Hosi tema "Luta Tanba Istória, Manan Tanba Sistema", Lere emfatiza katak kompreensaun kle’an kona-ba istória nasaun nian no espíritu patriotismu ne’ebé maka’as mak sai xave ba harii estadu. Nia kura estudante sira atu prepara an didi’ak iha kualidade akadémika no étika hodi proteje independénsia ne’ebé hetan ho susar, no ikusmai sei simu lideransa nasaun nian.
Kona-ba kestaun institusionál no polítika, Jenerál ne’e reafirma fali ninia kometimentu ba moris tomak hodi serví estadu, ne’ebé abut hosi ninia rezisténsia durante tinan 24 iha foho.
Nia mós defende reforma ne’ebé presiza iha F-FDTL laran, inklui reforma obrigatórira ba ofisiál superiór sira ho idade tinan 60 hodi fó dalan ba kresimentu profisionál hosi jerasaun foun.
“Fó importánsia ba étika polítika no disiplina partidu nian, hodi hateten katak ambisaun ba lideransa iha futuru tenke bazeia ba respeitu institusionál no interese koletivu nasaun nian, la’ós ba ambisaun pesoál,” Dehan Asesór Polítiku Prinsipál ba Prezidénsia Repúblika Lere Anan Timur liu husi komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu husi Media-PR, Sabadu (25/04).
Kona-ba seguransa nasionál no governasaun, Asesór Prezidensiál ne’e foti kestaun urjénsia atu hametin vijilánsia marítima hodi kombate peska ilegál no proteje rekursu naturál Timor-Leste nian.
Nia husu ba Governu no Ministériu Defeza atu fó priuridade ba reabilitasaun hosi patrimóniu patrolamentu nian no sosa ró foun sira. Ikusmai, Lere mós husu diskursu polítiku ne’ebé maduru no sivilizadu liután iha Parlamentu, hodi husu ba líder sira atu hadook an hosi retórika ne’ebé hamenus ema seluk no atake pesoál hodi foku fali ba interese soberania estadu nian.








