DILI: Gabinete Rejiaun Administrativu Espesial Oekusi-Ambenu haruka konvite ofisial ba Xefe Negosiador Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmão, atu partisipa eventu inaugurasaun Aeroportu Internasional Rota do Sândalo-Oekusi.
Maski nune’e, Xanana Gusmão la ba partisipa projetu ne’ebé iha tinan 2016 liu, nia hamutuk ho Prezidente Zona Espesial Ekonomiku Sosial Merkadu (ZEESM), Mari Alkatiri rasik maka lansa.
DILI: Partidu Politiku CNRT ne’ebé lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão hahú lakon ona pasensia hodi hein bainhira loos mak kandidatu membru governu na’in sia (9) ne’ebé pendente simu pose.
CNRT nia pasensia ne’ebé hotu ona reflete husi karta komunikadu ne’ebé Komisaun Politika Nasionál no Komisaun Diretiva Nasionál partidu CNRT hasai iha 17 Juñu ne’e.
“Iha tuku 3 loraik, loron 17 fulan ida ne’e, Komisoens 2, husi Estrutura Superior Partidu CNRT, hala’o reuniaun hodi halo análiza ne’ebé kle’an kona-ba situasaun rai laran nian,” deklara karta ne’ebé INDEPENDENTE asesu, Tersa (18/06).
DILI: Bloku Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) deside hodi mantein lista kandidatu membru governu ne’ebé prendente hela no husu ba Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo atu justifika formalmente ninia pozisaun.
Desizaun ida ne’e AMP konsege foti liu husi Konferensia AMP ho tema “Konsolida AMP hodi Serbi Di’ak Liu tan Povu” ne’ebé realiza durante loron rua nia laran, Sabadu (15/06) no Domingu (16/06).
DILI: Konferensia entre membru partidu politiku sira ne’ebé hamahan an iha Bloku Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) remata ona iha Domingu (16/06) foin lalais. Konferensia ne’e mós hasai rezolusaun ho pontu lubuk ida.
Pontu dahuluk husi rezolusaun ne’e mak AMP deside ho unanimidade atu kontinua tau fiar ba responsável AMP nian, Kay Rala Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, no José Naimori Bucar.
DILI: Buat balun sai estrañu uitoan iha Konferénsia partidu koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP). Membru Partidu Kmanek Haburas Unidade Timor Oan (KHUNTO) ne’ebé mós hola parte iha aliansa ne’e la hamutuk ho membru sira husi partidu seluk.
DILI: Konselleiru Másimu Partidu KHUNTO, Naimori Bucar hateten, iha membru governu no deputadu AMP balun monu iha ninia lasu hodi deklara la fiar Xanana ho Taur Mata Ruak.
DILI:Sekretáriu Jerál Partidu CNRT, Francisco Kalbuadi Lay hateten, seidauk iha orden husi lider Másimu Kay Rala Xanana Gusmão, atu halo reestruturasaun ka remodelasaun iha AMP nian laran.
DILI: Tinan ida ona, Arão Noe assume kargu nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál no bainhira iha avaliasaun dezempeñu konklui katak mosu failansu barak iha ninia lideransa, nia prontu atu tuun husi kadeira aas liu iha uma fukun ne’e.
DILI: Bloku Aliansa Mudansa ba Progresu ninia hamutuk hodi kaer ukun tama ona tinan ida, maibé iha hanoin balun ne’ebé hatete katak bloku ne’ebé kompostu husi partidu CNRT, PLP, no KHUNTO seidauk solidu.
DILI: Reitor Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Francisco Miguel Martins konsidera graduandu na’in 578 ne’ebe mak gradua ne’e mesak kualidade aas tanba sira liu husi prosedimentu akademiku ne’ebé mak rigorozu.
Reitor UNTL ne’e hateten, estrudante ida atu sai lisensiatura ne’e la’os fasil, maibé liu husi prosesu naruk, hetan obstakulu no hasoru dezafius oi-oin.
DILI: Komisaun Funsaun Públiku (KFP) deklara katak pesoal funsionariu públiku balun daudauk ne’e hetan investigasaun husi autoridade seguransa tanba deskonfia envolve iha prosesu fasilita kazal Timor-oan lori droga tama iha Indonezia.
DILI:Laiha akordu extradisaun entre Timor-Leste ho Indonezia halo defisil tebes atu “salva” kazal Timor-oan na’in rua ne’ebé lori droga tama ba Indonezia husi ameasa pena prizaun no pena mate.
Maske nune’e, iha dalan kiik ida ne’ebé bele uza atu salva feen ho laen ne’e. Uniku dalan mak tenke prova katak sira na’in rua inosente.
DILI:Aman lao livre, senti la justu ba inan ne’ebé soe bebé. Inan hetan insultus, konsidera inan sempre kulpa iha kazu soe bebé maski sei iha ema ne’ebé tenki responsabilidade.
Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria Fonseca husu ba média no públiku tomak atu labele julga kazu so'e bebé ba feto de’it presiza, maibé identifika no buka hatene problema nia huun loloos husi akontesimentu ne’e.
DILI: Timor-Leste hanoin hela atu haruka fila timoroan ne’ebé autoridade Indonézia detein tanba lori droga. Maski nune’e, nasaun rua ne’e seidauk iha akordu estradisaun hodi bele lori fila sidadaun Timor na’in rua ne’e.
Nune’e, meius seluk ne’ebé Governu Timor-Leste sei bele halo maka haruka advogadu própriu ida ba Indonézia hodi fó defeza ba timoroan na’in rua ne’e.