DILI: Instituisaun Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sei halo prosesu investigasaun ba membru polisia ne’ebé halo juramentu hemu-raan ba partidu polítiku balun.
DILI: Deklarasaun Prezidente Partidu Trabalhista Angela Freitas hodi uza people power atu hatuun Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo, hamosu pergunta balun. Oinsa Angela Freitas bele “provoka” people power” hodi hatuun Xefe Estadu?
Peopel power tuir termu politika signifika “Hamonu ho forsa poder Prezidente Repúblika liu husi manifestasaun popular. Povu hotu-hotu tuun ba dalan atu Prezidente Repúblika tuun husi nia kargu tanba konsidera viola ona konstituisaun ka pratika fraude”.
DILI: Iha semana hirak ikus ne’e, publiku hahú preokupa ho atividade juramentu ne’ebé partidu KHUNTO hala’o. Mosu kritika oioin, la’os de’it husi deputadu iha Parlamentu Nasionál maibé mós husi parte igreja ba “ritual” juramentu sai membru partidu KHUNTO.
DILI: Inisiativa kriminaliza lei difamasaun kontinua sai preokupasaun públiku. Media sira iha Timor-Leste, inklui mós jornal INDEPENDENTE hato’o ninia pozisaun kontra esbosu kriminaliza Lei Difamasaun ne’ebé Ministériu Justisa (MJ) inisia.
Iha Kuarta (08/07), bainhira Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosial (MAPKomS) Francisco Jeronimo hala’o vizita serbisu ba edifisiu jornal INDEPENDENTE, Diretór Jornal INDEPENDENTE José Sarito Amaral, afirma pozisaun jornal ne’ebé nia lidera ba Ministru Jeronimo.
DILI: Ministériu Saúde husu ba mediku sira ne’ebé hato’o protesta kona-ba subsidiu atu haruka karta formal ida.
Hanesan públiku hatene, iha Tersa (07/07), mediku sira ne’ebé haknar an iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) ezije justisa ba subsidiu durante estadu emerjensia.
DILI:Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, tersa ohin (7/7) submete ona keixa ba Ministériu Públiku (MP) hodi hasoru membru balun husi Conselho Politiku Nasionál (CPN-CNRT).
SekJer Alkatiri hatoo keixa akompaña husi nia maun Ahmad Alkatiri ho advogadu privadu sira,
Alkatiri hatoo keixa nuudar sidadaun ida relasiona ho akuzasaun husi CPN-CNRT hasoru Alkatiri simu suborno husi ConocoPhilips.
DILI: Komandu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sei la tolera ba membru sira ne'ebé envolve iha partidu polítiku.
DILI: Karik lia-fuan ne’ebé ema baibain dehan “iha tempu hamutuk, iha tempu fahe malu” no aumentan tan ho “iha tempu sukit-malu”, sai realidade ne’ebé ohin loron dezeña palku politika Timor-Leste.
Partidu boot rua, FRETILIN no CNRT, ne’ebé iha tinan hirak liu ba bolu-malu “padriñu”, ohin loron haree-malu matan la moos. Lideransa partidu ne’ebé uluk konsege “fó poder” ba malu, ohin loron fila hodi “fó sala” ba malu.
DILI: Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosial (MAPKS) Francisco Jeronino hatete, nia la defende lei kriminalizasaun difamasaun maibé nia hakarak husik atu entidade hotu-hotu fó ninia opiniaun.
Ministru ne’e hatete, daudauk ne’e esbosu kriminaliza lei difamasaun sei iha Ministeriu Justisa no seidauk aprezenta ba konselu Ministru.
DILI: Kritika husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak ne’ebé hatete, Polisia Tranzitu (PolTraz) la hatene jestaun hodi hatama osan ba kofre estadu, hetan resposta husi Komandante PNTL Munisipiu Dili.
MANATUTU: Saudozu Prezidente Nicolau dos Reis Lobato nia oan mane, José Lobato hateten, respeitu liu ba susesór nu’udar Komandante en Xefe FALINTIL luta libertasaun iha faze libertasaun ninian, no susesór nu'udar Prezidente Repúblika no Primeiru Ministru iha faze libertasaun ninian.
DILI: Rendimentu Sustentavel Estimativa (RSE) sai nu’udar matadalan ba governu atu foti osan husi Fundu Petroliferu (FP) hodi bele finansia atividade estadu nian. RSE ne’e ho objetivu atu bele mantein sustentabilidade fundu petroliferu.
MANATUTO: Durante tinan barak nia laran, Timor-Leste esforsu atu bele hetan ruin husi Saudozu Nicolau Lobato, maibé to’o ohin loron esforsu ne’e seidauk hatudu rezultadu.
Governante balun molok ne’e koalia fila fila atu esforsu buka ruin Nicolau Lobato nian, maibé seidauk konsege.
DILI: Esbosu kriminaliza lei difamasaun ne’ebé Ministériu Justisa (MJ) inisia hetan reasaun kontra husi sosiadade sira, tanba konsidera lei refere sei hamate sidadaun sira-nia liberdade atu espresa sira-nia hanoin no hato’o kritika ba ukun-nain sira.