DILI: Festivál Cross Border ba dahat ne'ebé realiza iha Kabupaten Kefa Menano ne'ebé anima husi Artista Indonézia Ras Muhamad ho Viki Salamor anima komunidade iha iha fronteira entre Timor Leste ho Indonézia iha area sosiál kultura turizmu, ekonomia ho relijiaun.
DILI: Ita-boot perna lee surat-tahan iha loza balun ne’ebé hakerek “sasan ne’ebé sosa ona labele fó fila”?. Karik ida ne’e bele sai sujestaun ida ba loza-nain sira bainhira hasoru konsumedór balun ne’ebé obriga atu troka sasan ne’ebé sira sosa no lori ona ba uma, sa tan surat-tahan ne’ebé falun sira lees ona.
DILI: Membru Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL) Eskuadra Dom Aleixo, Komoro, hetan ataka husi grupu balun iha area ponte Komoro III. Iha akontesimentu iha Domingu (25/11) maizumenus tuku 17.45 ne’e, membru polisia ida hetan kanek.
DILI: Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, kongratula povu Timor tomak ne’ebé selebra loron istóriku Proklamasaun Independénsia Timor-Leste nian ba dala XLIII.
DILI: Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC) oras ne’e daudaun seidauk bele halo kontrolu ba uzu média sosiál ho identidade (id) falsu tanba seidauk iha lei ne’ebé bele fó kompeténsia atu halo servisu ne’e.
DILI: Sosiedade sivíl husu ba Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, atu veta lei atividade Fundu Petrolíferu ne’ebé Parlamentu Nasionál (PN) halo ona alterasaun.
DILI: Kazu pesoal polisia tiru mate ema na’in tolu no hakanek ema na’in lima seluk iha Kuluhun, hamosu komentariu no kritika ba instituisaun Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL). Mosu duvida iha públiku ba seriedade Komando PNTL prosesa sira-nia membru ne’ebé komete krime.
DILI: Fulan Novembru laran Komandu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili, simu karta manifestasaun rua. Ida husi Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL) no seluk fali husi juventude ne'ebé trata dokumentu atu ba buka servisu iha Europeia.
DILI: Tribunál hasoru hela difikuldade boot atu prosesa kazu, husi totál kazu ne’ebé tama iha númeru 3.000 maka sei pendente iha primeira instánsia, kompostu husi kazu sivíl 1.000. Nune’e, iha Tribunál Rekursu rasik iha kazu hamutuk 210 maka seidauk prosesa.
DILI: Desizaun Konsellu Ministru hatún rezolusaun hodi fó konfiansa ba Xefe Negosiadór Prinsipál ba Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi xefia diskusaun fronteira tasi ho Indonézia.
DILI: Neineik-neineik kompañia joint ventura ba esplorasaun Greater Sunrise hahú dada-aan hodi fa’an hotu ona sira ninia asaun, hahú husi ConocoPhillips no Shell.
Nune’e, haree husi perspetiva polítika ekonomia nian hahú hamosu duvida boot, karik posu mina ne’e bele fó rendimentu di’ak tanba saida maka kompañia sira ne’e tenke fa’an sira ninia asaun.
Parlamentu Nasionál (PN) bankada opozisaun FRETILIN duvida relasiona ho kompañia operadór mina sira dada aan hodi fa'an hotu ninia asaun ne’e ho motivu saida, presiza governu Timor tenke hatene.
Deputadu FRETILIN, Antonino Bianco hatete, kompañia operadór mina hanesan ConocoPhillips no Shell uluk sira mak iha intensaun boot tebes atu halo esplorasaun mina Greater Sunrise, maibé ohin loron sira fa'an hotu ona ninia asaun.
Kompañia hirak ne’e iha rekursu umanu, finanseiru, materiál kompletu hotu, entaun sira ne’e hatene kondisaun kampu mina iha tasi Timor ne'ebá. Sira dada aan ne’e mina iha ne'ebá ne’e laiha ona valór ekonómiku ka sira lakohi atu servisu hamutuk ho Timor Gap.
Sosa asaun ne’e la'ós polítika, maibé ne’e komérsiu nian governu ohin loron iha ona rekursu ba komersializasaun, tékniku produsaun ne’e preparadu hotu ona seidauk.
Nia hatete, governu foin sosa asaun husi kompañia rua ho osan tokon $650 ne’e seidauk konta ba instalasaun refinaria sira atu halo produsaun ba mina.
Tuir informasaun husi peskizadór sira bele gasta sa’e to’o Biliaun $10 to’o $15 ba leten, entaun haree ba osan fundu petrolíferu atu ne’e Biliaun $17 uza hotu ba iha ne'ebá governu sei uza osan saida ba OJE kada tinan.
Timor iha ona asaun 56% ba oin kompañia rua ne’e sira hakarak joint ho Timor Gap atu dada gazodutu ne’e mai Timor ka lae, karik sira mós dada-aan Timor prontu ona atu la’o ho kompañia ne’ebé hodi dezenvolve indústria petrolíferu ne’e rasik.
Investimentu ida hanesan joint ventura ne’e se mak iha asaun boot liu nia mak sei tau osan barak, tanba ne’e risku boot mós ba Timor iha investimentu ne’e rasik.
Osan ne’ebé ohin loron atu investe ne’e tenke iha garantia katak lukru husi osan ne’e bainhira mak tama fali, nune’e mós dada gazodutu husi Greater Sunrise mai Timor ne’e bainhira loos, presiza esplikasaun husi governu rasik.
Governu Sosa Asaun Shell Tokon $30
Nune’e, Konsellu Ministru mós aprova rezolusaun Governu nian kona-ba kontratu atu halo akizasaun ba interese partisipativu no diretu iha Kampu Greater Sunrise nian.
Partisipasaun Timor-Leste nian iha operasaun petrolíferu no transferénsia ba interese partisipativu no direitu hirak ne’e afavór ba TIMOR GAP ka ninia subsidiária sira hodi halo jestaun ba interese partisipativu no direitu hodi naran no reprezenta Estadu Timor-Leste.
"Akordu ne'e asina ona iha Bali ne'ebá, tanba ne'e Konsellu ministru aprova rezolusaun atu halo prosesu ne'e ba oin," dehan Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Hermenegildo ‘Agio’ Pereira, iha Palásiu Governu, Sesta (23/11).
Ho situasaun ne'e, oportunidade ba partisipasaun atu esplorasaun kampu Greater sunrise hamutuk porsentu 56,56%.
Desizaun sosa asaun ne’e Governu aprova orsamentu ho montante tokon $300 hodi sosa akizasaun husi Shell nian.
Parseiru atuál ba joint ventura Sunrise mak hanesan Woodside hanesan operadora ho partisipasaun 33,4%, ConocoPhillips 30%, Shell 26.6%, no Osaka Gás 10%.
DILI: Parlamentu Nasionál (PN) konsege hasai ona imunidade deputadu António da Conceição ‘Kalohan’ no Mariano ‘Assanami’ Sabino, ne’ebé loke ona dalan ba membru partidu sira seluk ne’ebé oras ne’e sei goza hela imunidade hodi lakohi kumpre justisa.
DILI: Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), apela ba Movimentu Universitáriu Timor Leste (MUTL) atu kuidadu envolvimentu terseiru pesoa iha manifestasaun ne’ebé sei hala’o iha loron 19, fulan ne’e.
DILI: Komandu Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Júlio Hornai, rekoñese atitude pesoál membru polisia JPA no FMS ne'ebé tiru mate vítima na’in haat no hakanek na’in haat, iha Domingu (18/11), hamonu duni imajen Instituisaun PNTL.