BAUKAU: Atu hametin parseria bilateral hodi promove seguransa marítima no rejiaun indo-pasífiku ne’ebé livre no nakloke.
DILI: Prezidente Parlamentu Nasionál sesante, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes louva maturidade povu nian iha festa demokrásia no dezeju ba deputadu foun VI lejislatura nian.
DILI: Hafoin simu posse nu’udar membru Parlamentu Nasionál ba lejislatura daneen, deputadu CNRT hato’o komitementu atu fó prioridade ba alterasaun Lei Pensaun Vitalisia iha loron 100 nia laran.
DILI : Ministériu Públiku (MP) notifika Jornalista media Hatutan.com, Rogério Pereira Cárceres hodi bá presta deklarasaun no hatan ba notisia ne'ebe publika iha loron 19 Maiu 2023. ho titulu "Deskonfia, PGR Alfonso Lopez ho Nia Asesór Jurídiku Óscar Tavares Uza Osan Estadu Halo “Viajen Privadu” Iha Portugal.
DILI: Diretor Ezekutivu Asosiasaun Halibur Difisiensia Matan Iha Timor-Leste (AHDMTL) Gabriel Ponsiano Souza hatete, Governu foun tenki realiza promete polítiku ne'ebé hato'o ona iha palku polítiku liga ho problema ema ho difisiensia nian.
DILI: Deputada Bankada CNRT, Maria Fernanda Lay sai feto dahuluk ne’ebé hetan konfiansa husi bankada parlamentár hodi lidera segundu Órgaun soberania iha VI lejislatura ba períodu 2023-2028.
DILI: Oitavu Governu Konstitusionál liuhusi Ministériu Finansas (MF) no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH, Sigla Portugés), asina ona kontratu ho Bolsa Estudu nível Diploma IV ho Bolseiru Timoroan hamutuk 19 ne’ebé sei ba kontinua estudu iha Nasaun Indonesia ba tinan akadèmiku 2023-2024.
Ministru Finansas Rui Gomes hatete, área estudu hirak ne’e importante tebes no aliña ho Polítika Reforma Fiskál no Jestaun Finansas Públikas ne’ebé mak Governu inísia ona desde 2015 no Oitavu Governu Konstitusionál kontinua implementa iha ninia mandatu ne’ebe sei remata iha semana oin.
"Bolseiru hirak ne'e sei kontinua sira nia estudu iha área Estatístika no Komputasaun Estatístika iha sekolah Tinggi ilmu statistik (STIS) no diploma IV iha área ulnerabilidade, jestaun finansan Públikas no jestaun patriotik estadu ida Sekolah Tinggi Akuntansi Negara (STAN) iha Indonesia," dehan Komunikandu ne'ebé Online INDEPENDENTE sita.
Governante ne’e haktuir, Oitavu Governu Konstitusionál iha ninia polítika tau “EMA” nu’udar sentru ba dezenvolvimentu. Atu alkanse objetivu ne’e, Ministériu Finansas trasa estratejía hodi fó oportunidade ba foinsa’e sira atu hasa’e sira nia kapasidade iha nível edukasaun formál.
Nune’e, iha Agostu 2022, Ministériu Finansas Timor-Leste no Ministériu Finansan Indonesia asina ona Akordu Protokolu Kooperasaun hodi haruka Timoroan sira ba hala’o estudu iha STIS no STAN Indonézia.
Importansia husi polítika investimentu iha EMA ne’e, Ministru Rui Gomes esplika, bele haree iha OJE 2023 ne’ebé aprezenta ho lema Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru.
Governu aloka 36% ka tokon $772 ba setór Kapitál Sosiál ne’ebé inklui asesu ba Edukasaun ne’ebé ho kualidade, Saúde, no Protesaun Sosiál.
Recorda iha Agostu 2022, Diresaun-Jerál Servisus Korporativu, Ministériu Finansas asina ona Akordu Operasionalizasaun Programa Bolsa Estudu ho Ministériu Finansas Indonesia.
Tuir akordu ne’e, ba tinan akadémiku 2023, Ministériu Finansas no FDCH sei haruka Bolseiru nain 30. Husi númeru ne’e, Bolseiru nain 15 sei ba kontinua sira nia estudu Diploma IV iha área Estatistika no Komputasaun Estatistika iha STIS.
No na'in 15 sei ba hala’o sira nia estudu Diploma IV iha área Kontabilidade, Jestaun Finansas Públikas no Jestaun Patrimóniu Estadu iha STAN.
Prosesu selesaun bolsa estudu ne’e envolve reprezentante sira husi STIS, STAN, FDCH no Ministériu Finansas, ne’ebé rigorozu tebes, kompetitivu, bazeia ba méritu no transparente.
MF fó lia-menon ba Bolseiru nain 19, katak Nasaun presiza rekursus ne’ebé mak kompetente, profisionál, ho integridade no maduru iha nia komportamentu.
"Imi maka futuru rai ida-ne’e nian, aproveita didi’ak oportunidade ne’e tambá oportunidade osan-mean hanesan ne’e sei la-mai dala rua, Fó hanoin mós katak bainhira buka matenek iha ema nia rai, nafatin hatudu Ita-nia komportamentu ne’ebé di’ak, tau aas dignidade Nasaun no sai mellór Embaixadór hodi promove liután Timor-Leste iha ema nia rai.” Ministru hato'o.
Ho nunue'e MF lori Oitavu Governu Konstitusionál nia naran, hato’o apresiasaun sinseru ba Embaixadór Repúblika Indonézia iha Timor-Leste, Embaixadór Okto Dorinus Manik, ba kontribuisaun signifikativu hodi realiza programa bolsa estudu ne’e.
“Ha’u fi’ar katak kooperasaun estratéjiku ne’e iha área dezenvolvimentu kapitál umanu iha Timor-Leste sei kontinua iha futuru, liuliu iha ámbitu preparasaun adezaun Timor-Leste nian iha ASEAN no OMK,” Governante ne’e konklui.
DILI: Sekretariu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE) liu husi Diresaun Nasional Empregu no Exterior (DNEE) asina deklarasaun ho traballador Timoroan Mane hamutuk 41 hodi ba servisu iha Australia.
DILI: Diretór Asosiasaun Halibur Difisiensia Matan iha Timor-Leste (AHDMTL) Gabriel Ponsiano Sousa, hatete, konstrusaun ba sentru fomasaun ema ho defisiensia matan nian, iha Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Likisa, atinji ona pursentu 50 (50%).
DILI: Asosiasaun Difisiensia Timor-Leste (ADTL) husu nonu (IX) Governu ne'ebé mai, atu tau aas interese komum liliu Ema ho Difisiensia (EhD) ba iha prosesu dezenvolvimentu nasionál.
DILI: Market Development Facility (MDF) no Dive Operators Working Group (DOWG) kontente anunsia mapa luku foun Timor-Leste nian.
DILI: Bee Timor-Leste, Empreza Publika (BTL.EP) selebra kontratu ho kompañia Lokal Tansos, Lda, hodi kanalizasaun bee moos ba komunidade sira iha Suku Opa, Postu Adiministrativu Lolotoe, Munisipiu Bobonaro.
DILI: Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) fó apoiu dolar amerikanu tokon $1.4 ba Instituisaun Solidariedade Sosial (ISS) hamutuk 27, ne’ebé durante ne’e tau matan ba ema ho defisiénsia, vítima violénsia domestika, violénsia bazeia ba jéneru no mós vítima ba feto no labarik, hodi bele finansia no implementa sira nia programa no atividade.
Saudoza Isabel da Costa Ferreira, moris iha loron 15 Abril 1974, iha Same, Munisipiu Manufah. Oan feto husi Mateus Ferreira no Ana Flora de Jesus Ferreira ho maun-alin n'ain sanulu resin tolu (13).