10 Fevereiru, Xanana, Alkatiri Inklui Lider Istóriku Seluk Halo Dialogu Featured

By Fevereiru 06, 2020 3045
Enkontru Maubise iha tinan hirak kotuk. Enkontru Maubise iha tinan hirak kotuk.

DILI: Dura tempu naruk ona povu Timor-Leste la haree armonizasaun entre lider istóriku sira. Agora! Tempu di’ak atu loke fali nostaljia entre lider sira ne’ebé kleur la hasoru malu.

Atu loke istória foun, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, halo ona ajenda atu loke diálogu ho lider istóriku no personalidade sira hodi diskute kona-ba situasaun polítika konstitusionál atuál.

 

Liuhusi komunikadu ne’ebé divulga sai husi Palásiu Prezidensiál hateten, hafoin rona partidu polítiku, organizasaun no instituisaun, Prezidente Repúblika konvida no sei prezide enkontru ho lider istóriku no personalidade sira, iha loron 10 Fevereiru 2020, hodi rona sira-nia hanoin kona-ba situasaun polítiku-konstitusionál rai-laran.

Lider istóriku no personalidade sira ne’ebé Xefe Estadu konvida mak Eis-Prezidente Repúblika no Eis-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Eis-Prezidente, José Ramos Horta, Eis-Prezidente no atuál Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, Eis-Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Majór Jenerál Lere Anan Timur no veteranu Roque Rodrigues.

Hamutuk ho lider no personalidade ne’e, Xefe Estadu sei halo análize no identifika opsaun sira ne’ebé di’ak liu hodi hadi’a situasaun polítiku-konstitusionál atuál.

Ikus liu Xefe Estadu mós sei rona no tetu hanoin sira husi ninia órgaun konsulta  Konsellu Estadu, molok foti desizaun relasiona ho situasaun polítika ne’ebé oras ne’e Nasaun hasoru.

Prezidente Repúblika kompromete atu nafatin hala’o diálogu hodi rona hanoin husi lider no sidadaun sira atu ita hotu hamutuk lori polítika dezenvolvimentu ba povu tomak nia bem-estar no justisa sosiál.

Entretantu, Prezidente Repúblika kontinua halo diálogu ho entidade hotu-hotu, inklui sosiedade sivíl sira.

Nune’e, iha Kuarta (5/2), Xefe Estadu soru-mutu ho organizasaun Sentru Estudu ba Pás no Dezenvolvimentu (CEPAD) hodi husu sira ninia ideia kona-ba polítika atuál iha rai laran.

Hafoin reuniaun, Diretór Ezekutivu CEPAD, João Boavida hateten, sira fó pareser ba Xefe Estadu atu oinsá hamenus todan timoroan nian. Nune’e, husu atu lider sira hamutuk buka dalan di’ak ba povu.

Tuir nia, hetan tinan rua (2) atu tama ba eleisaun, oinsá atu bele hetan governasaun ne’ebé mais kualidade no foku hodi hasai povu husi situasaun krítiku ne’e.

Bainhira tama eleisaun antesipada ita hotu alérjiku. Membru governante sira, na’in ulun, maun boot sira, partidu sira, maioria ita hotu lakohi atu enfrenta eleisaun antesipada ida tan”, tenik nia.

Tanba ne’e, João dehan, na’in ulun sira sira tenke tuur hamutuk, rona malu hodi bele hetan alternativa seluk ne’ebé di'ak liu eleisaun antesipada.

Hafoin Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2020 la pasa iha Parlamentu Nasionál, iha 17 Janeiru 2020, Prezidente Repúblika foti kedas inisiativa hodi loke diálogu ho entidade sira tuir artigu 74 Konstituisaun RDTL.

Ho kbiit ne’e, Prezidente Repúblika halo diálogu ho lider polítiku no entidade relevante sira hanesan Forum Organizasaun Sosiedade Sivíl oioin (FONGTIL), jurista, Igreja Katólika no konfisaun relijioza sira seluk, Câmara do Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL), Conselho Combatentes da Libertação Nacional, organizasaun rezisténsia, Konsellu Nasionál Juventude Timor-Leste, Centro de Estudo para a Paz e Desenvolvimento (CEPAD), Movimentu Asukai Lorosa’e no FORSAREPETIL , hahú husi 23 Janeiru to’o 7 Fevereiru 2020.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV