DILI:Asosiasaun Defisiensia Timor-Leste (ADTL), apoiu nesesidade bazika ba Ema ho Defisiensia hamutuk na’in 35, inklui oferese uma ida ba defisiente Agostinho Soares ho nia familia sira, iha bairu Malinamuc, Aldeia 04 de Setembru, Suku Comoro, Posto Administrativu Don Aleixo, Munisipiu Dili.
DILI:Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ho Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Finansas (MF) asina ona akordu subvensaun ho montante dolar amerika millaun $1 atu apoia imediatu ba kauza husi siklon tropikal Seroja, ne’ebé hamosu inundasaun no rai halai iha kapital Dili no fatin sira seluk.
Liuhusi komunikadu ne'ebe online Independente asesu, Ministru Finansas, Rui Augostu Gomes hatete, subvensaun ida ne’e finansia husi Fundu Resposta ba Dezastre Asia Pasífiku, sei apoiu governu nia esforsu hodi restaura servisu salva moris mak hanesan, halo avaliasaun ba estragus hodi koordena responde ba krize no rekuperasaun dezastres, fornese ajudus ho diak ba rezidentes iha Dili, no rehabilita infraestrutura bázika komunidade.
“Programa ne’e hodi finansia hamos fo’er sira, drainajen nesesaria no hamos dalan no mós drainajen bee ne’ebé nalihun atu prevene moras denge no reperasaun nesesariu sira seluk,” dehan nia iha Ministeriu Finansas,Aitarak Laran (16/04).
Diretor ADB Timor-Leste, Sunil Mitra Siklon hatete, ida ne’e fo ona presaun bo’ot ba nasaun bainhira hasoru hela pandemia moras Covid-19.
Nune’e ADB ne’ebé estabelese iha tinan 1966 ne’e sei servisu ho parseirus dezenvolvimentu hodi fó apoiu ba governu nia esforsu atu ajuda ema sira ne’ebé afeitadu husi indundasaun no rai halai.
Nia relata, husi loron 29 fulan-marsu to’o lorn 4 fulan-abril, udan bo’ot no anin rezulta inundasaun ne’ebé estraga uma, to’os fatin, no infraestrutura importante, hanesan liña eletrisidades no rede komunikasaun iha munisipius walu iha Timor-Leste.
To’o ohin loron, relata ona hamutuk ema 40 liu mak mate no kuaze hamutuk família 2,315, ou ema besik 13,554 mak evakua ona ba sentru evakuasaun besik 40 iha Dili. Tanba ne’e sira presiza tebes hahan, bee hemu, aimoruk, bee no saneamentu, no fasilidades higiene.
Kalamidade ida ne’e sei halo propagasaun virus COVID-19 sai a’at liu tan, nune’e mos hamosu moras seluk ne’ebé hadaet husi bee no vetores. Desde fulan marsu, Timor-Leste halo ona esforsu atu kontrola aumentu numeru kazu Covid-19.
Nune’e iha loron 7 fulan-abril, governu lansa ona programa nasional vasinasaun Covid-19. Ema sira servisu iha liña frente, barak husi sira halo mos tratamentu ba vítima inundasaun, hein katak sira sei hahu simu vasina Covid-19 iha semana hirak tuir mai.
ADB ho nia membru 68 ne’e iha kometimentu atu alkansa Rejiaun Ázia no Pasífiku ne’ebé prósperu, inkluzivu, reziliente, no sustentavel, no iha tempu hanesan bele sustenta esforsu hodi halakon ki’ak. Estabelese iha 1966, ho nasaun membru hamutuk 68-nasaun, 49 mak mai husi rejiaun ne’e.
Entretantu, aliende apoiu husi ADB, nasaun doadór sira seluk mós apoiu ona Timor-Leste hodi ultrapasa situasaun ne'e ho fundus mak hanesan, Estadu Unidos Amerika liuhusi OIM apoia osan dolar amerika rihun $100, Governu Xina apoia rihun $106, no apoia rihun $100 liuhusi nia ajensia World Food Programme (WFP) iha Timor-Leste, Australia millaun $5.34 (apoia material ijeniku, lona, no materia dapur hamutuk toneladas 27), Japan liu husi JICA apoia manta 5,000, Korea apoia liuhusi UNDP rihun $100 no Banku ANZ kontribui dolar amerika $50.
Jornalista: Saturnina da Costa
Editor: Jose Sarito Amaral
DILI:Judicial System Monitoring Programme (JSMP), sesta ohin (16/04) asina akordu ho Jornal Independente ba kooperasaun servisu hamutuk iha area publikasaun materia iha area justisa nian.
DILI:Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) relata ohin loron 16 ekipa konjunta saúde deteta kazu foun na’in 55, kompostu husi munisipiu Dili na’in 43 no munisipiu sira seluk hanesan Aileu ho Manufahi hamutuk na’in 12.
DILI:Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) relata katak, ema rihun 14 mak simu ona vasina AstraZeneca, hahú husi loron 7 too 16 fulan-Abril tinan 2021.
DILI:Jornalista sira ne’ebé servisu iha liña oin (Front Line) hodi kombate propogasaun surtu Covid-19, simu ona vasina AstraZeneca, sesta ohin (16/4) iha Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), CCD Dili.
DILI:Association Of Chinese Enterprise Timor-Leste (AEC-TL) oferese tan orsamentu dolar amerika rihun $15 (USD 15.000.00) ba familia ne’ebé afeita ba inundasaun liuhusi Sekretaria Estadu Protesaun Sivil (SEPS).
DILI:Lider Nasionál Karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão fó autorizasaun ba familia matebian Armindo Borges katak bainhira remata halot mate-isin, tenki kontinua kumpri regra protokolu Organizasaun Mundial Saúde nian hodi tuir teste swab.
DILI:Ekipa Konjunta Saúde husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) intrega mate-isin Armindo Borges ba familia hodi halo prosesu funebre tuir tradisaun kulturan Timor nian.
DILI:Governu liu husi Konsellu Ministru (KM) apova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósiu Estranjeiru, Adaljiza Magno, kona-ba aprovasaun ba kandidatura Timor-Leste hanesan membru Konsellu Direitu Umanu nian husi Organizasaun Nasoins Unidas (ONU), ba períodu tinan 2024 ba 2026.
DILI:Ema na’in 2.629 iha teritoriu nasional Timor-Leste simu ona vasinasaun AstreZeneca.
Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, halo ona aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba progresu kampaña vasinasaun kontra Covid-19 nian.
“Husi loron 7 fulan-abril, vasina rihun 24 mak to’o ona iha Timor-Leste, no halo ona vasina hamutuk 2.629, husi númeru hirak-ne’e, feto na’in 887 no mane na’in 1.742 mak simu ona vasinasaun,”dehan Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Fidelis Leite Magalhães, liu husi konferensia imprensa iha Palasiu Governu (14/04).
Entretantu, Vasina ona mós ba profisionál saúde hamutuk 1,619 no profisionál sira seluk husi liña frente nian hamutuk 1,010.
Ministra Saúde halo mós aprezentasaun kona-ba rezultadu sira husi teste variante sira SARS-CoV-2 nian ne’ebé iha país, ne’ebé analiza ona iha Austrália. Rezultadu barak maka hetan iha amostra 70 ne’ebé analiza ona hatudu padraun hanesan ba ida-ne’ebé deteta ona iha país sira seluk iha rejiaun nian no deteta ona kazu variante ida husi Reinu Unidu (B.1.1.7), kona-ba pasiente ida-ne’ebé iha hela izolamentu profilátiku bainhira deteta ona, iha loron 27 fulan-dezembru tinan 2020 no la provoka kontájiu sira. La deteta kazu variante sira iha Áfrika Súl (B.1.351) no husi Brazíl (P.1). Sei haruka iha aviaun tuir mai amostra liu 246 hodi bele halo analiza.
Vasina AstraZeneca ne'e hamutuk doze rihun 24, ne'ebe tama iha faze dahuluk, apoiu husi Fundu Nasoins Unidas ba Infasia UNICEF.
Jornalista: Saturnina da Costa
Editor: Jose Sarito Amaral
DILI:Governu liuhusi Konsellu Ministru (KM) deside prolonga tan serka sanitaria durante loron 16 iha munisipiu tolu (3) hanesan Dili, Baucau no Vikeke. Nune'e mos impoin Serka Sanitaria iha Munisipiu tolu seluk hanesan, Covalima, Ainaro no Ermera.
DILI:Governu Australia fó apoiu umanítaria ho material toneladas 27 mai Timor-Leste hodi ajuda ba vitima dezastre naturais ne’ebé akontese iha loron 4 fulan-abril.
DILI:Aviaun Citilink tula pasajeiru xineza ba’in 134 mai Timor-Leste.