MPRM Asina Akordu ho Kompañia Ida Husi Korea Hodi Dezenvolve Projetu Carbon Capture and Storage Featured

By Mariano Mendonça Novembru 20, 2023 1373
MPRM Asina Akordu ho Kompañia Ida Husi Korea Hodi Dezenvolve Projetu Carbon Capture and Storage. Foto:Media MPRM. MPRM Asina Akordu ho Kompañia Ida Husi Korea Hodi Dezenvolve Projetu Carbon Capture and Storage. Foto:Media MPRM.

DILI: Ministériu Petroleum Rekursus Minerais (MPRM) asina akordu ho kompañia SK E&S husi Korea hodi dezenvolve projetu Carbon Capture and Storage iha Timor-Leste (TL).

Ministru Petroleum Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro hatete, akoordu ida ne'e inisiu bá projetu Carbon Capture and Storage nian, maibé posibilidade bele hare mós asuntu sira seluk, tanba SK Kompañia ida ne'ebé boot tebes iha Koreia no involvel iha area barak loos.

" Hanesan ohin Vise Prezidente temi ona katak, momentu ida para ami asina akoordu entendimentu entre Ministériu Petroleum ho SK E&S Kompañia Koreiana ida ne’ebé boot tebes, segundu mais forte iha Koreia involve iha aspetu hotu-hotu teknolojia. Iha parte enerjia nian sira mós agora aposta enerjia renovaveis hidrogen generations nian nune'e sira involve iha parte CCS nian," dehan nia hafoin Asina akordu ho Kompañia SK iha Salaun MPRM Farol, Sesta (17/11).

Nia afirma, Timor-Leste fatin ida potensial tebes atu bele dezenvolve Carbon Capture and Storage, prinsipalmente kampu Bayu Undang ne'ebé besik tama nia rohan ona, entau iha oportunidade boot ida atu konverte kampu ne'e bá sai fali hanesan fatin bá armajenamentu Carbon Capture and Storage nian.

Ministériu hamutuk ho Kompañia SK iha tempu hirak oin mai sei dezenvolve esforsu estudu konjuntu ida para haree pontensia sira ne'e hodi nune'e ikus mai bele haree posibilidade Investimentu sira área CCS nian no mós area sira seluk.

"Durasaun akordu ne'e tinan ida, maibé ohin ita hahu hanesan inisiu de'it ka intedimentu inisial de'it, depois ita haree husi estudu sira ne'e ita haree define área ida ne'ebé mak ita tama ba akordu mais profundu no mais difnitivu bá halo Investimentu," nia dehan.

Nia haktuir, Akoordu bá estudu ne'e ne'e bainhira mak halo no presiza orsamentu hira mak atu halo Estudu sira iha tempu oin mai ne'e ho Kompañia SK E&S? ida ne'e la iha implikasaun bá Orsamentu no entre entendimentu SK ho Ministériu para hahu esforsu saida sira kona-ba estudu balu-balu.

Iha fatin hanesan, Ilyung Kim Vise Presidente Upstream Unit/ LNG Division hatete, ho Kompañia SK E&S Asina akordu ho Ministru Petroleum Timor-Leste nian, iha dokumentu ida-ne'e inklui área korporasaun nian balun, entaun servisu hamutuk ho governu Timor-Leste no Kompañia SK.

"Ohin Sk E&S ho Ministru Petroleum iha Timor-Leste ami konsege asina dokumentu ida ne'ebé signifikativu tebes hanaran kooperasaun no parseria mutual. Tanba ne'e, dokumentu ida-ne'e inklui área korporasaun nian balun, entaun ita sei servisu hamutuk ho governu Timor-Leste no Kompañia SK hodi buka oportunidade atu troka Bayu Undang gás sira-ne'e," nia dehan.

Nia hatutan, Projetu ccs rua ne'ebé sei la'o ba oin no  fiar katak to'o instituisaun konstrusaun gás iha oportunidade atu transforma ba projetu CCS klase ida-ne'ebé ikus mai sei kontribui ba ekonomia Timor-Leste.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 20 Novembru 2023 12:00

Independente Digital TV