"Ha'u-nia esperansa, ida, hatudu rezultadu ne'e mak tenke halo re-estruturasaun ba estrutura nonu governu nian, no hakloot governu ida ne'e nia governasaun. Rua, foku setór prióridade sira ka setór produtivu sira nune'e halo impulsiona ita nia sistema ekonómia rai laran. Ita tenke reforma ekonómia ida komprensivu no radikál, investe setór agrikultura la'ós kompañia, maibé investe iha subsidiu agikola família. Promove setór turizmu, no ministru labele sai turista".
"Tolu, kombate korupsaun. Korupsaun ne'e nu'udar inimigu rohan la'ek, no hamate ema barak nia vida, no nasaun nia vida. Haat, kestaun reforma judisiáriu ida ne'ebé to'o ohin loron ita la hatene rezultadu saida, ita hakarak reforma ne'e to'o ona iha ne'ebé," dehan Inocencio, iha knaar fatin, Faról, horisehik.
Nia dehan, prióridade sira ne'e espetativa ba oin, ba buat seluk, ba kestaun edukasaun hahú la'o daudauk, maibé ita sei iha problema nafatin ba ida ne'e.
"Ne'ebé ha'u-nia esperansa ba tinan foun, ida primeiru mak ha'u hakarak iha restaurasaun ka revitalizasaun ba estrutura nonu governu konstitusionál, ne'ebé ministru, sekretáriu estadu la funsióna ho di'ak bele hasai, hapara tiha ka reforma ida radikál," nia konklui.
Entretantu, Diretór Asosiasaun Hak, Feliciano da Costa Araújo hatete, iha tinan kotuk, deklara ona tama ona ba iha membru, depois tinan hira ba kotuk ne'e hanesan membru CPLP, estabelese g7+, asina nota intendimentu ba WTO ninian.
Nia dehan, durante ne'e ema barak hatete, rekursu umanu falta, maibé la tau atensaun másimu ba ida ne'e signifika ita presiza atu investe ba iha ema oinsá ema sira ne'e rasik bele kontribui fila fali ba iha setór hotu-hotu.
Nune'e, investór mós ba iha setór turizmu oinsá atu dada ema ne'e hanesan rendimentu ida, ka bele lori benefisiu ida ba iha Estadu RDTL, ne'e presiza tau atensaun ba ida ne'e.
Maibé, presiza atu revee fila fali ona planu estratéjia ida ne'ebé durante ne'e haree 2011-2030 oinsá ajusta programa sira ne'ebé bele lori duni benifisiu ba povu.
"Ha'u hanoin kompeténsia Primeiru Ministru, se Xefe Governu haree katak, hahú tomada de posse mai to'o tama tinan foun atu ezekuta ba orsamentu jerál estadu 2026 ninian, se sente ida ne'e balun la lori benifisiu ha'u hanoin presiza re-estrutura," nia haktuir.
Nia hatutan, se buat ida ne'ebé hanesan naha todan liu, di'ak liu hatun tiha, nune'e uitoan de'it, ema ne'ebé iha kompeténsia mak presiza hela.
Nia argumenta, ne'ebé mandatu ida ne'ebé atu remata 2028 ne'e di'ak liu husik pezu ne'e uitoan ba, nune'e ezekuta ida ne'e mós máximu, depois efisiensia no efikasia ne'e tenke iha.
"Sekretáriu Estadu sira ne'ebé la presiza di'ak liu hapara hotu, Sekretáriu Peskas halo saida, Sekretáriu Estadu Floresta halo saida, Sekretáriu Estadu sira seluk ne'ebé balun hanesan Sekretáriu Estadu Asuntu Komandante Libertasaun Nasionál, Ministru iha tiha ona Sekretáriu Estadu ba halo saida tan, la presiza di'ak liu hapara tiha. Sekretáriu Estadu Eletrisidade ne'e mós hanesan la halo buat ida, di'ak liu Sekretáriu Estadu ne'e haruka para tiha," nia hatutan.
Nia esplika, Sekretáriu Estadu ne'ebé la funsióna, tuir sosiédade sivil ne'e para tiha, inklui se haree Ministériu balun ne'ebé la relevante karik di'ak liu deskansa tiha de'it, taka tiha de'it, fó fila fali ba ministériu balun mak lidera ba.
"Se ita temi MJADK ho ME sai pakote ida de'it, nune'e tau de'it Sekretáriu Estadu duké tau ministru halo saida to'o agora, la haree buat ida, di'ak liu tau Sekretáriu Estadu. Se membru governu 48 pesoas karik di'ak liu redus ba 29 de'it, Sekretáriu Estadu sira ne'e hapara hotu, tau de'it Diretór Jerál, se la'e pezu todan," nia ténik.







