DILI: Ezekusaun reál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ba Governo hotu esklui kompromisu no obrigasaun sira, to’o iha loron 24 Juñu, em termos nominál atinji ona millaun $552 husi orsamentu aprovadu biliaun $2,16.

Comment

DILI: Durante fulan neen nia  laran, hahú husi janeiru to’o juñu 2023, Autoridade Protesaun Sivil (APC) rezista ema na’in 20 mak lakon vida husi dezastre naturais hanesan, anin boot no mota boot.

Comment

DILI: Prezidente Repúblika liu husi Gabineti Sosiedade Sivil apoia nesesidade bázika ba komunidade ne’ebé voluntariamente dada bee moos ba xefe familia hamutuk 50 no total populasaun 200 resin, iha Aldeia Lilitei, iha Postu Administrativu Remexio, Munisipiu Aileu.

Comment

BAUKAU: Atu hametin parseria bilateral hodi promove seguransa marítima no rejiaun indo-pasífiku ne’ebé livre no nakloke.

Comment

DILI:  Prezidente Parlamentu Nasionál sesante, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes louva maturidade povu nian iha festa  demokrásia no dezeju ba deputadu foun VI lejislatura nian.

Comment

DILI: Hafoin simu posse nu’udar membru Parlamentu Nasionál ba lejislatura daneen, deputadu CNRT hato’o komitementu atu fó prioridade ba alterasaun Lei Pensaun Vitalisia iha loron 100 nia laran.

Comment

DILI :  Ministériu Públiku (MP) notifika Jornalista media Hatutan.com, Rogério Pereira Cárceres hodi bá presta deklarasaun no hatan ba notisia ne'ebe publika iha loron 19 Maiu 2023. ho titulu "Deskonfia, PGR Alfonso Lopez ho Nia Asesór Jurídiku Óscar Tavares Uza Osan Estadu Halo “Viajen Privadu” Iha Portugal.

Comment

DILI: Diretor Ezekutivu Asosiasaun Halibur Difisiensia Matan Iha Timor-Leste (AHDMTL) Gabriel Ponsiano Souza hatete, Governu foun tenki realiza promete polítiku ne'ebé hato'o ona iha palku polítiku liga ho problema ema ho difisiensia nian.

Comment

DILI: Deputada Bankada CNRT, Maria Fernanda Lay sai feto dahuluk ne’ebé hetan konfiansa husi bankada parlamentár hodi lidera segundu Órgaun soberania  iha VI lejislatura ba  períodu 2023-2028.

Comment

 

DILI: Oitavu Governu Konstitusionál liuhusi Ministériu Finansas (MF) no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH, Sigla Portugés), asina ona kontratu ho Bolsa Estudu nível Diploma IV ho Bolseiru Timoroan hamutuk 19 ne’ebé sei ba kontinua estudu iha Nasaun Indonesia ba tinan akadèmiku 2023-2024.

Ministru Finansas Rui Gomes hatete, área estudu hirak ne’e importante tebes no aliña ho Polítika Reforma Fiskál no Jestaun Finansas Públikas ne’ebé mak Governu inísia ona desde 2015 no Oitavu Governu Konstitusionál kontinua implementa iha ninia mandatu ne’ebe sei remata iha semana oin.

"Bolseiru hirak ne'e sei kontinua sira nia estudu iha  área Estatístika no Komputasaun Estatístika iha sekolah Tinggi ilmu statistik (STIS) no diploma IV iha área ulnerabilidade, jestaun finansan Públikas no jestaun patriotik estadu ida Sekolah Tinggi Akuntansi Negara (STAN) iha Indonesia," dehan Komunikandu ne'ebé Online INDEPENDENTE sita.

Governante ne’e haktuir, Oitavu Governu Konstitusionál iha ninia polítika tau “EMA” nu’udar sentru ba dezenvolvimentu. Atu alkanse objetivu ne’e, Ministériu Finansas trasa estratejía hodi fó oportunidade ba foinsa’e sira atu hasa’e sira nia kapasidade iha nível edukasaun formál.

Nune’e, iha Agostu 2022, Ministériu Finansas Timor-Leste no Ministériu  Finansan Indonesia asina ona Akordu Protokolu Kooperasaun hodi haruka Timoroan sira ba hala’o estudu iha STIS no STAN Indonézia.

Importansia husi polítika investimentu iha EMA ne’e, Ministru Rui Gomes esplika, bele haree iha OJE 2023 ne’ebé aprezenta ho lema Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru.

 Governu aloka 36% ka tokon $772 ba setór Kapitál Sosiál ne’ebé inklui asesu ba Edukasaun ne’ebé ho kualidade, Saúde, no Protesaun Sosiál.

Recorda iha Agostu 2022, Diresaun-Jerál Servisus Korporativu, Ministériu Finansas asina ona Akordu Operasionalizasaun Programa Bolsa Estudu ho Ministériu Finansas Indonesia.

Tuir akordu ne’e, ba tinan akadémiku 2023, Ministériu Finansas no FDCH sei haruka Bolseiru nain 30. Husi númeru ne’e, Bolseiru nain 15 sei ba kontinua sira nia estudu Diploma IV iha área Estatistika no Komputasaun Estatistika iha STIS.

No na'in 15 sei ba hala’o sira nia estudu Diploma IV iha área Kontabilidade, Jestaun Finansas Públikas no Jestaun Patrimóniu Estadu iha STAN.

Prosesu selesaun bolsa estudu ne’e envolve reprezentante sira husi STIS, STAN, FDCH no Ministériu Finansas, ne’ebé rigorozu tebes, kompetitivu, bazeia ba méritu no transparente.

MF fó  lia-menon ba Bolseiru nain 19, katak Nasaun presiza rekursus ne’ebé mak kompetente, profisionál, ho integridade no maduru iha nia komportamentu.

"Imi maka futuru rai ida-ne’e nian, aproveita didi’ak oportunidade ne’e tambá oportunidade osan-mean hanesan ne’e sei la-mai dala rua, Fó hanoin mós katak bainhira buka matenek iha ema nia rai, nafatin hatudu Ita-nia komportamentu ne’ebé di’ak, tau aas dignidade Nasaun no sai mellór Embaixadór hodi promove liután Timor-Leste iha ema nia rai.” Ministru hato'o.

Ho nunue'e MF  lori  Oitavu Governu Konstitusionál nia naran, hato’o apresiasaun sinseru ba Embaixadór Repúblika Indonézia iha Timor-Leste, Embaixadór Okto Dorinus Manik, ba kontribuisaun signifikativu hodi realiza programa bolsa estudu ne’e.

 “Ha’u fi’ar katak kooperasaun estratéjiku ne’e iha área dezenvolvimentu kapitál umanu iha Timor-Leste sei kontinua iha futuru, liuliu iha ámbitu preparasaun adezaun Timor-Leste nian iha ASEAN no OMK,” Governante ne’e konklui.

Comment

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« June 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30