DILI: Iha marjen husi Sesaun ba dala-61 Konsellu Direitus Umanus Nasoens Unidas nian iha Genebra, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hala’o sorumutu informál ida ho Ministru Negósiu Estranjeiru Angola nian, Téte António, hametin relasaun entre país rua.
DILI: Ohin Parlamentu Nasionál, liu husi sesaun plenáriu ordináriu Deputadu sira hala'o diskusaun no votasaun ba Proposta Rezolusaun nú 50/VI/33ª-prova Adezaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ba Akordu-Kuadru ASEAN kona-ba izensaun vistu.
Diskusaun ba Proposta rezolusaun akompaña husi Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel no nia komitiva, nune’e Parlamentu Nasionál aprova ho votus unanimidade ho rezultadu votu a-favor 56, kontra 0, no abstensaun 0.
Aprovasaun proposta rezolusaun ne’e fó ona oportunidade ba sidadaun timor-oan bele viajen ba nasaun membru ASEAN ho vistu livre durante loron 14 nia laran.
Iha intervensaun Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel hateten katak, izensaun vistu ne'e hanesan akordu-kuadru ida ne'ebé sei aplika iha rejiaun tomak, ba tipu pasaporte tolu (Diplomátiku, Servisu, no Komun).
Vise-Ministra Milena Rangel afirma, akordu ne'e rasik anteriormente tama ona iha lista atu finaliza molok Timor-Leste nia adezaun. Depois ho prosesu ne'ebé la'o no remata tiha negosiasaun bilateral ho país membru sanulu hotu.
Maske Timor-Leste finaliza ona, maibé sekretariadu informa fali katak akordu ne'e seidauk entrada em vigór tanba estadu membru balun seidauk ratifika.
“Tanba ne'e, ita nia prosesu finaliza ona, maibé ita rai hela tanba hakarak hare uluk estadu membru sira seluk atu ratifika mak ita mos avansa, tanba se lae, ita kumpri ona, maibé membru balun seidauk halo sira nia prosesu internu final. Maibé iha fulan Novembru, estadu membru ikus liu ratifika ona, entaun lista ne'e tama ba lista pilar polítika seguransa, para TL prosesu asuntu internu nian. Tanba ita finaliza ona ho ita nia membru sira bilateralmente, akordu-kuadru ida ne'e fo tempu ba ita, la presiza vistu ba pasaporte tolu ne'e hotu, dentru durasaun loron 14. Nune'e, ho ratifikasaun ohin loron ni’an, fó dalan ona ba Timor-Leste atu viajen ba país membru ASEAN sira, sem vistu,” Dehan Vise Ministru Asuntu ASEAN, Milena, liu husi komunikadu ne’ebé media online INDEPENDENTE husi Media Parlamentu Nasionál, Tersa (24/02).
DILI: Embaixadora Nova Zelándia iha ASEAN no Timor-Leste, Joanna Jane Anderson, hasoru-malu ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi atualiza kompromisu atu fó nafatin apoiu ba dezenvolvimentu TL nian liu husi kooperasaun bilaterál.
DILI: Komisaun Nasionál Eleisaun afirma katak Polisia Nasional Timor-Leste iha kompetensia atu foti medida hasoru Partidu Politiku ne’ebé ninia atividade konsolidasaun perturba orden públiku.
DILI:Komisaun Anti Korrupsaun selebra ninia ezistensia ba tinan 16 iha 20 Fevereiru ne’e, ho reflesaun kona-ba jornada no dezafiu ne’ebé instituisaun estadu ne’e sei hasoru.
DILI: Komandu FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) sai uma na’in bá enkontru AWG INAMOR bá dala-10 ho delegasaun Tentara Nasionál Indonésia Angkatan Darat (TNI-AD), iha hotel JL Word Metiaut Dili, horseik.
DILI: Sesaun dala-61 Konsellu Direitus Umanus ONU, iha Jenebra, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta afirma, rekonsiliasaun Timor-Leste ho nia eis-adversáriu Indonézia sai vizaun foun ba páz globál, tanba ne’e husu lider mundial sira buka ona solusaun ba nasaun sira-ne’ebé sei kontinua iha konflitu.
DILI: Diplomata Seniór Portugueza, Ana Gomes hala’o audiénsia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hodi atualiza kona-bá planu estabelesimentu Projetu Sentru Interpretativa Istórika Lifau, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA).
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nu’udár Prezidente bá Konsellu Nasionál ba Organizasaun Prezidénsia ASEAN (ACNOC) Timor-Leste nian iha 2029 liu-hosi reuniaun da-huluk ne’ebé realiza iha Auditóriu Ministériu Finansas Ai-tarak laran, segunda (ohin).
DILI: Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Xefe Estadu Maior F-FDTL Brigadeiru Jenerál José da Costa Soares "Trix" hamutuk ho Estrutura Forsa Apoiu Jerál (FAG) no Centro Instrusaun Komandante Nicolau Lobato (CICNL) no militár sira selebra aniversáriu ezisténsia CICNL ba dala-25, iha Kampu parada baze Metinaru.
DILI: Governu Timor-Leste liu husi Ministru Transportes no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu sesta foin lalais asina kontratu ho empreza Toa Corporation halo konstruksaun terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Komoro Dili.
DILI: Deskonfia prátika jogu scaming online, Ekipa konjunta kompostu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál Nasionál (DSIKN) Servisu Migrasaun no Forensik halo buska no apreensaun ba sidadaun Xinés na'in-18, iha área Fomentu I, Suku Komoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisipiu Dili.
DILI: Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS), Expedito Dias Ximenes hatete, revizaun ba lei komunikasaun sosiál sei konklui iha tinan ne'e.
Tanba, nia dehan, prosesu diskusaun ho Konsellu Imprensa ba iha revizaun aditamentu hotu ona, hein diskute ho média na'in sira, inklui sosiedade sivil nune'e bele hadi'a parte sira ne'ebé presiza.
"Ami sei konvida atu diskute para sira mós bele fó opiniaun no husi sira-nia opiniaun ne'e ami bele hadi’a fali," dehan Expedito, iha Kaikoli, horisehik.
Nia esplika, depois de diskusaun hotu lori ba apresiasaun iha Konsellu Ministru, hafoin haruka ba iha Parlamentu Nasionál hodi bele diskuti, no ikus liu haruka ba Prezidente Repúblika hodi hetan aprovasaun.
Ezbosu Lei Komsos
Iha prosesu halo revizaun lei nú. 5/2014 "Komunikasaun Sosiál" ne'e, husi parte Governu liuliu SEKomS aumenta tan artigu ida atu kriminaliza produtu jornalístiku neʼebé hamosu pro-kontra iha komunidade mídia no sosiedade sivíl nia leet, liuliu kona-ba artigu 38 B (Responsabilidade hanesan tuir mai; Kriminál) ho konteúdu:
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão afirma, to’o ohin loron governu seidauk hatene klaru estatutu aviaun Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu, no prosesu investigasaun ba asuntu ne’e sei lao hela.
PM Xanana hatete, liu husi prosesu investigasaun ne’e mak atu buka hatene estatutu husi aviaun ZEESM ne’ebé tula de’it ema uitoan maibé gasta osan barak tebes.
"Husu ba povu Oekusse kalma. Aviaun ne'e see nian mós ita la hatene, ne'ebé iha hela prosesu investigasaun," dehan PM Xanana ba jornalista sira hafoin enkontru semanál ho PR Horta iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kinta (19/02).
Sei publika relatoriu jogu online
Iha tempu hanesan, PM Xanana mós koalia kona-ba polemika jogu online iha Oekusse.
Tuir nia, jogu online ne'e kleur tiha ona, la'ós foin agora.
"Jogu online ne'e kleur tiha ona, laos agora. Ikus ne'e mak mosu tan, mosu tan ne'e, mais uluk liu tiha ona," dehan PM Xanana.
Tan ne’e, Xanana dehan, nia nunka autoriza loke kasino, tanba sei halo ema barak mak lakohi servisu.
“Timor-oan hakarak nune'e, nia joga tau $1 nia manan $500, ne'e la servisu ona, nia joga de'it, joga de'it, mais lakon dehan halai tuir osan, balun iha empezáriu lokál ida di'ak tebtebes, nia kompaña ida di'ak tebtebes, kapás tebtebes mais nia jogu online nia faan nia ekipamentu, nia faan buat hotu-hotu," dehan Xanana.