DILI: Rede Observadór Eleisaun Timor-Leste (Ronetil) fó hanoin ba kandidatu Prezidente Repúblika no ekipa susesu sira atu labele envolve labarik sira iha kampaña eleitoral ne’ebé sei hala’o iha 2 to’o 17 Marsu 2022.
DILI: Parlamentu Nasional (PN) husu ba Ministeriu Saúde atu intensifika fumigasaun ka rega susuk iha teritoriu nasional hodi halo prevensaun no kombate moras dengue.
DILI: Governu liu husi Ministeriu Saúde (MS) kontinua esforsu, halo asaun prevensaun hodi kombate moras dengue iha Timor-Leste, tanba númeru kazu kada loron sa’e maka'as hodi rezulta ona labarik na’in 20 lakon vida.
DILI: Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) sei halo diskusaun atu realiza eleisaun prezidensiál iha Austrália, tanba agora sei kontinua lockdown. Entaun, difisil atu tama ba país ne’e.
DILI: Governu liu husi Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), aloka ona Orsamentu bá Universidade da Paz (UNPAZ) hamutuk millaun $1.1.
DILI: Maske orariu kampaña ba kandidatu Prezidente Repúblika sei hela fulan ida, maibé Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) fó ona atensaun ba kandidatu sira atu kuidadu ho sira-nia lia-fuan durante kampaña.
DILI: Ministeriu Saúde (MS), ohin (30/01) relata, kazu pozitivu foun Covid-19 iha na’in 29 no kazu ativu sa’e ba 72.
DILI: Tuir dadus husi Ministeriu Saúde, liu-husi Diresaun Nasional Saúde Públiku, Departamentu Vijilansia Epidemolojia relata, hahú iha loron 1 too 30 Janeiru tinan ne'e, kazu dengue sa’e ba 1.198, husi numeru ne'e na’in 20 mak lakon ona vida.
DILI: Komisaun Nasional ba Eleisaun (CNE-Sigla Portugués) no Sekretáriu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE), sei estabelese tan sentru votasaun paralelu iha Kapital Dili, iha eleisaun prezidensial tinan nee.
DILI: Governu Australia liu husi Fundus Nasoens Unidas ba Labarik (UNICEF-sigla Inglés), oferese vasina Pfizer hamutuk doze 259.740 ba Governu Timor-Leste.
DILI: Governu liu husi Ministériu Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK), sei fasilita ema ho defisiénsia sira iha tranzisaun públiku iha ensinu prossesu aprendijazen nian.
Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos hateten, objetivu iha tranzisaun ne’e, atu bele fasilita ema ho defisiensia sira asesu iha ensinu superiór.
“Ita sei fasilita ita nia ema ho defisiénsia sira atu asesu ba iha ensinu superior . Tanba ne’e, ita sei koordena ekipa tekniku sira hodi tun bá identifika ita nia maluk defisiensia sira ne’ebé atu tama iha universidade,” dehan nia iha palasiu Governu , kuarta (26/01).
Molok ne’e, Diretór Nasionál Protesaun Direitu ba Ema ho Difisiensia, Mateus da Silva informa ona katak, Governu liu husi Ministeriu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI) asina akordu ho Ministeriu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) hodi fasilita labarik difisiente sira, ne'ebé remata iha nivel sekundariu hodi kontinua iha universidade.
Agora nia prosesu la'o hela, husi MESSK mak prepara materia atu fo ezame ba labarik sira, depois sira pasa no asesu ba iha bolsu estudu ne'ebé husi MESSK prepara ona.
Nia hatutan, ba oin MSSI sei servisu hamutuk ho MEJD hare'e ba edukasaun inkluzivu, labarik difisiensia bele asesu ba iha eskola públiku sira, inklui kooperasaun MSSI no SEKOMS hodi estabelese rádiu Komunidade ida ba ema ho difisiensia sira.
Planu ne'e husi Ministériu ida-idak hodi tau iha planu orsamentu ba tinan fiskal, sira bele halo prioridade ba programa ne'ebé atu garantia inklusaun ba ema ho difisiensia.
Asistente Editor: Saturnina da Costa
DILI: Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA, Tom Daley no Diretora Misaun Ajénsia Dezenvolvimentu Internasional EUA – USAID Zema Semunegus ba haree direta fasilidade be’e, saneamentu no ijiene (WASH) ne’ebé finansia husi EUA iha Sentru Saúde Venilale Baucau.
DILI: Ministru Prezidensial Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães hatete, ohin (28/01), Governu sei organiza funsionáriu administrasaun públika no sidadaun sira hodi limpeza iha fatin publiku no ida-idak nia uma, durante loron tomak iha Kapital Dili, hodi evita moras dengue.
"Governu fó sai katak, sei promove aban durante loron tomak, sei halo asaun limpeza iha nivel nasional ne'ebé sei organiza funsionáriu sira no orgaun servisu administrasaun publika nian, no apela ba sidadaun sira hotu no autoridade nivel nasional, hodi halo limpeza jeral iha fatin publiku no mós iha sidadaun ida-idak nia uma,’’dehan nia liu husi konferensia imprensa, iha Palasiu Governu, kinta nee (27/01).
Nia hatutan, kampaña ba limpeza nee hanesan parte ida husi asaun hodi prevene kazu dengue neebé kada loron rejista ho númeru aas.
Enkuantu, Ministeriu Administrasaun Estatal sei fó sai ba orgaun no administrasaun públika sira, kona-ba organiza no distribuisaun ekipa sira ba limpeza jeral ne'e.
Ho nunee, orientasaun fó sai ba asaun limpeza jeral ne'e sei halo iha loron aban 28 janeiru 2022 durante loron tomak iha nivel nasional.
"Agora ba semana sira tuir mai ne'e, hafoin reuniaun Konsellu Ministru sei foti fali dezisaun detaillu ba ita bo'ot sira, hanesan limpeza jeral ne'e atu halo semana-semana ka no atu semana ida dala hira, dezisaun hirak ne'e sei fó sai iha kuarta tuir mai,”tenik nia.
Entretantu, tuir dadus husi Ministeriu Saúde, liu husi Diresaun Nasional Saúde Públika Departamentu Vijilansia Epidemolojia relata, hahú iha loron 1 to’o 27 Janeiru tinan nee, kazu dengue sa’e ba 1035. Husi númeru nee, na’in 18 mak lakon vida.
Tuir komunikadu imprensa neebé Online INDEPENDENTE asesu, husi númeru kazu nivel nasional 1035, maioria kazu nee akontese iha Kapital Dili ho kazu 698.
Aleinde iha Dili, kazu dengue mosu mós iha munisipiu sira seluk hanesan, Ermera ho kazu 71, Manatutu ho kazu 67, Baukau ho kazu 50 , Manufahi ho kazu 49, Kovalima ho kazu 31, Bobonaru ho kazu 24, Líkisa ho kazu 16, Aileu ho kazu 11 , Ainaro 12, no Vikeke ho kazu 6.
Asistente Editor: Saturnina da Costa
DILI: Tuir dadus husi Ministeriu Saúde, liu husi Diresaun Nasional Saúde Públika Departamentu Vijilansia Epidemolojia relata, hahú iha loron 1 to’o 27 Janeiru tinan nee, kazu dengue sa’e ba 1035. Husi númeru nee, na’in 18 mak lakon vida.