LEKIDOE: Suku Faturilua Postu Administrativo Lekidoe Munisipiu Aileu too ohin loron seidauk hetan direitu baziku ba asesu estrada, eletrisidade no bee-moos ne’ebé prejudika folin nesesidade baziku as.
DILI: The U.S. Agency for International Development’s (USAID’s) Tourism For All Project fó apoiu mini komboiu ida (1) ba Assosiasaun das Mulheres Timor-Leste (AMTL) atu dezenvolve no promove turistika iha Timor-Leste.
Maski asaun karitativa husi ema individu, kompañia liliu eis Presidente Repúblika Xanana Gusmão haleu teritóriu Timor-Leste tomak hodi fahe apoiu solidariedade ba komunidade relasionadu pandemia Covid-19, maibe haluha fatin ne'ebe besik liu no presiza apoiu.
DILI:Konsellu Konsultivu Fundu Petrolíferu (KKFP) husu atu polítika ba rekuperasaun ekonomia tenke iha oportunidade ekonómiku ne'ebé fó impaktu ekonomia ba povu nia moris.
DILI:Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hateten, loron ida ohin, komemorasaun Loron Nasionál Juventude no Masakre Santa Krús ba dala-29 ne’e mós nu’udar loron reflesaun, liuliu ba joven sira ne’ebé foin boot hafoin ukun-an.
DILI: Komisaun F Parlamentu Nasionál, ne’ebé trata assuntu Saúde, Seguransa Sosial, no Igualidade Jenéru ho Sosiedade Sivil Judicial System Monitoring Program (JSMP), ezijé ba Governu atu bele kria lalais projetu lei ida kona-ba krime insestu.
DILI: Prezidente da Repúblika Francisco Guterres Lú Olo iha nia Intervensaun ba Minutu ida hakmatek hatete, loron masakre Santa Kruz ne'ebé akontese iha loron 12 fulan-Novembru tinan 1991 hanesan loron sakrifisiu no tristeja maibé sira mós hanesan loron eróiku ba juventude sira tanba iha Loron ne'e joven sira sakrifika sira nia an hodi hafanu mundu ba Timor-oan sira nia luta.
Juventude Lorico Asu’ain
Oan-doben Timor-Leste nian,
Ohin ita selebra Loron Nasionál ba Juventude!
Iha loron 12 novembru 1991, juventude Lorico Asu’ain liu atus-rua lakon sira-nia vida, iha masakre ne’ebé akontese iha Semitériu Santa Cruz no iha loron sira tuir.
Ho espíritu nasionalista no domin ba ita-nia Povu no ba ita-nia Nasaun mak ita-nia joven-sira see-an ba mate hodi defende ita-nia independénsia. Ba ita-nia erói sira ne’e, ha’u-nia sentida omenájen! Ba sira-nia família tomak, ha’u-nia hako’ak boot! Imi-nia aman-inan, oan, maun, bin, alin sira ne’ebé imi lakon, tanba tuir manifestasaun 12 novembru, hatudu duni ba mundu tomak, iha momentu ne’ebá, katak Povu Timor-Leste tomak hamriik organizadu no determinadu nafatin, atu Ukun Rasik An!
Istoria ba ukun rasik an liu husi prosesu naruk, hahú, hatutan no hakotu, hanesan mós istoria Timor-Leste nian. Joven barak involve hatutan funu liu husi demonstrasaun oioin hasoru okupasaun militar Indonesia, maski nunee hafoin ukun rasik an, joven sira naran balun hahu lakon ona, haluha konta nia istoria pasadu.
Hanesan Masakre Santa Crus 12 Novembru 1991 liu husi prosesu ida, hahú uluk husi vizita Amu Papa João Paulo II iha tinan 1989, ne’ebé simu ho demonstrasaun husi joven timor-oan sira.
RAAN lutadór sulin ona iha nia isin. Imajina de’it, bainhira nia idade foin tinan 9, José Manuel da Cruz Barreto envolve an ona iha grupu rezistensia ho naran Loriku Aswain. Nia ho nia maluk kiik-oan sira organiza malu hodi partisipa iha luta ba libertasaun nasionál.