DILI: Serbisu ekipa Tranzisaun ne’ebé lidera husi eis Vise Ministru Finansas, Helder Lopes, remata ona no ekipa refere entrega ona sira-nia relatoriu ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.
DILI: Tribunal Rekursu (TR) liu husi ninia karta ofisial ba Parlamentu Nasionál (PN) deklara katak alterasaun Lei Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM) konstitusional.
DILI: Deskonfia Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu OLo la fó pose ba embaixadór na’in Ualu tanba lista dupla mak tama iha Gabinete Xefe Estadu nian.
Vise Prezidente Bankada Partidu FRETILIN, Francisco Branco hateten, antes ne’e iha mandatu VII governu aprejenta ona lista ida no hetan ona aseitasaun husi prejentasaun diplomatika sira, maibé agora VIII governu mós aprejenta fali lista foun, ida ne'e mak sai problema.
“Lista ida uluk nee hetan ona aseitasaun husi governu neebé mak ita atu koloka ita nia diplomata sira, maibé ikus mai haruka tan lista ida ba, ne'e mak sai problema,” dehan nia, iha Parlamentu Nasionál (PN), horisehik.
Branco hatutan, VII governu mós aprejenta lista ida no VIII governu mós aprenjenta lista ida, karik ida nee mak sai problema hodi nunee PR la fo pose ba sira nain ualu nee, maibé atu klarifika asuntu ne'e, parte Prezidénsia Repúblika nian mak bele detallada.
Iha fatin ketak, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hateten, nia parte husu ona ba Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionisio Babo atu halo klarifikasaun asuntu nee ba parte Prezidensia Repúblika.
“Kandidatu embaixador sira seidauk simu pose tanba sei presiza hadia buat balun,” dehan nia, hafoin halo enkotru semanal ho Prezidente Repúblika, iha Palasiu Prezidensial, Bairro-Pité, horisehik.
Entretantu, lista kandidatu Embaixadores ne’ebé governu haruka ba Prezidente Republika maka: 1. Inês Maria de Almeida, Embaixadora TL ba Cambera, Australia 2. Gil da Costa, Embaixador TL ba Reinu Unidu Gra Britania no Irlanda Norte 3. José Luis Guterres, embaixador TL ba Konfederasaun Suisa 4. Paulo Asis Belo, embaixador TL ba Republika Mosambike 5. Lisualdo Menezes Coimbra Gaspar, embaixador TL ba Wellingtong Nova Zelandia 6. Isilio Antonio de Fatima Coelho da Silva, embaixador TL ba Washington DC, EUA. 7. Isabel Amaral Guterres, embaixadora TL ba Lisboa, Portugal 8. Isabel Amaral Guterres, reprezentante permanente TL ba sekretariadu ezekutivu CPLP 9. Isabel Amaral Guterres, embaixadora la rezidente TL ba Republika Kabuverde. 10. Olimpio Maria Alves Gomes Miranda Branco, embaixador TL ba Republika Brazil 11. Maria Natalia Guterres Viegas Carascalao, embaixadora ba Singapura 12. Ilidio Ximenes da Costa, embaixador TL ba Japan 13. Hermenegildo Lopes, embaixador TL ba Kambodia 14. Abrao dos Santos, embaixador TL ba Republika Popular Xina 15. Joanna Veneranda Amaral, embaixadora TL ba Santa Sé 16. Armandina Maria Gusmao dos Santos, embaixadora TL ba Reinu Thailandia.
Husi lista ne’e na’in tolu mak simu ona pose ne’ebé tuir planu iha tempu badak sei dezloka ba nasaun ne’ebé atu ba, no restante Prezidente Republika seidauk fó pose.
DILI:Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú olo, fó pose ba embaixadór na’in tolu hodi hala’o Estadu Timor-Leste nian iha Brazíl, Estadus Unidus Amérika (EUA) no Nova Zelándia.
Prezidente no Governu nomeia sira na’in tolu ne’e tanba fiar katak sira sei haforsa liután relasaun entre Timor Leste ho nasaun tolu ne’e.
DILI: Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo, la partisipa iha tomada de pose husi Prezidente Repúblika ba Embaixadór Timor-Leste na’in tolu.
DILI: Kazu soe bebé ne’ebé iha fulan hirak ikus ne’e mosu barak iha kapital Dili hamosu preokupasaun ne’ebé boot tebes. Atu prevene kazu ne’e akontese tan, Polisia Nasionál Timor Leste Munisipiu Dili sei koordena ho parte relevante sira hodi vizita kos iha kapital Dili.
DILI: Rede internet ne’ebé hahú fasil atu asesu fó posibilidade boot ba ema la’os de’it atu hato’o no hetan informasaun maibé mós bele fa’an ninia produtu. Online shop sai nu’udar maneira ida ne’ebé ema balun hili hodi halo promosaun no fa’an sira-nia produtu.
DILI: Eis-Primeiru Ministru, Mari Alkatiri dehan, negosiasaun polítika entre Timor Leste ho Austrália atu halo ratifikasaun ba Akordu Delimitasaun Fronteira Marítima ho persentajen 70 : 30 konsidera Timor-Leste lakon.
DILI: Prosesu ratifikasaun Tratadu Fronteira Marítima hetan ona ratifikasaun husi Parlamentu Austrália nian, nune agora dadaun sira hein hela bainhira mak Timor-Leste bele finaliza ninia prosesu ba ratifikasaun tratadu Fronteira Maritima ne'e.
DILI: Iha loron 30 Agostu tinan ida ne’e, Timor Leste sei komemora loron Konsulta Popular ba tinan 20. Loron ne’e sai nu’udar loron importante ida ne’ebé determina destinu Timor-oan sira.
DILI: Polisia Repúblika Indonezia Provinsia Yogyakarta hetan difikuldade atu kaptura suspeitu balun ne’ebé deskonfia sai autór ba kazu oho João Bosco Baptista (21) tanba suspeitu balun halai ona mai Timor-Leste.
DILI:Ministru Obras Públiku (MOP) la hatene ninia kauza loloos tanba ekipamentu servisu ne’ebé Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) utiliza ho sistema manuál.
Ministru Salvador Eugénio Pires hatete, susar atu identifika eletrisidade ne’ebé to’o oras ne’e kontinua mate lakan tanba sei uza ekipamentu sistema manuál.
DILI: Inan ida ho inisial LDA ne’ebé soe nia bebé mane iha area Taibessi hetan ameasa pena prizaun tinan 3 to’o tinan 10.
DILI: Partidu Politiku FRETILIN konsidera dialogu entre lider politiku sira sai nu’udar uniku solusaun hodi bele hakotu inserteza politika ne’ebé daudauk ne’e akontese. Enkuantu partidu KHUNTO deskonfia intensaun husi dialogu ne’e hakarak atu fahe kadeira.