Governu Deve Tokon $248, Akademiku: Osan husi OJE Sulin ba ne’ebé? Featured

By Aquino Gomes Outubru 10, 2022 411
Vise Reitór Universidade Dili, Hugo Lourenço da Costa. Foto: Google. Vise Reitór Universidade Dili, Hugo Lourenço da Costa. Foto: Google.

DILI: Desizaun governu hodi deve osan ho montante tokon $248 husi Banku Mundial no Banku Dezenvolvimentu Aziatiku hamosu preokupasaun tanba maske kada tinan montante Orsamentu Jeral Estadu boot ba beibeik maibé governu mós kontinua deve.

Iha tinan 2022 nia laran, Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak deve ona tokon $121 husi Banku Mundial no tuir planu sei deve tan tokon $127 husi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku.

Vise Reitór Universidade Dili, Hugo Lourenço da Costa hatete, kada tinan Parlamentu Nasionál aprova orsamentu boot, maibé deve mós kontinua aumenta.

"Ita  hotu hatene tinan hirak nia laran Parlamentu Nasionál aprova orsamentu boot atu governu uza ba nesesidade nasaun no povu nian, maibé osan sira ne'e suli ba ne'ebé hotu mak governu kontinua deve? Tau prioridade infra-estrutura bázika maibé halo fali emprestimu husi Banku Mundial no Banku Dezenvolvimentu Aziatiku," dehan nia iha nia knar-fatin, Maskareñas, Sesta (07/10).

Nia kestiona, tanba sa mak governu seidauk ezekuta hotu OJE 2022 ho montante billaun $3.1, maibé deve tan tokon $148 husi Banku Mundial no Banku Dezenvolvimentu Aziatiku.

"Ha'u hanoin tenke aprezenta ho razaun fundamental no Parlamentu Nasionál tenke haree kestaun ida ne'e atu nune'e labele fó impaktu ba governasaun no jerasaun iha futuru mai," dehan nia.

Vise reitor ne’e dehan, maske pozitivu tanba orsamentu emprestimu ne’e atu aloka ba bee-moos maibé di’ak liu tau prioridade iha OJE nune’e labele iha deve barak tanba nasaun barak mak daudauk ne’e bankarota tanba deve barak.

"Agora ita-nia governu deve maibé tenke hatene atu selu fila-fali, osan tama husi ne'ebé? tenke buka reseitas naun-petrolíferu, tenke iha planu ida ne'ebe serteza, tanba durante ne’e depende de'it ba fundu petrolíferu,” dehan nia.

Molok ne’e, iha 29 Jullu tinan ne’e, Ministru Finansas, Rui Gomes, asina ona akordu ho reprezentante Banku Mundial iha Timor-Leste, Bernard Harbone, kona-ba emprestimu tokon $121 ne’ebé sei utiliza hodi finansia projetu bee-moos iha zona Leste kapital Dili.

Tuir governu nia kalkulu, projetu bee-moos iha zona Leste ne’e sei benefisia populasaun hamutuk na’in 82.380 liu husi konesaun bee ba uma sira no monta kontador hamutuk 12.482.

Hafoin ida ne’e, iha 05 Outubru ne’e, Konsellu Ministru foti hikas desizaun hodi empresta tan tokon $127 husi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (Asian Development Bank—ADB).

Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhaes informa, Konsellu Ministru (KM) delibera hodi autoriza Ministru Finansas, Rui Agosto Gomes atu selebra akordu finansimentu ho Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (Asian Development Bank—ADB).

Fidelis hatete, governu sei halo emprestimu rua; ida ho natureza regular ho valor osan tokon $50 ho periodu tinan 17 no ida seluk ho natureza konsensional ho valor osan tokon $77 ho periodu tinan 20.

Emprestimu ne’e, nia dehan, atu finansia projetu fornesimentu bee-moos iha zona Oeste munisipiu Dili.

“Orsamentu ne'ebé governu sei empresta husi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku ho objetivu atu finansia projetu fornesimentu bee-moos ba komunidade sira ne'ebé hela iha Dili zona Oeste nian.”

“Komponente rua ne'e ba objetivu ida. Rua ne'e tau ketak-ketak tanba ninia modelu finansiamentu mak ketak-ketak, nia fonte mak ADB, governu liu husi Ministériu Finansas sei asina akordu ne'e hodi finansia projetu bee,” informa Fidelis hafoin enkontru Konsellu Ministru iha Palasiu Governu, Kuarta (05/10).

Molok ne’e, Ministru Finansas, Rui Gomes, hafoin asina akordu emprestimu ho Banku Mundial hatete, osan emprestimu husi Banku Mundial ho montante tokon $121 ne’e sei uza hodi dezenvolve, hadi’ak no espande sistema bee-moos iha kapital Dili parte Leste.

Nia dehan, problema bee-moos iha kapital Dili boot tebes no hetok komplesu liu tan númeru populasaun ne’ebé aumenta kada tinan lalais liu fali taxa kresimentu disponibilidade servisu.

Ministru ne’e hatutan, kuaze 1/3 husi populasaun Timor-Leste konsentra iha Dili no ida ne'e halo rekursu bee hetok limitadu.

“Ita hotu hatene katak Kapital Dili enfrenta hela dezafiu oioin iha area sosial no ambiental. Purezemplu, husi ema na’in lima, ema na’in tolu mak laiha asesu ba bee-moos; Inan-feto no labarik barak mak lakon tempu ba kuru bee, situasaun ne'e obriga labarik sira labele ba eskola no lakon oportunidade ba edukasaun. Ida ne’e akontese tinan barak ona,” dehan Ministru Rui.

Tanba ne'e, nia afirma, akordu emprestimu millaun $121 ne’e nu’udar esforsu ida atu responde ba problema ne’ebé Kapital Dili enfrenta hela, liu-liu iha parte Leste.

Projetu ba bee-moos iha zona leste ne’e, nia informa, sei hahú iha fulan Outubru tinan ne’e ho durante tempu tinan hitu (7).

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Segunda, 10 Outubru 2022 11:36

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31