Koñese Ita-nia Kandidatu Lamukan Fera Kakutak, Jornalista-Ativista ne’ebé ‘Koko Sorte’ ba PR

By Ekipa INDEPENDENTE Fevereiru 24, 2022 556
Kandidatu Prezidente Republika numeru 12, Virgilio Guterres. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Kandidatu Prezidente Republika numeru 12, Virgilio Guterres. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

ELEISAUN Prezidensial ba periodu 2022-2027 hamosu Timor-oan lubuk ida ne’ebé koko atu dada no hetan konfiansa husi povu Timor-Leste hodi lidera estadu. Entre kandidatu na’in 16 ne’ebé sei kompete, iha mós figura foin-sa’e ida ne’ebé mai husi background jornalista no ativista senior ida.

Virgílio da Silva Guterres ne’ebé koñesidu ho naran funu ‘Lamukan Fera Kakutak’ deside hodi hola parte iha eleisaun PR tanba haree katak hafoin tinan 20 TL hetan ukun rasi an, injustisa, diskriminasaun no violasaun ba direitus umanus barak sei mosu iha nasaun ne’e.

Nia preokupa tebes ho hahalok balun ne’ebé sei halo sosiedade Timor-Leste sai fragmentadu liu tan, dezigualdade sosial sai boot liu tan, no grupu balun iha sosiedade nia laran sai marjinalizadu liu tan. Bainhira povu barak maka sei moris iha kiak no mukit nia laran, ema balun ne’ebé bolu ba an kombatentes no veteranus, halo ezijensia oioin ba Estadu Timor-Leste atu tau-matan ba sira. Bainhira parte balun iha sosiedade sei la hetan atendimentu husi estadu, politiku no birokrata sira ulun moras de’it ho lei no politika sira ne’ebé sei fo benefisiu boot liu ba sira-nia aan. ba interesse grupu nian, politiku sira uza diversidade kultural, rasial, etniku, relijiaun no politiku, ne’ebé loloos tenke haburas nu’udar riku-soin sosiedade ninian, hodi hafahe timor-oan, hanesan uluk kolonialista sira halo.”

Ba Lamukan, situasaun ida ne’e inaseitavel no tenke muda, tamba kontra objektivu estadu nian atu hari’i sosiedade ida solidaria no fraterna iha Timor-Leste, hanesan Konstituisaun hakarak.

Lamukan foti pozisaun ida firme la simu hahalok sira ne’e, ne’ebé nia konsidera hanesan moras sosial.

“Ita la’os tentara bayaran (mersenariu), nee duni ijiji ba Estadu atu selu ita nia kolen, maibe ita nu’udar kombatente ne’ebé luta ba ukun-rasik-an ho ita nia konxiensia tomak,” dehan Lamukan iha Kongresu da-neen RENETIL ne’ebé hala’o iha eis-edifisiu CNRT, iha Matadoro.

Tuir Lamukan, estadu tenke tau-matan uluk ba povu ida ne’ebé uluk sai alvu libertasaun nian ne’ebé ohin loron sei moris iha kiak no mukit nia laran. Ba Vírgilio Lamukan, nu’udar ema kombatente ida, partisipasaun iha luta ba libertasaun povu hanesan responsabilidade ida, hanesan dever ida.

Virgilio Lamukan rekoñese katak impaktu husi funu ne’e la hanesan ba ema hotu-hotu; ema balun sofre mak’as liu kompara ho sira seluk. Konsekuentemente, ema balun presiza liu atensaun no apoiu husi estadu atu bele aproveita didiak liberdade ne’ebé ita hetan husi independensian ne’e. Maibe tendensia komodifikasaun partisipasaun no sofrimentu iha funu iha sosiedade Timor-Leste agora ne’e sei halai ba polarizasaun, fragmentasaun no marjinalizasaun, no sei halo kroat liu tan dezigualdade sosial iha ita nia rai. Tamba ne’e, ohin nia kandidata-an ba Prezidente da Republika, halo buat ruma hodi muda situasaun ida ne’e. Nia hakarak dudu politika sira ne’ebé sei halo Timor ne’ebé sai fraternu liu, katak hakarak garante sosiedade Timorense ida harmonioza liu, iha ne’ebé iha respeitu mútua entre sidadaun sira ho néon livre no laran-luak ba malu.

Lamukan fiar katak solidariedade, apoiu mútua no kooperasaun hanesan dalan diak liu atu hetan progressu iha Timor-Leste. Fiar ida ne’e Virgilio Lamukan kaer metin iha ninia involvimentu iha area oi-oin, hanesan proteksaun no prezervasaun meiu ambiente, promosaun ba liberdade imprensa no dezenvolvimentu kapasidade iha jornalismu, organizasaun no mobilizasaun apoiu umanitariu no selu-seluk tan.

Istoria Badak

Lamukan moris iha aldeia Lia-Oli, Suku Baha-Mori, Postu Administrativu Venilale, Munisípiu Baukau. Pertense ba uma-lisan Baha-Wake, oan da-ikus husi maun-alin na’in 11, husi Lourenço da Silva Guterres no Ana Maria Lino Ferreira. Aleinde maun-alin biolojiku na’in 10 ne’e, Virgílio Lamukan mos iha maun-alin kultural lubuk ida. Maun-alin kultural katak, primu/prima no subriñu sira ne’ebé kulturalmente adopta nu’udar maun ka alin.

Virgílio kaben ho Merina Úrsula Xareal, husi uma-lisan Um-Ai-Sur, Pukol, Sorukraik, Ainaro, ho oan na’in tolu (3), feto ida, Kayla Maria Ivone Xareal Guterres (9), mane rua, Kailale Norberto Freire Xareal Guterres (11) no Larasesso António Gilmer Xareal Guterres (13).

Virgílio Lamukan hahu nia eskola primária iha tinan 1970 iha Escola do Reino de Venilale. To’o 1974, bainhira konflitu polítika hahu mosu no prosesu aprendizagem regular (portugez) nian para, Virgílio Lamukan remata nia 3a. klase. Durante tinan balun, Virgílio Lamukan ninia estudu interompidu, tanba invazaun militar Indonézia iha 1975.

Partisipasaun iha Funu

Biar ho otas kiik, Virgílio Lamukan envolve ona iha polítika. Ninia envolvimentu iha polítika hahú kedas iha tinan 1974, hafoin partidu polítiku sira mosu iha Timor-Leste. Lamukan ho nia família iha afiliasaun polítika metin tebes ho FRETILIN. Ho tinan 11 de’it nia hetan ona kartaun Fretilin nu’udar militante.

Ho tinan 11 ne’e no ho nível edukasaun ne’ebé nia iha (3a. Classe) nia envolve ona iha materializasaun programa polítika FRETILIN nian nu’udar elementu ida husi Brigada Revolusionária ka Brigada Dinamizadora, hodi halo kampaña alfabetizasaun, iha Zona Venilale nian. Iha Brigada Dinamizadora, nia koñesidu ho naran funu Kyu-Kay. Iha inisiu tinan 1976 wainhira Indonezia kontrola Venilale Vila, Virgilio Lamukan ho nia familia evakua ba ai-laran, iha ne’ebé nia ho nia maluk sira kontinua ho aktividade politika. Hamutuk ho nia kamarada na’in 3, Martinho da Silva no Jacinto da Silva sira halo edukasaun polítika massa bazeia ba Manual Polítiku FRETILIN nian ba populasaun Suku Bado-Ho’o nian iha fatin evakuasaun hanesan, Waibobo no Hosobei.

Fila husi ai-laran, Virgílio Lamukan kontinua hikas nia estudu primária iha Eskola Primária Publiku (Sekolah Dasar Negeri) Venilale. Tuir mai, nia kontinua nia kursu pre-sekundáriu iha Colégio D. Bosco Fatumaca. Iha Fatumaca, aleinde istuda, Virgílio Lamukan mos hala’o knaar nu’udar instrutor (mestre) mekániku ba estudante 2º no 3º anu Escola Técnica, Departamento Mecánica. Molok sai instrutor mekániku, iha tihan 1985-1986 nia tuir formasaun téknika nu’udar ‘trainee’ iha Akademi Teknik Mesin Industri (ATMI), Solo, Java Sentral, Indonézia. Iha 1989, Virgílio Lamukan konklui nia kursu sekundáriu iha Escola Técnica Salesiana, Fatumaca, no kontinua nia estudus ba Ensinu Superior iha Indonézia, iha Departamentu Enjenharia Mekánika iha Institut Teknologi Nasional Malang, Java-Leste.

Lamukan ema ida simples, umilde, brani, matenek, krítiku, determinadu, dedikadu, no responsável. Kualidade hirak ne’e, hamutuk ho nia espiritu nasionalista, patriótika no determinasaun hodi luta ba Timor-Leste nia ukun-rasik-an, bainhira nia ba kontinua nia estudus iha Malang, Virgilio Lamukan deside atu halibur hamutuk ho estudante Timor-oan sira seluk iha RENETIL (Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste). Iha RENETIL maka nia adopta naran revolusionariu ka naran funu nian “Lamukan Fera Kakutak”.

Iha 1990, hafoin sai militante RENETIL liu-husi juramentu, hamutuk ho nia kompanheiru sira iha sidade Malang, Java Oriental, harii Rejiaun RENETIL nian iha sidade nee, ne’ebé sira fo naran Rejiaun LALIKA. Iha tinan 1996, iha prosesu reorganizasaun RENETIL nian, Rejiaun LALIKA nakfilak ba UNER (Unidade Estrategica da Resistência) LALIKA. Iha Rejiaun LALIKA, Virgílio Lamukan hetan responsabilidade nu’udar Sekretáriu Rejiaun, hodi troka Sekretariu Rejiaun dahuluk, António da Conceição ‘Kalohan Metan’, ne’ebé fila hikas mai Timor-Leste. Hamutuk ho nia Kompañeiru de Luta sira hanesan, António da Conceição ‘Kalohan Metan’, Vicente Pinto ‘Besik-Ona’, Miguel Lobato, Domingos Santos, António Ximenes, Virgílio Lamukan Fátima ‘Kateri’, hamosu grupu diskusaun polítika ho naran MI VIDA. Grupu MI VIDA sai nu’udar nukleu ida ba estudante nasionalista sira iha Malang hodi komunika-malu, fahe hanoin ba malu no koordena atividade ruma relasiona ho Povu Maubere nia luta ba ukun-rasik-an.

Alende partisipa iha aktividade regular luta nian iha Rejiaun LALIKA, Virgilio Lamukan mos escolhido atu reprezenta Rejiaun LALIKA atu partisipa iha operasaun AURORA hodi simu Delegasaun Parlamentu Portugal nian, ne’ebé RENETIL prepara kedas iha fulan Outubru 1991. Maibe ho kanselamentu visita DPP nian, no ho akontesimentu Massakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991, Diresaun Sentral RENETIL muda operasaun AURORA ba aksaun atu protesta massakre ne’e. Loron ida hafoin Massakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991, Virgílio Lamukan ho nia Kompañeiru/a de Luta lubuk ida hetan orden husi Diresaun Sentral RENETIL nian atu hamutuk ho Militante RENETIL sira husi Rejiaun sira seluk no estudante nasionalista timor-oan husi sidade seluk iha Indonézia halo “aksi protes” iha Jakarta, kapital Indonézia nian.

Iha 19 Novembru 1991, Lamukan ho nia kompanheiru sira halao duni protestu iha Jakarta, no polisia Indonézia kaptura sira na’in 70 resin iha Rotunda Hotel Indonézia (Bundaran HI). Hafoin liu husi prosesu interrogatóriu durante fulan tolu (3) resin, Virgílio Lamukan hamutuk ho nia kompatriota na’in haat (4) sai arguidu perante tribunal Indonézia nian. Virgílio Lamukan nia kompatriota na’in haat ne’e mak Fernando de Araújo ‘Lasama’, João Freitas da Câmara, Agapito Cardoso no Domingos Barreto. Ba ninia partisipasaun iha aksaun 19 Novembru 1991, Virgílio Lamukan hetan pena prizaun tinan rua ho balun (tinan rua fulan nen). Virgílio Lamukan kumpri sentensa ida ne’e iha fatin detensaun no prizaun sira hanesan POLDA Metrojaya (fulan nen), prizaun Salemba (tinan ida) no prizaun Cipinang (tinan ida). Iha prizaun Cipinang Virgílio Lamukan hasoru malu tan ho dadur polítiku timor-oan seluk ne’ebé hetan kastigu desde 1980 hanesan Marito Reis no Albino Lourdes. Iha prizaun hanesan mos Virgílio Lamukan hasoru-malu ba dala-uluk ho Presidente Conselho Nacional da Resistência Maubere no Comandante das FALINTIL, Kayrala Xanana Gusmão, ne’ebé kapturadu iha 1992.

Tinan rua ho balun iha prizaun la hamate Virgilio Lamukan nia espiritu luta nian. Hafoin sai husi kadeia, Virgilio Lamukan la fila hikas ba Malang hodi kontinua ninia estudu. Nia simu knar husi Diresaun RENETIL nian atu mantein iha Jakarta hodi kontinua aktividade funu nian. Iha kontekstu ida ne’e, Virgílio Lamukan iha kn’ar xavi, hamutuk ho nia Kompanheiru Domingos Sarmento Naga-Soro, iha planeamentu no preparasaun kampu ba implementasaun ‘Operasaun Trepe’ iha 12 Novembru 1994, hodi marka komemora aniversariu III (datolu) Masakre Santa Cruz, iha ne’ebé Asswain Timor-oan nain 29 haksoit tama iha Embaixada Estasud Unidus Amerika iha Jakarta, iha okaziaun Simeira APEC (Asia-Pacific Economic Cooperation), iha Bogor, Indonézia. Iha manifestasaun ida ne’e, alende estudante nain 29 ne’ebé konsegue haksoit tama ba Embaixada Estadus Unidus Amérika iha Jakarta, estudante nain 40 resin mos detidu no forsa seguransa Indonézia nian lori hikas ba sidade ne’ebé sira ida-idak istuda ba.

Iha tinan 1994 nia klaran, ho estabelesimentu Presidio do Conselho Centra da RENETIL nu’udar estrutura ad hoc ida atu halao funsaun Secretariu Jeral nian lorloron, Virgilio Lamukan simu kn’ar nu’udar Responsavel Prinsipal ba Komite Permatente husi Presidio ne’e.

Maiske aktivu nafatin iha luta, Virgílio Lamukan mos hakarak kontinua nafatin estuda. Ho tulun husi nia inan-haki’ak Ibu Ade Rostina Sitompul, Virgílio Lamukan kontinua hikas nia estudu iha Departamentu Enjenharia Mekánika iha Institut Sains dan Teknologi (ISTN), Jakarta, Indonézia. Maibe, iha universidade foun ne’e mos nia la konsegue konklui nia kursu tanba nia fo prioridade liu ba atividade luta nian. Virgílio Lamukan, hanesan mos La Sama no kuadrus médios no superiores RENETIL barak, konsistente duni ho lema RENETIL nian, “Antes Sem Titulo, do que sem Patria”. Sira hetan duni Patria Timor-Leste, ho independensia no liberdade nu’udar titulu ida aas liu ba sira.

Nu’udar parte husi aktividade funu nian ne’ebé Virgílio Lamukan halao iha Jakarta maka hari’i no hametin kontaktu ho ativista pro-demokrasia Indonézia no grupu solidariedade Indonézia sira ba luta Povu Maubere nian. Iha ne’e maka nia halo kontaktu no servisu hamutuk ho organizasaun no movimentu sira hanesan PIJAR, SPRIM, SMID, PRD FORTILOS no LSM sira hanesan ELSAM no SOLIDAMOR atu garante katak apoiu ne’ebé organizasaun no movimentu sira ne’e fo ba Povo Maubere nia luta ne’e lao tuir duni nesisidade no estratejia luta nian.

Relasaun ne’ebé Virgilio Lamukan ho ninia kompañeiru sira hametin ho movimentus no organizasaun solidariedade Indonesia nian ikus mai iha importansia estratejiku ida, wainhira RENETIL halao estratejia “Indonéziação do Conflito de Timor-Leste” – estratejia ida ne’ebé buka hasae Povu Indonesia nia kunhesimentu kona-ba invasaun no okupasaun militar Indonesia iha Timor-Leste no nia konsekuensia ba Povu Indonesia rasik no Povu Timor-leste.

Alende nia partisipasaun iha aktividade funu nian iha Indonesia, Virgilio Lamukan mos aktivu iha prosesu Internacionalização do Conflito de Timor-Leste, hodi partisipa iha eventu internasional lobuk ida. Iha 1997, Virgílio Lamukan reprezenta RENETIL iha Konferensia XIII International Union of Socialist Youth (IUSY) iha Lilihammer, Norwegia. Iha 1998, Virgílio Lamukan partisipa iha Konferensia Internasional iha Universidade Auckland, Nova Zelandia. Iha Konferensia ne’e, Virgílio Lamukan partisipa nu’udar aprezentador mensagem líder CNRM, Kay Rala Xanana Gusmão nian. Iha 1999, hamutuk ho kuadru RENETIL seluk Ana Paula Fonseca, reprezenta RENETIL iha Konferensia Asian Students’ Association (ASA) iha Thailandia.

Ho ninia kontaktu ho aktivista pro demokrasia Indonesia, Virgilio Lamukan deskobre potensia boot ida husi midia nodar meiu atu expressa hanoin, transmiti informasaun no halao konsiensializasaun publiku. Iha 1997, hafoin partisipa nu’udar partisipante ekstraordináriu iha formasaun jornalístika ne’ebé Institut Studi Arus Informasi (ISAI) halo iha Wisma Tempo Sirnagalih, Virgílio Lamukan nia fuan hahu monu ba mundu jornalismu. Virgílio Lamukan hahu konsiente katak komunikasaun sosial (imprensa) mak fator xave ba kualker luta polítika ne’ebé implika konfrontasaun hanoin.

Ikus mai, aleinde servisu hamutuk ho movimentu klandestinu pro-demokrasia nian iha grupu Blok M nu’udar jornalista ne’ebé responsável ba rubrika MATEBEAN ba ajensia Si@R News. Grupu Blok M ne’e ne’ebé lideradu husi Xefe-Redasaun revista semanal Indonézia ne’ebé konhesidu tebes, Majalah Tempo, Goenawan Mohammad, Toriq Hadad, eis-prizioneiru polítiku Soejono Tedjabayu no jornalista-ativista Indonézia seluk tan.

Ho esperiensia jornalístiku ne’e, no ho hanoin atu amplifika prosesu Indonéziação do Conflito de Timor-Leste, Virgílio Lamukan hamutuk ho nia kompatriota estudante timor-oan lubun deside harii publikasaun semanal Talitakum iha lian Indonéziu nu’udar kanal informativu polítika rezistensia nian. Harii iha 1998, Talitakum sai kanal informasaun kritiku no analitiku tebes ba publiku Indonézia, liliu informasaun konaba ezistensia no rezistensia luta Povu Maubere nian.

Iha 1999, durante kampaña ba Konsulta Popular ka Referendu, Virgílio Lamukan sai nu’udar Xefe Redasaun ba tabloid Vox Populi. Tabloid Vox Populi ne’e Departamentu Informasaun CPCC, ne’ebé lidera husi Fernando de Araújo Lasama, maka hari’i nu’udar plataforma ba CNRT hodi halo kampaña sosializasaun ba referendum.

Husi ninia perkursu iha luta ba ukun-rasik-an, iha movimentu rua maka rai hela impresaun boot iha Virgilio Lamukan nia personalidade, moris, hanoin no postura politika. Hahuu kedas husi adolesente ho FRETILIN, no nu’udar joven no adultu iha RENETIL. Ba Virgílio Lamukan, FRETILIN kuda iha ninia neon konsiensia polítika ba ukun-rasik-an. Katak husi FRETILIN mak nia iha mehi, imajinasaun no iha inspirasaun polítika ba ukun-rasik-an. RENETIL mak Virgílio Lamukan nia eskola polítika. RENETIL mak forja (menempa) nia maturidade polítika nasionalista no patriótika. Iha sorumutu ho nia kompatriota sira iha RENETIL, husi sidade ba sidade iha Indonézia no husi rejiaun oi-oin Timor-Leste nian, Virgílio Lamukan hahu halo ‘discernimento’ ba konseitu polítiku ‘Unidade Nasional’ ne’ebé FRETILIN hanorin liu-husi nia Manual Polítika iha 1974-75 ka liu-husi dadolin ‘Kdadalak Suli-Mutu Fila We Inan’. Konseitu ne’ebé iha tinan 1980 nia klaran sai fitun orientador polítika luta ba ukun-rasik-an iha Conselho Nacional da Resistência Maubere (CNRM) nia mahon.

Iha tinan 1998, Virgilio Lamukan sai ko-fundador ONG nasional meio-ambiente Fundasaun Haburas, hamutuk o ninia companheiru sira iha RENETIL. Ikus mai, iha tinan 2013 nia sai Diretor Exekutivu durante tinan tolu. Virgílio Lamukan preokupa ho meio-ambiente ne’ebé hetan destruisaun makas husi militar Indonézia sira. Nia hamutuk ho ninia kompanheiru sira iha RENETIL, haree katak tenke salva lais meio ambiente iha Timor hodi lalori de’it dezastres ba Timor maibe ba mundu tomak.

Referendu no Ukun An

Virgílio Lamukan mós Ko-fundador ba Asosiasaun Jornalista Timor-Lorosa’e (AJTL) iha 1999, to’o ohin loron Virgílio Lamukan sai figura importante ida iha dezenvolvimentu imprensa no luta ba liberdade imprensa iha Timor-Leste.

Ba Virgilio Lamukan, esforsu atu garante liberdade imprensa ohin loron ne’e bele sai todan liu tan tamba tenke buka halo lakon ka mitiga efeitu negativu husi hegemonia durante tempu okupasaun, iha tempu hanesan buka hametin fundamentu ba liberdade imprensa. Fobia no supressaun ba kritika no tendensia atu ignora ka okulta faktus sai ona sinonimu ho poder. Situasaun ida ne’e tenke muda, atu sosiedade Timorense bele senti duni katak iha Timor-Leste ida independente ne’e sira bele ekspresa sira nia hanoin ho livre, no la tauk atu hetan persegisaun tamba ninia hanoin ka opiniaun.

Ba Lamukan liberdade espresaun no imprensa ne’e laos asuntu ida atu koalia de’it durante eleisaun prezidensial. Hafoin ukun a’an, hamutuk ho jornalista selseluk, sira halo ona kampaña no advokasia atu hari’i kuadru konstitusional, juridiku no politiku, ba sidadaun sira atu goza sira nia direitu ba liberdade ekspresaun no ba liberdade imprensa. Husi sira nia kampaña no advokasia, hamutuk ho esforsu husi grupu selu-seluk, Timor-Leste ohin bele hare’e kuadru juridiku ne’ebé favoravel ba liberdade ekspresaun noliberdade imprensa, hanesan iha Artigu 40 no Artigu 41 Konstituisaun RDTL, no klasifikasaun difamasaun hanesan kazu sivil no laos krimi.

Ninia dedikasaun no kompromisu mak halo Primeiru Ministru husi I Governu Konstitusional, Marí Alkatiri, nomeia nia sai membru no prezidente Conselho Administração Serviço Público Radio-Televisão de Timor-Leste (RTTL). Kargu ne’ebé nia assume hahu husi 2003 to’o 2006. Tanba nia konhesimentu iha área komunikasaun sosial ne’ebé luan no nia integridade pessoal, Partidu Conselho Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) propoin nia ba Parlamento Nasional atu sai nu’udar membru Conselho de Imprensa, entidade administrativa independente ne’ebé hari bazeia ba Lei Comunicação Social No. 5/2014. Knaar ne’ebé Virgílio Lamukan lori to’o ohin loron hafoin hetan nomeasaun husi jornalista sira ba mandatu daruak nian husi 2021-2025.

Iha 2020, Virgílio Lamukan hetan Prémiu Direitus Humanus Sergio Vieira de Melo ne’ebé atribui husi Prezidente Repúblika. Premiu ne’ebé nia hetan tanba nia empenhamentu iha luta ba defeza direitus humanus, liliu direitu sivil no polítika. Virgílio Lamukan mos deklara aan nu’udar feminista – hakarak luta ba sosiedade Timores nia igualidade jéneru iha aspeitus personal, sosio-kultural, ekonomia no politíka.

Aleinde komprometidu iha ativismu polítiku no média, Virgílio Lamukan kompromete-an mos iha aksaun humanitária nian. Husi 2019 to’o ohin loron, Virgílio Lamukan mos simu knaar nu’udar Presidente Board Asosiasaun Maluk Timor, ONG nasional ida ne’ebé nia atividade foka ba servisu saúde nian.

Iha 2018-2019, hamutuk ho intelektual/profissional timoroan lubuk ida, harii ONG Kdadalak Institute for Public Policy (KDA’I), nu’udar insituisaun ne’ebé foka ba peskiza akademika hodi produz polítika publika bazeia ba evidensia. Iha KDA’I, Virgílio Lamukan assumi knaar nu’udar Prezidente Konsellu Diretivu.

Husi 2012 to’o 2018, Virgílio Lamukan haknaar mos nu’udar Sekretáriu Conselho Diretivo Nacional (CDN) Cruz Vermelha de Timor-Leste (CVTL).

Nu’udar eis-prizioneiru polítiku ida, hafoin restaurasaun independensia, iha 2002, hamutuk ho nia kompatriota eis-prizioneiru sira buka halibur-malu harii organizasaun Associação dos Eis-Prisioneiros Políticos de Timor-Leste (ASSEPPOL) hodi fahe hanoin oinsa atu kontinua kontribui ba prosesu konsolidasaun independensia Timor-Leste nian, liliu atu garante sosiedade timorense sai duni “uma sociedade livre sem prisioneiro político.”

Vizaun ne’ebé inspira mos Virgílio Lamukan atu hili lema polítiku ba eleisaun prezidensial 2022-2027 “Por Um Timor-Leste Mais Fraterno!” Timor-Leste ida ne’ebé nia emar sira moris hamutuk nu’udar inan-feton no maun-alin. Timor-Leste ne’ebé hakribi rasismu, divizionismu no rejionalismu. Iha ASSEPPOL, Virgílio Lamukan hala’o knaar nu’udar Sekretáriu Jeral, hamutuk ho nia kompatriota no eis-prizioneiru seluk, Jacinto Alves nu’udar Prezidente.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31