baze produsaun unika iha ASEAN.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta fó-énfaze ba nesesidade absolutu atu estabelese Tribunál Supremu Justisa nasionál nian to'o fulan-maiu tinan oin.
DILI: Xefe Estadu, José Ramos-Horta, hato’o ninia agradesimentu kle’an ba povu Timor-Leste, liuliu ba foin-sa’e sira, tanba garante ambiente ne’ebé hakmatek no seguru durante selebrasaun Loron Restaurasaun Independénsia ba dala-24.
DILI: Ministériu Defeza(MD) ho Vise Primeiru Ministru no Ministru Defeza Austrália, selebra akordu koperasaun hodi servisu hamutuk iha área defeza liu-liu ba interese rai rua ninian.
DILI: Organizasaun Rejionál The Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) kontinua hatudu kompromissu atu fó apoia bá dezenvolvimentu Timor-Leste (TL) nian iha futuru.
DILI: Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel ba Pás, José Ramos-Horta, horseik prezide serimónia inaugurasaun ba Kompleksu Rezidénsia Estudantil Feminina Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato. Projetu transformativu ida-ne'e, hetan apoiu husi Sua Alteza Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan, Prezidente Emiradus Árabes Unidus, ho objetivu atu promove no hasa’e asesu ba edukasaun ba joven feto Timor-oan sira husi família vulnerável no ho rekursu limitadu.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hala'o enkontru ida ne'ebé ho susesu tebes no kordiál ho Vise-Primeiru-Ministru Austrália nian, Richard Marles, hodi reafirma parseria ne'ebé dura entre nasaun viziñu rua ne'e.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kondekora Orden Timor-Leste ba sidadaun nasionál no internasionál hodi rekoñese sira nia kontribuisaun estra-ordináriu ba luta libertasaun nasaun nian, konsolidasaun estadu direitu no dezenvolvimentu nasionál.
DILI: Governu dasia konstitusionál ofisialmente lansa ona fatuk dahuluk ba prejetu konstrusaun International Convention Center (ICC) ka Sentru Konvensaun Internasionál iha área Portu Dili nian, ne’ebé sai vizaun estratéjiku ba preparasaun Timor-Leste prezidénsia ASEAN iha 2029.
DILI: Estrada nasionál sira hamutuk besik kilómetru 1.430, hetan ona reabilitasaun tuir padraun internasionál.
Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta afirma, infraestrutura, ekonomia no soberania funsionál Transformasaun iha nasaun TL nian mós vizivél iha infraestrutura sira, iha kada kilómetru estrada nian ne'ebé la'o liu.
DILI: Tuir dadus husi Prezidensia Republika katak Timor-Leste dadaun nee iha ona mediku hamutuk nai 1,025, enfermeira 1,774 no parteira nai 915 neebé destaka ona bá iha Ospital 6, sentru saúde komunitáriu 76, no postu saúde 345 iha teritoriu nasional kompara ho tina 1974 la iha doutu/a timoroan.
DILI: Tuir dadus husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD) kona-ba Relatóriu progresu Dezenvolvimentu Umanu tinan 2025 Timor-Leste rejista iha Índise Dezenvolvimentu Umanu (IDH), okupa pozisaun 142 iha nivel mundial.