DILI: Prezidente Partidu Trabalhista Angela Freitas ho ninia grupu kontinua esforsu an hodi bele hetan apoiante. Iha posibilidade boot, la kleur tan, grupu ne’ebé hanaran an Rejistensia Nasional Defende Justisa no Konstituisaun RDTL ne’e sei hetan apoiu husi figura koñesidu Timor-Leste nian, José Manuel Ramos Horta.
DILI: Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI) hato’o proposta lei ida ba Parlamentu Nasionál kona-ba revogasaun ba Lei Pensaun Vitalisia.
Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Signi Chandrawati Verdiál hatete, governu submete proposta lei ida kona-ba rejime jurídika seguransa eis titulár sira.
DILI: Ministru Petroleum no Rekursu Minerais Vitor da Conceição hatete, daudauk ne’e mina iha posu Bayu-Undan hahú menus no bainhira supa hela de’it bee foer.
DILI: Premiadu Nobel da Pas no eis Prezidente Repúblika José Ramos Horta husu ba governu ne’ebé hela de’it tinan rua kaer ukun atu konsentra sira-nia enerjia no serbisu ba buat ne’ebé importante no urijente, la’os ba kriminaliza fali difamasaun.
DILI: Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur hateten, planu rekrutamentu ba F-FDTL sei fó prioridade ba Enjeñaria ho Mariña.
DILI: Deputadu Bankada CNRT preokupa médiku balun seidauk simu remuneratoriu no to’o agora sira-nia direitu subsídiu front line sei pendente hela iha Ministériu Saúde.
Deputadu Bankada CNRT, Ricardo Baptista hateten, subsídiu liña frente ba médiku sira balun simu ona maibé balun seidauk.
DILI: Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL) husu Parlamentu Nasionál atu kria lei ida, nune’e organizasaun sombriña ba emprezáriu sira ne’e labele moris ho rezolusaun governu.
DILI: Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima hato’o lementasaun husi emprezariu nasional sira ba Parlamentu Nasionál (PN) hodi konsidera, tanba durante periodu estadu emerjensia emprezariu privadu barak mak infrenta problema.
DILI: Tuir dadus husi Komisaun Nasionál Kombate HIV/SIDA (KNKS) kazu pozitivu HIV/SIDA iha Timor-Leste hamutuk 1.110. Husi númeru ne’e, ema na’in 136 mak lakon ona sira-nia vida.
Sekretariu Ezekutivu KNKS, Daniel Marçal informa, dadus ne’ebé komisaun rekolla to’o iha fulan Dezembru tinan 2019, kazu pozitivu HIV/SIDA iha Timor-Leste sa’e maka’as.
DILI: Ministru Obras Públika Salvador Pires hatete, nia parte sujere de’it ba kompaña Wartsila atu fó sansaun disiplinar ba nia funsionariu ne’ebé kontra regras serbisu kompaña nian, maibé, kompaña mak foti desizaun bazeia ba sira-nia regra rasik.
DILI: Esbosu husi Ministru Justisa Manuel Carceres hodi kriminaliza difamasaun la’os de’it hetan reasaun kontra husi sosiadade sivil, akademiku no komunidade media, maibé hetan kontra mós husi bankada parlamentar ne’ebé fó apoiu ba governu.
DILI: Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur hateten, veteranu tinan 24 bainhira reforma fila ba vida sivíl balun ko'a tua no hakiak manu, tanba ne’e nia sente fuan kanek bainhira haree ninia maluk luta na’in sira sai marjinalizadu iha nasaun ne’e.
DILI: Front Mahasiswa Timor-Leste (FMTL) hahú mobiliza massa husi hahú husi Ensinu Sekundaria to’o Ensinu Superior sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste hodi tau forsa hamutuk atu halo manifestasaun hasoru Ministru Justisa Manuel Carceres bainhira kontinua avansa ho esbosu lei difamasaun.
DILI: Lei Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) bainhira tama iha vigor sei aplika mós ba kazu anterior ne’ebé mak iha indisiu korrupsaun.
Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál trata asuntu Konstituisaun no Justisa, Joaquim dos Santos hatete, Lei MPKK sei aplika hotu ba kazu ne’ebé mak iha indisius korrupsaun.