DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, governu seidauk iha hanoin atu reativa fila fali arte-marsiál, tanba la akontese buat ida.
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, afirma, komitementu governu ne’ebé nia lidera hodi implementa programa hirak ne’ebé tau ona iha Orsamentu Jeral Estadu 2025. Tuir Xefe Governu ne’e, tinan oin sei sai nu’udar tinan implementasaun.
DILI: Sekretáriu Estadu Igualidade (SEI) hamutuk ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) hahú halo deskuasaun kona ba oinsá atu halo prevensaun ba Violénsia no asedu sexsuál iha servisu fatin.
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, fila ona husi ninia vizita servisu ba Malazia ‘la saugate’. Rezultadu di’ak ne’ebé Xefe Governu ne’e lori husi ninia vizita ne’e mak komprimisiu husi Malazia atu apoiu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.
DILI: Ministeriu Saúde (MS) liu husi Servisu Nasionál Ambulánsia Emergésia Medika Institutu Públiku (SNAEM,IP), entrega viaturas Ambulánsia lima bá servisu saúde munisipiu haat hanesan Covalima, Lautem, Aileu inklui Dili.
DILI: Forum Komunikasaun Feto Timor Lorosa’e (FOKUPERS-Sigla Indonezia) hala’o kampaña maka'as oinsá atu hakotu korenti violensia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste (TL), ne'ebé monu ba violasaun sira husi krime violensia domestika.
DILI: Desde tinan 1999 to’o ohin loron, governu no povu Japaun hatudu sira-nia komitementu boot hodi apoiu nasaun no povu Maubere. Japaun implementa ona projetu 120 resin, kompostu husi projetu saude 60 no projetu bee 60.
DILI: Governu liu husi Sekretariu Estadu Kooperativa (SeKoop) asina Memorandum of Understanding (MoU) ho Catholic Relief Services (CRS) atu kapasita grupu Kooperativa iha Munisipiu Baucau, Bobonaro, Lautem, Likisa no Vikeke.
DILI: Organizasaun naun governamental La’o Hamutuk ladun konkorda ho politika ba kriasaun moeda foun Timor-Leste nian, tanba iha posibilidade boot bainhira Timor-Leste iha moeda rasik sei hamonu ekonomia rai laran.
DILI: Iha loron 3 Dezembru, ohin, nasaun sira iha mundu tomak komemora loron internasionál ba ema ho defisiénsia. Komemorasaun ne’e sai nu’udar momentu importante ba ema ho defisiensia sira iha mundu tomak, inklui Timor-Leste.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, liu husi Dekretu Prezidente Repúblika númeru 121/2024, 27 Novembru, fó indultu ba prizioneiru na’in tolu. Indultu ne’e oferese ba loron Proklamasaun Independensia, 28 Novembru.
OEKUSI: Prezidente Repúblika José Ramos Horta nia esperansa tinan 2025 Timor-Leste bele tama ona Association of Southeast Asian Nations (ASEAN).
DILI: Asosiasaun Defisiensia Timor-Leste (ADTL) agradese bá governu liu husi Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), ne'ebé aloka ona rekursu humanu no finanseiru hodi selebra loron mundiál Ema ho Defisiénsia iha kada munisipiu.
DILI: Deklarasaun husi Vise Prezidente Filipina, Sara Duterte, katak governu uza “livru jogu” hanesan ho buat ne’ebé mak uza hasoru Arnolfo Teves Jr. sai nu’udar prova ida ne’ebé hatudu katak governu Filipina lidera husi Prezidente Ferdinand Marcos Jr., halo duni persegisaun hasoru Teves.