CNRT sei buka dalan hasai Lei Indultu Featured

By Agustino Gama Fevereiru 28, 2024 1990
Deputadu sira iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok.

DILI: Maske respeita ho desizaun husi Tribunal Rekursu kona-ba Lei Indultu no Komuntasaun pena, maibé tuir Bankada CNRT ida ne’e la signifika katak interpretasaun Tribunal Rekursu nian mak loos.

Tan ne’e, Bankada CNRT sei buka oinsa atu revoga ka hasai Lei Indultu hodi husi Prezidente Repúblika fó indultu bazeia de’it ba Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste (K-RDTL) artigu 85 alineia i.

Iha artigu 85 kona-ba Kompetensia Rasik, iha alineia i hatete: “Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu”.

Vise Xefe Bankada CNRT, Patrocinio Fernandes hatete, bankada CNRT hakruuk ba akordaun husi Tribunal Rekursu (TR), no orgaun hotu tenke respeita desizaun desizaun refere.

"Ha'u haree mós akordaun Tribunal ne’e bele halo kontente ema lubun tanba bele hola desizaun ida a favor. Ita hein katak tribunal bele la'o hanesan ne’e ba oin tanba povu hotu presiza justisa.”

“Maibé atu dehan, ami hakruuk ba desizaun Tribunal nian, atu kumpre ba Konstituisaun tanba bainhira desizaun husi tribunal katak inkonstitusional mak orgaun hotu tenke kumpre, ida ne’e mak ami hakruuk, mais la signifika katak interpretasaun Tribunal nian mak loos,” dehan Patrocino iha PN, Segunda (26/02).

Liga ba separasaun poder, iha Konstituisaun RDTL artigu 69 no artigu 85 alineia i, hatete mós kompetensia Prezidente Republika nian, tanba ne’e mak tenke liga ho kestaun ne’e.

Maibé, nia afirma, ida ne’e tribunal mak deside, bankada Governu konkorda no husu atu ba oin tribunal tenke servisu ho professional no tuir Konstituisaun.

“Hau mós haree artigu nono iha Lei Indultu proposta ne'e mai husi bankada Fretilin mós, maibé ida ne’e mak bankada (Fretilin) husu fiskalizasaun abstrata no tribunal deklara inkonstituisionalidade.”

“Ami sei buka meius atu bele revoga tiha lei ida ne’e par depois husik Xefe Estadu uza ninia kompetensia tuir artigu 85 alinea I," deklara nia.

TR repoin orden Konstituisaun ne’ebé PR Horta viola

Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál konsidera akordaun Tribunal Rekursu ba lei númeru 20/2023, 12 Dezembru, kona-ba prosedimentu Konsensau Indultu no Komutasaun Pena, repoin orden Konstituisaun ne'ebé Prezidente Republika, José Ramos Horta, viola.

Vise Xefe Bankada Fretilin, Maria Angelica Rangel apresia ho akordaun husi TR ne’ebé fó sai iha 19 Fevereiru 2024 hodi hatan ba pedidu fiskalizasaun abstrata husi bankada Fretilin no PLP.

“Desizaun Tribunal nian ne’e repoin fali orden konstituisaun nian iha Timor-Leste, hodi hadook tentativa sira atu kria poder exesivu ba orgaun soberania balun hodi viola prinsipiu separasaun poder no interdepedensia entre orgaun sira estadu nian, nu’udar prinsipiu ida ne’ebé improtante tebes hodi evita poder absolutismu iha rejime demokratiku,” deklara Maria Angelica, liu husi ninia deklarasaun politika, iha PN, Segunda (26/02).

Deputada ne’e lembra, iha komprimisiu elitoral no bainhira debate no aprova programa Governu dasia, , CNRT ho nia aliadu kompromete atu repoin orden Konstituisional.

Nia hatutan, diskursu sira ne'ebé halo nakonu ho promesas no hamosu espetativa oioin ho esperansa katak sei hetan nia realizasaun, maibé realidade mamuk, tan la koresponde ho pratika iha terrenu, iha vida real sosiedade ida Timor nian.

Nia afirma, publiku tomak hein ho kuriozu tebes, sa orden konstitusional mak Governu ho nia bankada hamutuk ho aliadu klasiku sira nian atu repoin iha sira-nia mandatu.

“Repozisaun orden Konstitusional ne’ebé sai trend foun iha nono Governu mak liu husi sira-nia Bankada iha Parlamentu Nasional, CNRT no PD foti inisiativa hodi aprezenta projetu lei ba altera lei indultu hanesan prioridade urijente, nu'udar produtu dahuluk ba sira-nia projetu ne'ebé kontroversial tebes.”

Iha debate ba projetu lei ne’e, nia dehan, opozisaun deskorda ho inisiativa alterasaun ba lei indultu ne'ebé hasai tipu krime ne'ebé proibi atu hetan indultu no komutasaun pena ne'ebé adopta husi konvesaun internasional sira.

Opozisaun, nia hatutan, deskorda ho intensaun bankanda Governu nian atu atribui kompetensia ilimitada ba PR kona-ba materia prosedimental no kriteriu sira atu hetan indultu no komutasaun pena, nunee mós inisiativa atu fó indultu.

Tentativa ida ne’e, deputada Fretilin ne’e afirma, ho momoos hakanek ka hamihis orden konstituisional kona-ba separasaun poder no interdepedensia entre orgaun soberania sira.

“Afinal programa repoin orden konstituisional sai fali violasaun ba prinsipiu no orden konstituisaun ne’e rasik.”

Lei nú. 20/2023 ne’ebé aprova hodi altera lei nú 5/2016, 25 de Maio, kona-ba ba prosedimentu konsesaun indultu no komutasaun pena, ne'e altera definisaun indultu, hasai kriteria materiais hodi fó indultu, inklui hasai tiha krime sira ne'ebé bandu labele fó indultu, inklui krime korupsaun, no hamoos tiha limitasaun fó indultu ba tranzitadu em julgado sira.

“Hasai tiha nessesidade atu hetan pareser antes fó indultu, altera ka muda prosedimentu no instrusaun ba indultu, no la presiza rona Governu bainhira Prezidente hakarak fó indultu,” nia esplika.

Iha fatin hanesan, Deputadu Bankada Khunto, Luis Roberto apresia ba akordaun husi TR.

"Kuandu ko'alia kona-ba lei ne’e dehan sira (bankada apoiu governu) mak númeru um, mais realidade iha ikus mai deklara fali inkonstitusionalidade. Ha'u fó parabens ba Tribunal, maske politika sira kahur sira-nia politiku iha Tribunal, maibé Tribunal mantein nafatin dehan lia loos mak ida ne’e," nia hatete.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV