Max Stahl iha Memória Boot ho Povu Maubere Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Outubru 29, 2021 332
Jornalista Senior Max Stahl, iha Palasiu Prezidensial. Foto: Dok. Jornalista Senior Max Stahl, iha Palasiu Prezidensial. Foto: Dok.

DILI: Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Lere Anan Timur, konsidera Jornalista Max Stahl nia isin bele mate, maibé ninia memória sei lalakon iha Timoroan hotu nia fuan.

“Jornalista Max Stahl mate ona, maibé ninian isin mak lakon, istória lalakon iha Timor nia memória, sei hela metin iha Timor oan nian fuan,” Lere Anan Timur hateten ho triste iha knaar fatin, Kuartél Jenerál F-FDTL, Fatuhada, Díli (28/10).

Max Stahlmak halo filmajen kona-bá masakre Santa Krúz ka 12 de Novembru hodi loke mundu nian matan katak Timor luta duni ba Ukun Rasik-An.

Lere mós konsidera Max Stahl husi Inglatera, maibé sai ona sidadaun Timor-Leste, tanba halo gravasaun ba  akontesimentu 12 Novembru iha tinan 1991.

Ho ida ne’e, maka Estadu TL konsideira nu’udár erói nasionál hodi kondekora ho Grau Colar Ordem  Timor-Leste.

Obra Jornalístika Max Stahl Hanesan ‘Rai Lakan’

Jornalista Max Stahl4

Konsellu Imprensa (KI) konsidera saudozu Max Stahl ninia obra jurnalizmu liuliu filmajen ne’ebé nia grava iha akontesimentu 12 Novembru Santa Krúz, hanesan rai lakan, ne’ebé halo mundu hakfodak ho situasaun politika no torturasaun iha Timor.

Prezidente KI, Virgílio da Silva Guterres, hateten, 12 Novembru 1991 hanesan bee turuk ikus ida  husi kopu, tanba filmajen vida jornalismu ne’ebé mak Max Stal halo, ho KI konsidera Max Sthal hanesan rai lakan ne’ebé mak tarutu hodi mosu udan bo’ot iha luta timor nian, no ohin loron rai-lakan ne’e lakon.

“Bazeia ba Ida ne’e Max Stahl nia istória ita sei konta no ita konsidera nia hanesan Rai-lakan Ida ne’ebé tarutu hodi mosu udan bo’ot iha Timor, no ohin loron rai lakan ne’e komesa lakon, udan hahú para ona iha TL. Ho Ida-ne’e husu Governu atu hanoin daudaun ona, karik bele deklara periudu lutu nasionál nian ba Max Stahl nia mate,” Virgílio da Silva Guterreshateten liu husi konferénsia imprensa iha Kintal Boot, Kinta (28/10).

KI hato’o nia votu pezár ba Max Stahlhanesan jornalista, ba Timor la’ós jornalista de’it maibé nia hanesan mós as’wain ida ne’ebé sei konta hamutuk ho as;wain sira ne’ebé mak  mate desde iha tinan 1974, no sira ne’ebé mak sai testemuña Max Stahlnian.

Husi filmajen ne’ebé Max Stahl halo maka muda opiniaun mundiál hodi luta ba povu Timor, tanba ne’e KI  hamutuk ho familia komunikasaun hotu no povu Timor sente lakon ona erói bo’ot Ida.

Governu mós bele hanoin ona, liuliu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nune’e iha programa ida hodi bele identifika estrada balun iha Dili laran, atu omenajea bele tau Max Stahl nia naran.

Max Stahl la’ós jornalista de’it maibé nia mós hanesan mestre ida ne’ebé hanorin ema  atu sai korajen, se la’ós tanba korajen mundu tomak sei la sai sasin ba manifestasaun Santa Krúz, masakre ne’ebé mak military Indonezia halo hasoru joven sira.

Max Stahl As’wain iha Momentu Difísil

Prezidente Komité 12 Novembru, Gregório Saldanha,mós sente lakon erói di’ak ida ne’ebé durante ne’e luta no lori problema Timor nian ba mundu, hodi luta ba ukun rasikan.

“Ita sente triste tebes tanba lakon ema di’ak ka as’wain ida iha momentu ida ne’ebé difísil tebes, tanba ne’e mak Komité 12 Novembru, husu ba Estadu nune’e bele konsidera as’wain ne’e hodi fó mós onra ba nia, liu husi lutu nasionál,” Gregório Saldanha, hateten.

Gregório Saldanha mós husu Estadu no Governu atu bele kontaktu ho família matebian, hodi  bele hatene nia prossesu tuir-mai.

Antes Komite 12 Novembru deside mate-isin saudozu Max Stahl haloot iha loron 12 Novembru nian, maibé husi familia matebian tenke konkorda, ho Ida ne’e hakarak ka lakohi tenke aseita atu lori as’wain ne’e bele haloot iha komemorasaun loron 12 Novembru.

Família Max Stahl Hakarak Lori Sinzas Mai TL

Família antigu jornalista no erói Timor-Leste Max Stahl hakarak atu lori fila nia sinzas mai Timor Leste, maibé sei liu husi prosesu kremasaun.

“Prezidente Repúblika nia alerta ba Governu atu atensaun, liu-liu tanba iha informasaun ne’ebé semana hirak liu bá ha’u simu katak, família hakarak lori fila ninia sinzas, sei liu husi prosesu kremasaun depois ninia latu ne’e sei lori mai.Entaun, ami atensaun hela pasu saida mak sira bele halo iha oin, liu-liu ba familia sira,” Primeiru-Ministru (PM) Taur Matan Ruak hateten iha Palasiu Prezidente Bairru-Pité, Kinta (28/10).

Xefe Governu mós aproveita manifesta TL nia sentimentu kondelénsia ba jornalista amigu Timor nian ida ne’ebé lakon no korajen ba nia familia atu bele akompaña situasaun ne’e ho kalma, forsa no korajen.

“Ami simu tiha informasaun semana hirak liu ba, maibé seidauk ofisiál, tanba ne’e ami he’in de’it prosesu saida mak la’o ba oin, naturalmente ita sei haree, agora sedu demais ita fó informasaun detallu ba buat ne’ebé ita rasik seidauk hatene atu la’o oinsá,” nia informa.

Kona-bá transladasaun hanoin laiha, tanba tuir informasaun ne’ebé Governu hatene ne’e primeiru kremasaun ka sunu, depois nia latu mak mai.

Entaun, latu mak mai buat kiik oan ida família sira lori de’it mai, maibé Governu preparadu loos haree to’ok saida mak la’o ba oin, se presija apoiu, naturalmente Governu sei fó tuir kbiit no kondisaun ne’ebé iha.

“Ita hotu hatene, liu-liu Max Stahl nia partisipasaun iha 12 Novembru ne’e importante, tanba ne’e ita nia Parlamentu Nasionál fó sidadaun onoráriu ba nia, ita konsidera hanesan Timoroan mós ba nia aktu sira ne’e, la’ós de’it ho 12 Novembru, maibé relasaun ho ami iha ai-laran mós di’ak, entrevista vizita sira ne’ebé halo iha fatin-fatin, liu-liu ho ita nia Saudozu David Alex,” nia esplika.

Nune’e, Sentru Audiu Vizuál Max Stahl ida ne’e mós ohin informa oituan ba Xefe Estadu, Governu agora haree hela, atu tau matan liu-liu ba Timoroan sira ne’ebé servisu iha ne’ebá, ne’ebé rai riku boot ka osan me’an boot Timor nian iha ne’ebá, nune’e iha tempu badak Governu sei haree dalan halo nusa mak kontinua tau matan ba sira.

Xefe Estadu Hato’o Sentidu Lutu

Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, ho laran taridu tebes bainhira simu notísia katak irmaun no kompatriota Max Stahl laiha ona.

“Ha’u fó sai ha’u nia rekoñesimentu ba buat hotu-hotu ne’ebé Max Stahl halo ba ita nia país no povu, molok no hafoin restaura ita-nia independénsia, nu’udár ema ida  ne’ebé metin kauzas no valór sira,” Xefe Estadu hateten liu husi komunikadu.

Ho Xefe Estadu nia naran rasik no nu’udár Prezidente Repúblika hetan previléjiu no onra hetan malu ho Max Stahl.

Iha Xefe Estadu nia memória sei rai metin liafuan sira na’in-rua hato’o ba malu no momentu di’ak horiuluk hamutuk.                                                       

“Ha’u sente katak parte ida husi Timoroan sira bá mós ho irmaun Max Stahl saudade ne’ebé ami hotu sente ohin sei rohan la’ek. Prezidente Repúblika hato’o sentidu pézames ba família saudozu Max Stahl ne’ebé sempre hamriik metin ho nia husi tempu ne’ebé ita koñese iha Timor-Leste,” PR Lú Olo, subliña.

PN Sei Halo Rezolusaun ba Prémiu Max Stahl

Jornalista Max Stahl

Parlamentu nasionál (PN) sei kria rezolusaun ida hodi  rekoñese jornalista Max Stahl  nia kontribuisaun durante tempu difisil.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, rona katak timor-oan nia belun boot ate bele kombatente ida ba luta  libertasaun pátria, amigu boot Max Stahl laiha ona.

“PN hanesan órgaun koleziál sei pasa rezolusaun ida fó votu pezar ba Max Stahl nia mate sei hatudu mós sentidu solidariedade no kondolénsia ba família Max Stahl liuliu nia kaben ho nia oan sira,” Aniceto Guterres ko’alia liu husi Konferénsia Imprensa, iha Parlamentu Nasionál, Kinta (28/10).

PN konsidera Max Stahl hanesan jornalista ezemplár no erói ba liberdade imprensa ne’ebé hanesan tau hela memória ida-ne’e ba Timor-Leste.

Istória

Christopher Wenner, koñesidu liu ho naran Max Stahl, moris iha loron 06 fulan Dezembru tinan 1954 iha Reinu Unidu.

Jornalista Max Stahl2

Max Stahl, husik iis, iha loron 28 fulan-Outubru, iha Brisbane Austrália tanbasofre moras ne’ebé kleur, iha loron ne’ebé hanesan bainhira TL selebra mós tinan 30 ba Sebastião Gomes nia mate, ne’ebé ninia omenajen mak hamosu masakre Santa Cruz.

Bainhira liu tiha senáriu barak kona-bá konflitu iha Amérika Latina, iha fulan-Agostu tinan 1991, Max Stahl mai iha Timor-Leste, hodi halo filme dokumentáriu ne’ebé sei hanaran “In Cold Blood: The massacre of East Timor”.

Iha loron 12 fulan-Novembru tinan 1991, nia akompaña marxa omenajen husi Igreja Motaél to’o iha rate Sebastião Gomes nian, ne’ebé to’o hamosu Masakre Santa Krus, iha ne’ebé joven timoroan atus ba atus militár indonéziu sira oho.

Imajen sira ne’e, da’et ba mundu tomak no hatudu ba mundu internasionál drama timoroan nian.

Ninia profisionalizmu no ninia korajen ne’ebé boot tebes fó impulsu fundamentál ba frente diplomátika Rezisténsia Timoroan nian, ne’ebé lori Timor-Leste ba página dahuluk meiu komunikasaun sosiál mundiál, hafoin tinan barak iha ne’ebé opiniaun públika mundiál la hatene situasaun iha Timor-Leste nian.

Max Stahl entrevista ona lider rezisténsia sira iha Timór, hanesan Komandante David Alex Daitula no Komandante Nino Konis Santana.

Jornalista Max Stahl3

Kria ona Sentru Audiovizuál Max Stahl iha Timor-Leste (CAMSTL), ho objetivu atu prezerva no divulga kolesaun audiovizuál ne’ebé dokumenta períodu rezisténsia nian, durante akontesimentu sira ne’e no hafoin referendu no tinan dahuluk sira independénsia nian to’o ba loron ohin.

Iha tinan 2013, kolesaun ida-ne’e rekoñese ona hosi UNESCO, ba rai iha Rejistu Memória ba Mundu, kria ona programa ida ho objetivu atu proteje no promove patrimóniu dokumentál mundiál liuhusi konservasaun no asesu ba dokumentu sira.

Iha tinan 2.000, nia simu prémiu Rory Peck Award nu’udár omenajen jornalista video independente nian sira.

Nia simu mós prémiu barak hanesan rekoñesimentu ba nia servisu sira iha zona konflitu laran, hanesan funu iha Balcãs no iha El Salvador.

Iha tinan 2009, hetan kondekorasaun ho Insígnia Orden Timor-Leste nian no iha tinan 2019 nia simu kolár Orden Timor Leste nian, - kondekorasaun Nasionál ne’ebé aas liu.

Iha tinan 2019 mós, nia hetan nasionalidade timoroan husi Parlamentu Nasionál, iha aktu ida ne’ebé “reprezenta omenajen husi Povu Timor-Leste nian ba espíritu umanista, altruizmu no korajen ne’ebé boot tebes Max Stahl nian” “hato’o agradesimentu no rekoñesimentu ba ninia asaun di’ak tebes ne’ebé nia halo”.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 29 Outubru 2021 20:42

Independente Digital TV