DILI: Investidór husi nasaun Xina hakarak investe iha setór haat hanesan, agrikultura, pekuaria, peskas no iha Timor-Leste hodi hasa’e produsaun rai laran.
DILI: Vitíma despezu administrativu no alargamentu estrada hamutuk uma-kain 68 iha kapitál Dili seida'uk hetan sira nia direitu bá indiminizasaun.
DILI: Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026 ne'ebé aloka bá Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) ho montante millaun $36.334.526 pasa iha espesialidade.
DILI: Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026 ne'ebé aloka bá Ministériu Finansas (MF) ho montante millaun $19.887.588 pasa iha espesialidade.
Revolusaun Kravu iha Portugál iha loron 25 fulan-Abril tinan 1974 hanesan golpe militár pasífiku ida ne'ebé hakotu ditadura liu tinan 40 no loke espasu ba demokrasia iha nasaun ne'e. Revolusaun kravus hanesan golpe militár ida ne’ebé hala’o husi movimentu ofisiál joven sira husi Forsa Armada Portugál nian, ne’ebé koñesidu ho naran Movimento das Forças Armadas (MFA), iha loron 25 fulan-abríl tinan 1974. Golpe ida-ne’e hamonu rejime autoritáriu Estadu Novo nian, ne’ebé iha podér dezde tinan 1933 iha ditatór António de Oliveira Salazar nia okos no depois Marcello Caetano.
DILI: Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026 ne'ebé aloka bá Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop) ho montante millaun $3.611.276 pasa iha espesialidade.
DILI: Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026 ne'ebé aloka ba Prezidensia Konsellu Ministru (PCM), millaun $4.928.516 pasa iha espesialidade.
DILI:Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 bá Parlamentu Nasionál (PN) $19,073,404 aprova ona ho votus a favór 41, abstensaun 23 no kontra 0 iha debate faze espesialidade loron da-huluk parte lorokraik, kinta (13/11/2025).
DILI:Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 alokadu bá Gabinete Primeiru-Ministru (GPM) $3,759,532 aprova ona iha Parlamentu Nasionál (PN) ho votus a favór 41, abstensaun 23 no kontra 0 iha debate faze espesialidade loron da-huluk parte lorokraik, kinta (13/11/2025).
DILI: Orsamentu Jerál Estadu tinan 2026 ne’ebé aloka ba iha Prezidensia Repúblika pasa iha espesialidade ho votu a-favor 44, konta o no abstensaun 20.
DILI: Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão husu ba Komite Nasional 12 Novembro atu hakerek istória kona-bá trajedia masakre 12 Novembro no haruka ba eskola sira, atu nune’e estudante sira bele hatene istória ispiritu, objetivu, lisaun, kona-bá manifestasaun iha loron 12 Novembro 1991 nian no to'o ohin loron no ba futuru nian.
DILI:Governu konstitusional da-sia liu husi Vise Ministru Asuntu Parlamentares Aderito Hugo da Costa, konsidera komemorasaun loron masakre santa krus 12 novembru ba dala-34 no loron nasional juventude ba dala-20, nu’udar momentu reflesaun hodi hanoin hikas sakrifisiu joventude asuwain sira nia luta ba libertasaun nasional.
DILI: Centru Nasional Chega (CNC) realiza seminariu nasional hodi komemora loron masakre 12 novembru ba dala-34 no loron nasional juventude ba dala-20, ne’ebé hala’o iha loron 12 Novembru tinan ne’e, ho temátiku “Relembra Luta Rezistensia no Valoriza Forsa Juventude Timor-Leste iha Prosesu ba Ukun Rasik-Aan”
Reparasaun ba vítima-sobrevivente no labarik funu-sira iha suku Bibileo: Perspetiva situasionál no kondisionál
"Funu ne’e iha vítima la’os eroi/eroina de’it, se iha eroi/eroina de’it entaun ita labele funu ita manan de’it ona"
—Manuela Leong Pereira
Artigu ida-ne’e nu’udar esbosu ida, sei análiza no haree kona-ba “Reparasaun ba vítima-sobrevivente[1] no labarik funu-sira[2]iha suku Bibileo: Perspetiva situasionál no kondisionál.” Prinsipál husi perspetiva ida-ne’e atu dezenvolve hanoin—sira ligadu ho vítima ne’ebé hetan violasaun durante okupasaun indonézia iha Timor-leste. Valoriza justisa legál no reparasaun—nune’e labele sai hanesan preokupasaun ba vítima-sobrevivente sira.