Lansamentu ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Diretór Ezekutivu Kompañia Nasionál ETO, Nilton dos Santos Gusmão, membru Governu, membru Parlamentu Nasionál, Prezidente Autoridade Munisipál sira, seitór privadu, reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman, família bo’ot ETO Group no komunidade Manatuto.
Parque Indústrial ne’ebé harii hosi Kompañia Esperansa Timor-Oan (ETO) ne’e integra unidade fábrika lima kompostu hosi fábrika produsaun Kaixa, fábrika produsaun estrutura metálika H-Beam, fabrika prosesamentu sardina enlatada, Matadouru no indústria prosesamentu na'an, Fabrika Benifisiamentu de Arroz ka Fo'os.
Objetivu sira hosi fábrika lima ne’e mak hanesan fábrika produsaun kaixa nu'udár fábrika ne’ebé lori benefísiu oioin, tantu bá ekonomia lokál, indústria, inklui mós bá ambiente sei uza materiál ne'ebé sustentável. Kria oportunidade servisu, fasilita indústria seluk hamenus kustu importasaun.
Fábrika produsaun estrutura metalika H-Beam importante tebes bá dezenvolvimentu infraestrutura, fábrika ida-ne'e loke oportunidade foun bá foinsa'e sira atu aprende teknolojia modernu liu-liu iha indústria metál no mekánika.
Fábrika prosesamentu sardina enlatada importante tebes bá dezenvolvimentu ekonomia lokál no peskadór sira. Alende riku ho Omega-3 no Vitamina B12, sardina fó benefísiu bo’ot bá Programa Merenda Eskolár (PME) iha Timor Leste hodi hadi'a nutrisaun no dezenvolvimentu kakutak labarik sira-nian.
Matadouru no indústria prosesamentu na'an iha importánsia bo’ot tebes atu dezenvolve seitór pekuária no hametin ekonómia rai-laran. Prosesamentu ida ne'ebé modernu sei asegura katak na’an ne'ebé ema kunsumu, moos, saudável, no livre hosi moras tanba liu-hosi kontrolu kualidade ne'ebé rigurozu.
Fábrika benifisiamentu de arroz ka fo'os iha knaar ne'ebé krítiku tebes atu garante autosufisiénsia ai-han no hametin ekonómia rurál. Agrikultór sira sei hetan benefísiu direta fó garantia merkadu bá sira-nia produtu no hasa'e sira-nia lukru.
“Ho orgullu mak ha’u partisipa iha serimónia ida ne’e bá konstrusaun Parke Industriál Nasionál Manatuto. Ida ne’e reflete vizaun emprezáriu Timoroan ida kona-bá oinsá bele partisipa ativu iha dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian. Ha’u hato’o parabéns bá Nilton, bá inisiativa ida ne’e no hein katak nia sei sai ezemplu no motivasaun bá emprezáriu Timoroan tomak. Ha'u dezeja sussesu hotu bá nia,” PM Xanana hato’o mensajen liu husi komunikadu ne’ebé Media INDEPENDENTE asesu husi Media G-PM, Segunda (30/03).
Diretór Ezekutivu Empreza Nasionál ETO, Nilton Gusmão esplika, objetivu hosi investimentu ida-ne'e atu kria empregu no hamenus dependénsia Timor-Leste nian bá importasaun.
Estabelesimentu indústria prosesamentu no fábrika hirak ne'ebé temi ona, iha importánsia bo’ot tebes bá dezenvolvimentu nasionál no moris di'ak populasaun, liu-liu iha Timor-Leste ne'ebé agrikultura sai hanesan baze bá ekonomia.
”Nu'udar nasaun independente, Timor-Leste iha responsabilidade atu hametin ekonomia rai laran ho atividade indústria. Tanba ne'e ETO mós hahú mai ho planu diversifikasaun atu kontribui hametin ekonomia Timor-Leste liu-hosi investimentu iha seitór indústria manufatura atu bele responde planu estratéjiku ne'ebé Governu trasa ona bá Timor-Leste,” Nilton Gusmão esplika.
Purtantu, investimentu faze da-huluk entre millaun $13 to'o $15 ho faze konstrusaun, estimasaun hatudu katak sei kria entre 100 to'o 150 to'o postu servisu, no fó prioridade bá Timoroan sira, iha faze operasaun fábrika sira, Parke Industriál ida-ne'e kria empregu direta entre 600 to'o 700 pesoas, empregu indireta liu ema 1.500.
Enkuantu, ETO harii iha tinan 2000 depoiz de independénsia ho vizaun atu sai parseiru estratéjiku Governu nian iha dezenvolvimentu integradu no sustentável.
Ho projetu indústria sira ne'e, ETO iha misaun atu kria postu servisu diretamente no indiretamente bá timoroan sira hodi partisipa iha dezenvolvimentu ida ne'ebé sustentável.
Apoia dezenvolvimentu Estadu nian tantu iha nível lokál, nasionál no dezenvolve rede kooperasaun servisu hodi hakbiit timoroan sira, nune'e bele partisipa iha prosesu dezenvolvimentu ida ne'ebé integradu no sustentável.
Establesimentu projetu indústria ne’e tanba Timor-Leste hanesan membru foun ASEAN nian, ETO mai ho komrpomisu katak, presiza prepara-an atu konkorre ho nasaun membru seluk iha seitór industriál oioin.
Prezidente Autoridade Munisípiu Manatuto, Luís Hendrique Inácio Fernandes konsidera eventu ida-ne’e hatudu tebes kompromisu forte ida hosi empreza nasionál nian, hodi hasa'e nível dezenvolvimentu iha munisípiu Manututo, liu-liu hasa'e ekonomia povu nian, no fó pasu firme ida atu redús problema sosiál sira iha aspetu dezempregu.
Ho instalasaun fábrika ida-n'e, nia fiar katak munisípiu Manatuto hatudu daudaun ona kbiit bá hasoru Poder Lokál, bainhira progresu ekonómiu no kampu traballu bele hatudu sinál di'ak iha futuru.








