DIL: Serbisu Migrasaun forma ona ekipa investigasaun relasiona ho alegasaun katak funsionáriu ida fasilita sidadaun Indonézia ida ho pasaporte ne’ebé kaduka atravesa fronteira Batugade.
DILI: Dezde Janeiru to’o 23 Fevereiru 2026 ne’e, Hospital Nasionál Guido Valadares rejista pasiente dengue na’in 824, husi númeru ne’e na’in 14 mak lakon vida, kompostu husi mane na’in sia no feto na’in lima, maioria ho idade tinan 15.
DILI: Falintil Forsa Defeza Timor-Leste kria kooperasaun bilateral ho Angkatan Darat, Tentara Nasional Indonesia, iha area treinamentu militar, intelijensia, no edukasaun. Akordu ne’e vale ba tinan 10, foku ba hasa’e kapasidade membru F-FDTL.
Komadante Komponente Terrestre, Koronel Domingos da Costa Soares ‘Dobu’ esplika katak, kooperasaun ne’e inklui treinamentu no troka informasaun intelijénsia nian; treinamentu fíziku no tátika operasionál militar; no treinamentu akadémiku iha eskola militár TNI ba ofisiál F-FDTL sira.
“Ohin ami asina akordu ba tinan 10 nian kona-ba apoiu treinu no edukasaun ne’ebé TNI liu husi Angkatan Darat fó mai ita-nia F-FDTL husi Komponente Terrestre nian, oinsa atu fó kapasitasaun ba ita-nia forsa sira, tantu husi soldadu ate ofisiál ne’ebé mak hetan oportunidade,” dehan Koronel Dobu ba jornalista sira, iha JL Word Metiaut, Díli, Segunda (23/02).
Aleinde edukasaun, nia hatutan, kooperasaun ne’e mós inklui fó kapasitasaun ba servisu intellijensia, edukasaun fiziku no operasaun tatika militár nian.
“Parte husi Indonézia prontu apoiu ita atu nune’e ita bele halao treinamentu hamutuk hodi fó esperiensia ba malu tanba ne’e ita nafatin koloka ita-nia efetivu na’in 2 ou na’in 3 ba indonezia hodi tuir formasaun,” katak nia.
Iha fatin hanesan, Deputy Assistant Chef Of Staff for Intelligence,Brigadir Jenderal Vilian Wicaksono hatete, forum ne’e importante hodi hametin kooperasaun bilaterál entre TNI ho F-FDTL.
"Ha’u fiar katak liu husi sorumutu ne’e, ita sei bele halo revizaun ba realizasaun sira, troka hanoin, no dezenvolve programa foun sira ne’ebé sei lori benefísiu mútuaba ezérsitu rua ne’e iha futuru,” katak nia.
DILI: Iha marjen husi Sesaun ba dala-61 Konsellu Direitus Umanus Nasoens Unidas nian iha Genebra, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hala’o sorumutu informál ida ho Ministru Negósiu Estranjeiru Angola nian, Téte António, hametin relasaun entre país rua.
DILI: Ohin Parlamentu Nasionál, liu husi sesaun plenáriu ordináriu Deputadu sira hala'o diskusaun no votasaun ba Proposta Rezolusaun nú 50/VI/33ª-prova Adezaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ba Akordu-Kuadru ASEAN kona-ba izensaun vistu.
Diskusaun ba Proposta rezolusaun akompaña husi Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel no nia komitiva, nune’e Parlamentu Nasionál aprova ho votus unanimidade ho rezultadu votu a-favor 56, kontra 0, no abstensaun 0.
Aprovasaun proposta rezolusaun ne’e fó ona oportunidade ba sidadaun timor-oan bele viajen ba nasaun membru ASEAN ho vistu livre durante loron 14 nia laran.
Iha intervensaun Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel hateten katak, izensaun vistu ne'e hanesan akordu-kuadru ida ne'ebé sei aplika iha rejiaun tomak, ba tipu pasaporte tolu (Diplomátiku, Servisu, no Komun).
Vise-Ministra Milena Rangel afirma, akordu ne'e rasik anteriormente tama ona iha lista atu finaliza molok Timor-Leste nia adezaun. Depois ho prosesu ne'ebé la'o no remata tiha negosiasaun bilateral ho país membru sanulu hotu.
Maske Timor-Leste finaliza ona, maibé sekretariadu informa fali katak akordu ne'e seidauk entrada em vigór tanba estadu membru balun seidauk ratifika.
“Tanba ne'e, ita nia prosesu finaliza ona, maibé ita rai hela tanba hakarak hare uluk estadu membru sira seluk atu ratifika mak ita mos avansa, tanba se lae, ita kumpri ona, maibé membru balun seidauk halo sira nia prosesu internu final. Maibé iha fulan Novembru, estadu membru ikus liu ratifika ona, entaun lista ne'e tama ba lista pilar polítika seguransa, para TL prosesu asuntu internu nian. Tanba ita finaliza ona ho ita nia membru sira bilateralmente, akordu-kuadru ida ne'e fo tempu ba ita, la presiza vistu ba pasaporte tolu ne'e hotu, dentru durasaun loron 14. Nune'e, ho ratifikasaun ohin loron ni’an, fó dalan ona ba Timor-Leste atu viajen ba país membru ASEAN sira, sem vistu,” Dehan Vise Ministru Asuntu ASEAN, Milena, liu husi komunikadu ne’ebé media online INDEPENDENTE husi Media Parlamentu Nasionál, Tersa (24/02).
DILI: Embaixadora Nova Zelándia iha ASEAN no Timor-Leste, Joanna Jane Anderson, hasoru-malu ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi atualiza kompromisu atu fó nafatin apoiu ba dezenvolvimentu TL nian liu husi kooperasaun bilaterál.
DILI: Komisaun Nasionál Eleisaun afirma katak Polisia Nasional Timor-Leste iha kompetensia atu foti medida hasoru Partidu Politiku ne’ebé ninia atividade konsolidasaun perturba orden públiku.
DILI:Komisaun Anti Korrupsaun selebra ninia ezistensia ba tinan 16 iha 20 Fevereiru ne’e, ho reflesaun kona-ba jornada no dezafiu ne’ebé instituisaun estadu ne’e sei hasoru.
DILI: Komandu FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) sai uma na’in bá enkontru AWG INAMOR bá dala-10 ho delegasaun Tentara Nasionál Indonésia Angkatan Darat (TNI-AD), iha hotel JL Word Metiaut Dili, horseik.
DILI: Sesaun dala-61 Konsellu Direitus Umanus ONU, iha Jenebra, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta afirma, rekonsiliasaun Timor-Leste ho nia eis-adversáriu Indonézia sai vizaun foun ba páz globál, tanba ne’e husu lider mundial sira buka ona solusaun ba nasaun sira-ne’ebé sei kontinua iha konflitu.
DILI: Diplomata Seniór Portugueza, Ana Gomes hala’o audiénsia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hodi atualiza kona-bá planu estabelesimentu Projetu Sentru Interpretativa Istórika Lifau, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA).
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão nu’udár Prezidente bá Konsellu Nasionál ba Organizasaun Prezidénsia ASEAN (ACNOC) Timor-Leste nian iha 2029 liu-hosi reuniaun da-huluk ne’ebé realiza iha Auditóriu Ministériu Finansas Ai-tarak laran, segunda (ohin).
DILI: Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi Xefe Estadu Maior F-FDTL Brigadeiru Jenerál José da Costa Soares "Trix" hamutuk ho Estrutura Forsa Apoiu Jerál (FAG) no Centro Instrusaun Komandante Nicolau Lobato (CICNL) no militár sira selebra aniversáriu ezisténsia CICNL ba dala-25, iha Kampu parada baze Metinaru.
DILI: Governu Timor-Leste liu husi Ministru Transportes no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu sesta foin lalais asina kontratu ho empreza Toa Corporation halo konstruksaun terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Komoro Dili.