Governu TL-EUA Asina MoU Reabilita Aeroportu Baucau Featured

By Komunikadu Imprensa Juñu 30, 2021 1125
Vise-Primeiru Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis asina MoU ho Embaixador Kevin Blackstone husi Estadus Unidus Amerika. Foto:Gab.MPO. Vise-Primeiru Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis asina MoU ho Embaixador Kevin Blackstone husi Estadus Unidus Amerika. Foto:Gab.MPO.

DILI: Governu Timor-Leste liu husi Ministeriu Planu no Ordenamentu ho Estadus Unidus Amerika asina nota entendementu memorando ba rehabilitasaun Aeroportu Baucau.

Serimonia asina MoU ne’e, hala’o iha sala reuniaun Ministeriu Planu no Ordenamentu iha loron (28/06).

Iha intervensaun Vise-Primeiru Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis hatete, durante tempu naruk ona, Estadus Unidus Amerika sai núdar parseiru bo’ot ba Timor-Leste no kontribui ba dezenvolvimentu nian liu husi area oin-oin, hanesan Edukasaun, Saude, Defesa, Infraestrutura no seluk-seluk tan.

Objetivu atu kontribui ba dezenvolvimentu ida ne’ebe sustentável ba Timor-Leste.

Iha loron (28/06) Governu no Estadus Unidus Amerika hala’o serimonia ida ne’e nudar reafirmasaun ba relasaun bilateral entre nasaun rua ne’e no ba kompromisu komun atu promove Dezenvolvimentu Ekonomiku Timor-Leste nian.

“Nudar Reprezentante Governu, no bazeia ba delegasaun kompetensia ne’ebe hau simu husi Konsellu Ministrus iha loron 13 fulan-Novembru 2020, hamutuk ho S.E. Embaixador Kevin Blackstone husi Estadus Unidus Amerika, ami atu asina Memorando Entendimentu rua relasiona ho kooperasaun bilateral no reabilitasaun Aerodromo Baucau nian no mos apoiu potensial ba Setor Aviasaun Sivil Timor-Leste,”dehan nia iha komunikadu, (28//06).

Liu husi  asina Memorandu ne’e hanesan kooperasaun ida atu Governu no Estadus Unidus Amerika hodi foti medidas atu bele hahú projetu reabilitasaun konjunta ba Aerodromo Baucau, no mos atu hahú diskusaun entre parte rua kona ba apoiu potensial ba setor aviasaun sivil Timor-Leste nian, ne’ebe ajuda mós dezenvolve programa hodi promove desenvolvimentu ekonomiku no diversifikadu ba area aviasaun sivil.

Projetu reabilitasaun konjunta ba aeródromo Baucau iha núdar objetivu masimu atu halo edifikasaun ba kapasidade sira ba diversifikasaun ekonomia, ne’ebe agora dadaun sai frajil liu tan tanba Pandemia Covid-19.

Nune’e, sai mós nudar pilar importante no fundamental ida ba ekonomia nasional, hanesan defesa no seguransa ba rekursu ekonomiku sira.

Ho nune’e, projetu ida ne’e sei iha dezenvolvimentu ekonomiku nudar foku prinsipal, no aerodromo Baucau sei sai ho natureza aviasaun sivil ho diresaun ba atividade komersial sira, no projetu ida ne’e sei sai mós núdar reforsu ida ba kapasitasaun F-FDTL nian.

Governante ne’e hatutan, pasu ida ne’e sei kontribui ba progresu planu ne’ebe iha ona ba dezenvolvimentu rejiaun leste, espesifikamente, no ba nasaun tomak.

“Atu kumpri ho objetivu estratéjiku sira ne’ebe iha ona, VIII Governu Timor-Leste nian, liu husi Ministeriu Planu Ordenamentu, prepara atu halo orsamentasaun ba tinan oin, liu husi Fundu Infraestrura, atu halao estudus viabilidadi ho hanoin atu, iha futuru badak, bele konverte ka transforma Aeródromo Baucau atu sai nudar Aeroporto Internasional Baucau, atu hametin objetivu hodi dezenvolve infraestrutura estratejiku, hanesan aliserse ba dezenvolvimentu no diversifikasaun ekonomiku Rekuperasaun Aerodromo Baucau nian ba aviasaun komersial, no planu atu konverte ba Aeroporto Internasional Baucau, Núdar medida ida husi medidas estruturantes iha Plano Nasional Ordenamentu (PNOT-TL), no fundamental ka importante tebes  ba Timor-Leste atu bele atinji objetivu bo’ot sira ba ordenamentu teritoriu rejiaun nian, hanesan fortalesimentu sidade Baucau Núdar segunda sidade iha sistema urbanu Timor-Leste nian, ho ekipamentu no servisu ho nivel superior ka aas liu atu promove dezenvolvimentu ekonomia rejional no fiksasaun populasaun nian; no dinamizasaun tesidu ekonomiku rejional liu husi dezenvolvimentu industria agro-alimentar, husi industria estrativa to’o atividadi turistika,”tenik nia.

Ministru ne’e akresenta, Infraestrutura ida ne’e, ho kualidade ne’ebé diak, sei permiti atu iha transporte nasional no internasional ba ema no merkadoria, ne’ebe importante tebes ba implementasaun modelo dezenvolvimentu planeado ba Baucau, no asente iha dezenvolvimentu ba setor sira ne’ebé presiza ligasaun lais no efikas ho rejiaun sira seluk iha Timor-Leste no mos ho rai liur.

Infraestrutura hanesan ida ne’e sei kontribui mos ba kriasaun kampu traballu, negosiu kiik sira, no atividade apoiu sira ba aeroporto internasional ida, fator sira ne’ebé hanesan fator bo’ot ba objetivu reforsu sidade Baucau iha ambito ierarkia urbana Timor nian, no ba diversifikasuan ekonomia nasional.

Liu husi prosesu dezenvolvimentu ba rejiaun ida ne’e, sei sai mos nudar parte prosesu dezenvolvimentu ba nasaun tomak, hodi Timor-Leste bele hakat pasu barak tan ba oin no ba objetivo bo’ot sira atu lori dezenvolvimentu ba rejiaun no area hotu hotu Timor-Leste nian, ne’ebe inkluzivu no justu, no atu hasai povu husi kiak no mukit.

Atu ramata, hodi Governu Timor-Leste nia naran, hau hakarak hato’o obrigado ba Governu Amerika ba kooperasaun ida ne’e tan, no ho ida ne’e ita sei kontinua servisu nafatin ba Dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

 

Asistente Editor: Saturnina da Costa

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV