DILI: Empreza Kmanek Supermerkadu hasoru krize finanseiru dezde 2018. Ne’e duni, iha posibilidade atu taka temporaria no bele mós fa'an asaun. Maski nune’e, situasaun ne’e laiha relasaun ho impase polítika iha rai laran.
DILI: Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) husu Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak atu haree liberdade imprensa iha Timor Leste.
DILI: Justisa ne’ebé Sekretáriu Jerál CNRT, Francisco Kalbuuadi Lay no eis-Ministru Saúde, Sérgio Lobo hasoru hela kontinua la'o prosedura normál nian.
Iha prosesu investigasaun eis-Ministru Saúde, Sérgio Lobo, koopera tebes ho parte justisa nian. Bainhira hetan notifikasaun ruma husi Ministériu Públiku sempre kumpre ninia devér.
Liu husi ninia account Facebook ofisial, Sérgio Lobo deklara katak, nia rasik ba Ministériu Públiku dala rua ona perante fulan Novembru 2018 nian. Ida presta deklarasaun no seluk maka entrega dokumentu.
Ne’e duni, nia rejeita totál informasaun hotu-hotu ne’ebé durante ne’e espalla iha públiku katak deskonfia nia halai husi justisa.
“Ha'u la halai husi justisa! Ha'u laiha problema ho justisa! “Sebaliknya”, agora justisa maka iha problema ho ha'u, tanba hodi justisa nia naran sira difama ha'u no ha'u labele halo buat ida”, tenik nia.
Entretantu, Sekretáriu Jerál Partidu CNRT, Francisco Kalbuadi Lay, oras ne’e daudaun halo hela tratamentu saúde iha Singapura.
Tuir informasaun ne’ebé diáriu ne’e asesu husi Prezidente Bankada CNRT, Duarte Nunes hateten, foin lalais kalbuadi ba cheek up saida iha Singapura hodi haree fali rezultadu operasaun ne’ebé halo antes ne’e, maibé médiku sira sujere atu bele baixa.
“Médiku sira husu atu nia baixa. Tanba ne’e sei kontinua halo observasaun ba ninia saúde”, dehan nia, via telemovel.
Nune’e, tuir Deputadu Duarte, ospitál mós haruka ona karta koñesimentu ba Tribunál relasiona ho situasaun Kalbuadi nian.
Tuir planu, eis-Ministru Turizmu ne’e sei fila fali mai Timor-Leste iha fulan-Fevereiru nia laran.
DILI: Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) optimista Prezidente Repúblika (PR) sei promulga fali Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2019 bainhira Parlamentu Nasionál halo reapresiasaun.
DILI: Ema nu’udar knuuk husi sala. Importante mak rekoñese sala ne’ebé halo ona no promete hodi la halo tan iha futuru. Kazu ne’ebé akontese entre feen ho laen ida bele sai lisaun ba kaben-nain sira hotu.
DILI: Laen ida ho inisial MB halo agresaun fiziku hasoru nia feen ho inisial CBA tanba nia feen lakohi ba deve osan. Razaun husi MB obriga feto ne’ebé nia hola sai nia feen dezde tinan 2002 no iha ona oan na’in tolu ne’e ba deve osan atu MB bele lori osan refere hodi ba futu manu.
DILI: Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL) kaer kandidatu estudante na’in rua ho inisial BB no MMX ne’ebé lori samurai ba area kampus Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha Segunda (28/01).
DILI: Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) Maijor Jeneral Lere Anan Timur sujere atu fó kilat ba Guarda Floresta hodi bele tau-matan di’ak liu tan ba natureza iha teritoriu Timor laran.
DILI: governu forma ona ekipa entre liña ministeriál ba protesaun sivíl hodi harii rezidénsia temporariu iha munisípiu 13 bainhira komunidade sira hetan dezastre naturais.
DILI: Prezidente bloku koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), Kay Rala Xanana Gusmão, hatudu emosaun ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo no responde kedas ho liafuan insultu ba Xefe Estadu.
DILI: Lideransa no eis-gerrilleiru sira hotu-hotu konkorda ho diálogu no konsensu atu bele hetan solusaun ne'ebé di'ak ba destinu nasaun nian.
DILI: Iha dalan rua ba Parlamentu Nasionál atu bele responde desizaun veta Prezidente Repúblika ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2019 nian.
Dalan ne’e maka halo reapresiasaun ka emenda hodi altera orsamentu hirak ne'ebé Xefe Estadu preokupa, maibé Parlamentu Nasionál hili dalan reapresia hodi konfirma votu ho ‘versaun’ Lei Atividade Petrolíferu (LAP).
Versaun ne’e Parlamentu Nasionál implementa ona bainhira Prezidente Repúblika veta LAP, ne’ebé konsege halo reapresiasaun ho prezensa deputadu na’in 42.
Tuir interpretasaun Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus, Konstituisaun artigu 88 númeru 3 no artigu 95 númeru 3 ejize 2/3 deputadu prezente. Husi ne’e mak sei hamosu rezultadu votasaun maioria 33+1, maibé kuandu liu ida ne’e sei maioria absoluta.
DILI: Desizaun Prezidente Repúblika veta Dekretu Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2019 sai kontraversiál. Bankada parlamentár liu husi Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) prefere halo reapresiasaun bazeia ba Konstituisaun no opozisaun husu atu halo konsensu nasionál.
Maski bankada Governu ‘la konkorda’ ho konsensu, maibé Xefe Governu, Taur Matan Ruak apoiu atu bele hamosu diálogu no konsensu nasionál.
Deputadu opozisaun Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabino hateten, orsamentu ne’ebé veta ne’e presiza atu halo fali reajustamentu hodi garante funsionamentu estadu nian, maibé ne’e kabe ba deputadu sira atu define ninia polítika.
Ba PD kontinua nafatin aposta ba Estadu liu husi dalan saida de’it ne’ebé di'ak ba povu sempre firme iha ne'ebá.
“Atu kore ita husi impase polítika ida ne’e ami husu atu konsensu nasionál. Tuur hamutuk rezolve ita nia problema rasik”, dehan nia, iha Uma Fukun PN, horisehik.
Assanami hateten, dalan di'ak liu atu hakotu problema ida ne’e mak diálogu nasionál. Karik la akontese maka problema ne’e dada hela de’it no sei fó impaktu ba dezenvolvimentu ekonomia iha rai laran.
Diferensa ideia ne’e sempre akontese iha nasaun demokrasia, maibé ne’e moe la taka dalan atu tuur hamutuk hodi ko'alia ba malu, tanba iha nasaun ne’e rasik iha identidade kulturál kuandu iha diferensa ideia ruma tenke nahe biti boot hodi tuur ko'alia ba malu buka solusaun.
Solusaun ba problema ne’e iha oin hela, maka diálogu no konsensu nasionál, problema ne’e lider boot sira maka kuandu fó liman ba malu buat hotu rezolvidu.
Iha fatin hanesan, Vise-Prezidente Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Francisco Vasconcelos hateten, foin lalais hakotu krize polítika ne’e ho dalan eleisaun antesipada, tanba ne’e povu maioria fó fiar ba AMP ohin loron ukun tanba ne’e tenke respeitu desizaun povu nian.
Prezidente Repúblika veta OJE ne’e la signifika fó dalan atu hamosu insidénsia parlamentár, liu husi dalan diálogu ne’e la loos tanba veta ne’e bazeia ba Konstitusionál, entaun tenke tuir halo reapresiasaun hodi lori ba fali.
“Krize ne’e mosu ita rasik maka fabrika, tanba ne’e Prezidente Repúblika tenke garante funsionamentu Estadu”, dehan nia.
Nia hateten, opozisaun interpreta konstituisaun tuir sira nia versaun no AMP mós hanesan, tanba ne’e atu interpreta di'ak liután konstituisaun ne’e Tribunál mak iha kompeténsia.
Nune’e, bankada Governu fiar-aan sei la mosu fali eleisaun antesipada hanesan uluk, tanba governu ida agora ne’e maioria absoluta la'ós ukun ho minoria.
PM Taur Apoiu Konsensu Polítika
Maski nune’e, iha sorin seluk, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, apoiu konsensu polítika entre partidu polítiku sira nu’udar dalan oinsá atu solusiona impase polítika ne’ebé la’o daudaun iha rai laran.
“Ha’u Primeiru Ministru dispozisaun ba Prezidente Repúblika saida mak Prezidente Repúblika hanoin atu halo ba oin ha’u apoiu. Inisiativa hotu-hotu inklui diálogu no konsensu,” dehan nia, iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité, horisehik.
Maibé, Xefe Governu hanoin oinsá mak OJE 2019 ne’e bele mai fali iha Prezidente Repúblika, ne’e mak hanesan atividade urjente atu labele dada nasaun ne’e ho duodésimu de’it hodi prezudika atividade tomak.
Tanba ne’e, Xefe Governu ninia hanoin oinsá maka apoiu malu, no tuir fali rezolve problema orsamentu atu labele prezudika.