DILI: Tribunál Rekursu (TR) liu husi Juis Koletiva deside anula kazu eis Ministra Finansa Emilia Pires hodi husu ba tribunál primeira instansia atu hadi’a prosesu, molok foti desizaun defivitivu.
Iha Tribunál Primeira instasia nia deside aplika pena prizaun tinan 7 ba arguida Eis Ministra Finasas Emilia Pires tanba komete kazu krime Partisipasaun Ekonomi no negosiu.
DILI: Primeiru Ministru Taur Matan Ruak aseita ho pedidu Xefe Negosiadór Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hodi hato’o pedidu ba Parlamentu Nasionál (PN) atu ratifika dokumentu Tratadu Tasi Timor entre Timor-Leste ho Austrália, iha loron 30 Agostu 2019.
DILI: Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) halo pasa revista ba karreta estadu nian ne’ebé halo movimentu iha tempu feriadu. Nune’e, iha operasaun ne’ebé halo konsege prende veíkulu husi instituisaun Estadu nian lubuk ida.
Operasaun konsege prende mós karreta husi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Ministériu Públiku (MP), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), inklui instituisaun sira seluk.
KOVALIMA: Veteranu sira iha Munisipiu Kovalima husu ba lider sira atu tenke kria unidade hodi bele hanorin no eduka politika di’ak ba foin-sa’e sira. Enkuantu Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo husu ba veteranu sira atu labele hada’u-malu projetu.
DILI: Data klaru ba ratifikasaun tratadu Fronteira Maritima to’o ohin seidauk klaru. Governu Timor Leste rasik fó sai katak prosesu ba ratifikasaun ne’e sei iha faze diskusaun.
Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Maglhaes hatete, governu daudauk ne’e sei iha hela faze preparasaun hodi analiza no halo hela diskusaun kle’an ba ratifikasaun tratadu FM molok despaisa ba Parlamentu Nasionál (PN).
DILI: Xefe Negosiadór Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, hato'o ona pedidu ba Parlamentu Nasionál (PN) atu ratifika dokumentu Tratadu Tasi Timor entre Timor-Leste ho Austrália, antes 30 Agostu 2019.
DILI: Estensaun ba mandatu Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur, depende desizaun polítika husi Governu no Presidente Repúblika.
Vise-Xefe Maiór Jenerál F-FDTL, Brigadeiru Jenerál Falur Rate Laek hatete, estende kontinuidade mandatu Jenerál Lere nian ne’e kompeténsia Governu ho Prezidente Repúblika mak bele deside.
DILI: Ministru Defeza no Interiór Interinu, Filomeno de Jesus Paixao, hakarak troka membru Polisia Migrasaun sira ne’ebé servisu tempu naruk ona iha Fronteira Batugadé tanba konsidera kleur liu ona.
“Ha’u hakarak troka hotu polisia imigrasaun ne’ebé tinan sanulu hela iha ne'ebá. Demais ona! Labele hela hanesan uma lisan iha ne’ebá”, dehan nia, iha Palásiu Governu, horisehik.
DILI: Governu Timor-Leste no Australia marka 30 Agostu 2019 nu’udar loron halo ratifikasaun ba Tratadu Fronteira Marítima. Tanba ne’e, Governu konsentra daudaun ona atu konkretiza preparasaun molok realiza.
Ministru Reforma Lejislativu Asuntu Parlamentár (MRLAP), Fidelis Magalhães hateten, konsentrasaun governu nian agora dadaun fokus liu ba mahon oinsá atu haree prosesu ratifikasaun ne’e.
DILI: Desizaun Konsellu Ministru hodi deside Francisco Kalbuadi Lay, lidera ekipa Timor-Leste ba Expo Dubai, kontra lei. Tanba agora daudaun Kalbuadi hetan aplikasaun Termu Identidade Rezidensia (TIR) husi Ministériu Públiku (MP).
DILI: Servisu Migrasaun iha fronteira envolve kobransa ilegál barak. Durante ne’e dala balun halo servisu la tuir regra prosedimentu legál, tanba ne’e iha kazu lubun ida submete ona prosesu justisa.
Ministru Interiór Interinu, Filomeno Paixão, kosidera Servisu Migrasaun iha fronteira halo kobransa la tuir regra. Prosesu balun haruka ona ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) hodi halo investigasaun.
DILI: Estadu Timor-Leste no Indonézia sei halo diskusaun nível polítika hodi haree posibilidade halo barter ba arguidu sidadaun Indonézia ne’ebe kaer iha Timor-Leste no timoroan ne’ebé kaptura iha Indonézia.
Sidadaun Indonézia ho inisiál MP, autoridade Timor-Leste nian kaptura iha Kelikai-Baukau hafoin envolve kazu omisídiu iha Naibonat-Kupang. Autordade Indonézia deskonfia arguidu ne’e autor prinsipál ba kazu ne’e rasik.
DILI: Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José Ximenes konsidera desizaun tribunál Distritál Dili (TDD) nian ne’ebé deside hodi entrega bebé ba família ne’e justu.
Desizaun Tribunál Distritál Dili (TDD) ba kazu inan feto ida ho inisiál IP ne’ebé soe bebé iha aldeia Teka, Hudi Laran, Suku Lahane Osidentál Postu Administrativu Vera Cruz, Munisípiu Dili iha loron 4 fulan-Juñu ne’e hamosu poleminika iha públiku.
DILI: Durante ne’e mosu kritika barak ba dezenvolvimentu seitór turizmu iha Timor Leste. Públiku kestiona serbisu Ministériu Turizmu nian no mosu hanoin balun katak ministériu ne’e ladun hatudu preokupasaun ba seitór ida ne’e.
Maibé, hanoin ida ne’e ladun loos. Tanba Ministériu Turizmu iha mehi boot ida atu Timor Leste ninia fatin turistika sira sai uniku no labele kopia de’it husi nasaun seluk nian.
Atu implementa mehi boot ne’e, Ministériu Turizmu lakohi atu ansi, tanba bainhira halo buat ida ho ansi ikus mai nia rezultadu bele la tuir buat ne’ebé hakarak.
“Hanesan nasaun labele hakfodak ba númeru turista husi nasaun seluk ne’ebé ho númeru boot hanesan (vizita) Bali tanba sei sai mós hanesan problema,” deklara Diretór Jeral Turizmu, Ministériu Turizmu, José Filipe Quintas.