Serimónia tau fatuk dahuluk ba projetu ne’e, direita husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Republika, Jose Ramos Horta hamutuk ho Vise Primeiru Ministru no mós Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, no mós Vise Primeiru Ministru no Ministru Defeza Austrália, Richard Marles.
Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, konstrusaun ICC ne’e hanesan parte husi vizaun estratéjika Timor-Leste nian atu prepara an simu responsabilidade nu’udar Prezidente ASEAN iha 2029.
“Ami hato’o ona intensaun atu simu Prezidénsia ASEAN iha 2029. Tanba ne’e ohin loron ami hahú vizaun no kompromisu ne’e,” Dehan Xanana Gusmão iha nia diskursu, iha antigu Portu Dili, Kuarta (20/05).
Tuir Xanana, maske Timor-Leste sei inklui iha membru foun ASEAN nian, nasaun presiza hahú prepara infraestrutura no kapasidade nasionál hodi suporta partisipasaun ativa iha nível rejionál.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, avalia katak projetu konstrusaun ICC ne’e hatudu kompromisu Timor-Leste nian ba dezenvolvimentu nasionál no integrasaun rejionál.
“Sentru Konvensaun Internasionál ne’e sei sai plataforma ba diálogu, parseria, no integrasaun rejionál, no mós sei hametin partisipasaun Timor-Leste nian ho ASEAN no komunidade internasionál,” Nia dehan.
Nia hatete mós katak, fasilidade ne’e sei hametin kapasidade Timor-Leste nian nu’udar na’in uma ba atividade rejionál no internasionál, no sei loke dalan ba oportunidade ekonómika foun liuhusi setór investimentu no turizmu.
Nia dehan, konstrusaun ICC sai símbolu ba prontidaun Timor-Leste atu hala’o papel lideransa ne’ebé boot liu iha ASEAN, inklui iha prezidénsia ASEAN 2029.
Entretantu, Vise-Primeiru Ministru Francisco Kalbuadi Lay hatete, lansamentu projetu ICC ne’e sai momentu istóriku ne’ebé hanesan ho selebrasaun 24 anus Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian.
Nia esplika katak, ideia ba konstrusaun ICC mai husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão hamutuk ho ekipa Governu besik tinan rua liu-bá, molok ikus mai tama iha faze konstrusaun.
“Ami hahú husi ideia inisiál, dezenu, to’o ikus mai ohin loron bele halo lansamentu fatuk dahuluk ba projetu ne’e,” Dehan Francisco Kalbuadi Lay.
Nia afirma, projetu Sentru Konvensaun Internasionál sei sai nu’udar infraestrutura importante ida atu revitaliza kapital Díli, promove setór turizmu, dinamiza atividade ekonomia, no prepara Timor-Leste atu simu eventu internasionál sira iha futuru, inklui prezidénsia ASEAN iha tinan 2029.
Sentru Konvensaun Internasionál sei inklui fasilidade modernu sira hanesan sala konferénsia prinsipál, auditóriu, pavillaun espozisaun, akuáriu, paseiu tasi-ibun, no sentru entretenimentu no komérsiu ne’ebé sei kontribui ba dezenvolvimentu urbanizasaun no atividade turístika iha kapitál.
Nia reforsa, tuir planu governu nian, konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál sei realiza durante períodu 2026 to’o 2028 no espera bele remata antes Timor-Leste simu responsabilidade nu’udar Prezidente ASEAN iha tinan 2029.
“Ohin lokraik ida ne'e halo lansamentu ba primeira pedra sentru Konvensaun Internasional Dili iha portu Dili ne'e. Ohin loron istoriku ida ba ita hotu-hotu ne'ebé selebra loron ksolok tinan 24 restaurasaun independensia. Ha'u atu hato'o de'it katak, sentru Konvensaun ida ne'e idea inisiu mai husi Primeiru-Ministru (Kay Rala Xanana Gusmão) hamutuk ho ha'u ho ekipa ida,” Kata nia.
Nia mós hato'o agradese ba lideransa Primeiru-Ministru nian nomós apoiu husi lina ministerial barak ne'ebé servisu hamutuk to'o realiza lansamentu primeira pedra.
Aliende, VPM Kalbuadi mós agradese ba Embaixadora Xina iha Timor-Leste ne'ebé apoiu nomós ba CEO husi kompañia Internasional Xina ka'er projeitu refere.
“Tuir planu ohin hahu, sei hotu iha 20 Maiu 2028 iha tinan rua nia laran”, VPM Kalbuadi informa.
Molok ne'e, iha loron 24 Setembru 2025, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho ninia omólogu Malázia, Dato' Seri Anwar Ibrahim, inklui entidade governamentál no korpu diplomátiku sira lansa tiha ona ba públiku dezeñu ba projetu Sentru Konvensaun Internasionál iha Portu Tuan, Baía, Dili.








