Items filtered by date: Marsu 2026

DILI: Parlamentu Nasional liu husi Komisaun C, trata asuntu Finansas Publikas rekolla informasaun iha Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Publika (EDTL) ninia ezekusaun iha tinan 2025 hatudu katak sirahetan deit reseita tokon U$$ 85, nune’e seidauk bele kobre sira nia despeza no kada tinan sei dependensia nafatin ba Governu liu husi Orsamentu Jeral Estadu (OJE).

Published in Nasional

DILI: Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi ekipa integradu husi Unidade Polisia Maritima Diresaun Servisu Investigasaun Kriminal no ekipa intelejensia halo apreensaun ba sigaru ilisiu Marlboro kaixa-50 iha área Kasnafar.

Published in Nasional

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, simu ofisialmente Karta Kredénsia husi CHANG Hayeon, Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu foun Repúblika Korea nian iha Timor-Leste. Serimónia formál ne’e hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.

Embaixadór CHANG Hayeon lori distintu kareira durante dékada tolu iha servisu públiku ba nia knaar foun iha Dili. Graduadu husi Universidade Polísia Nasionál Koreanu.

Nia mós iha Mestradu iha Administrasaun Públika hosi Universidade Yonsei. Nia kareira ne'ebé extensivu inklui lideransa nivel aas iha seguransa públika nu'udar Komisáriu ba Ajénsia Polísia Metropolitana Seoul no Adjuntu Komisáriu ba Ajénsia Polísia Nasionál Koreanu.

Nia mós serbisu ona iha papél diplomátiku xave sira, inklui nu'udar Asistente Sekretáriu iha Gabinete Prezidente nian no tuirmai nu'udar Embaixadór ba Repúblika Guatemala. Resipiente ida hosi Orden Méritu Servisu nian (Red Stripes) no Sitasaun Prezidensiál oioin, Embaixadór Chang kombina esperiénsia kle'an iha seguransa no governasaun ho perísia diplomátika nivel aas.

Dezde estabelesimentu relasaun diplomátika iha tinan 2002, Timor-Leste no Repúblika Koreia dezenvolve ona parseria ida ne’ebé forte no amigável. Repúblika Koreia sai nu’udar parseiru ne’ebé vital iha Timor-Leste nia dezenvolvimentu, fó apoiu signifikativu iha edukasaun, kapasitasaun, no dezenvolvimentu rekursu umanu.

Kooperasaun ne’e kontinua liu husi kontribuisaun ba misaun manutensaun pás ONU nian, interkâmbiu diplomátiku, no programa xave sira hanesan projetu dezenvolvimentu KOICA, Bolsa Estudu Globál Korea (GKS), no Sistema Lisensa Empregu (EPS), ne’ebé fornese oportunidade empregu ne’ebé iha valór ba traballadór Timor-oan sira iha Korea.

Prezidente Ramos-Horta simu ho laran-kmanek  Embaixadór CHANG no espresa konfiansa iha ninia abilidade atu hakle’an liután lasu entre nasaun rua ne’e.

“Timor-Leste valoriza tebes ninia amizade ho Repúblika Koreia, parseria ida ne’ebé konsistentemente kontribui ona ba ita-nia dezenvolvimentu nasionál,” afirma Prezidente Ramos-Horta liu husi komunikadu ne’ebé Média INDEPENDENTE asesu husi Média PR, Segunda (02/03).

"Ha'u fiar katak iha Embaixadór CHANG Hayeon nia lideransa, ita sei buka dalan foun ba parseria, partikularmente iha área seguransa no seguransa públika, hodi aproveita ninia esperiénsia ne'ebé distintu”.

Prezidente Ramos subliña, importánsia husi amizade ne'ebé naruk no nota katak Embaixadór nia kontbinasaun únika husi nia esperiénsia seguransa no diplomátika hanesan rikusoin ida ne'ebé iha valór ba kolaborasaun iha futuru. Prezidente espresa konfiansa katak Embaixadór CHANG Hayeon nia nomeasaun sei eleva no hametin kooperasaun no amizade ne’ebé eziste entre Timor-Leste no Repúblika Koreia, harii iha fundasaun respeitu mútuu no vizaun komun ba pás no prosperidade iha rejiaun ne'e.

Published in Nasional

DILI:Relasiona ho kazu dengue ne’ebé kada loron aumenta iha Timor-Leste, Organizasaun Saúde Mundiál rekomenda katak eskola sira tenke sai fatin seguru atu proteje estudante sira husi ameasa moras dengue.

Published in Nasional

DILI:Institutu Nasionál Seguransa Sosiál konfirma katak iha fulan Janeiru to’o Fevereiru tinan ida ne’e halo pagamentu pensaun ba funsionáriu reformadu hamutuk na’in 866, hafoin sira kompleta dokumentus atu simu sira-nia direitu.

Published in Nasional

ERMERA: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, dezafia servisdor públiku no povu Munisípiu Ermera atu servisu ho responsabilidade no preparasaun máximu tanba iha tinan 2027 governu sei implementa poder lokal, ne’ebé fó autonomia boot liu ba munisípiu sira atu jere rasik sira-nia orsamentu.

Published in Nasional

DILI: Uniaun Juventude Suku Mau-Nuno konsidera Ministériu Edukasaun koko manipula realidade ne’ebé eskola paralelu Dugau hasoru, tanba eskola ne’e nia kondisaun grave duni, no estudante sira mós tuur iha rai hodi tuir prosesu aprendizajen.

Liu husi konferénsia imprensa iha Jardín 5 de Maiu, Kolmera, Dili, Kuarta (25/02), Portavós UJESMA, Julino Maya de Araújo, hatete katak organizasaun ne’ebé nu’udar entidade juvenil independente no apartidária, sente presiza atu defende no promove justisa ba komunidade Suku Maununu.

Tuir nia, Eskola Paralelu Dugau hari’i husi inisiativa inan-aman no profesór sira iha fulan Janeiru 2017, ho objetivu atu fasilita labarik sira iha Aldeia Mau-Suka ne’ebé labele asesu ba EBF 1.2.3 Martinho de Araújo tanba distánsia dook, estrada aat no laiha transporte.

“Estrada diresaun husi Mau-Suka ba eskola difikulta tebes movimentasaun, liu-liu ba labarik ki’ik sira. Bainhira udan monu, sira tenke ultrapasa tahu-naruk ne’ebé perigózu,” nia esplika.

Bainhira konsege ultrapasa tahu naruk no to’o iha eskola, problema ne'ebé estudante no professor sira sei hasoru mak kondisaun eskola ne'ebé grave ne’ebé la tulun prosesu aprendizajen.

“Eskola didin de'it uza kalen, labele atu salva bainhira udan boot," dehan nia.

Problema seluk tan mak laiha kadeira no meza ne'ebé sufisiente atu fasilita estudante sira.

“Ida ne'ebé triste no lamentavel loos mak estudante sira tuur iha rai hodi tuir aula, iha influensia boot halo sira laiha konsetrasaun iha prosesu aprende,” dehan nia.

Aleinde ne’e, nia hatutan, eskola ne’e mós laiha bibluateka ba estudantes sira.

“Oinsa estudante sira bele asesu livru, enkuantu laiha bibleoteka?,” nia husu.

Faktus hirak ne’e, tuir nia, mak Jornal INDEPENDENTE públika iha 19 Fevereiru 2026, liu husi ninia notisia ho titlu: Retratu moris iha Maumura: Estuda iha eskola aat, lao kilometru 6 ba tratamentu saude.

"Ne'e realidade, la inventa ou nein manipula. Ida ne'e mak faktus konkretu ne'ebé Jornál INDEPENDENTE públika iha dia 19 Fevereiru 2026.Ikus mai hetan kedas reazen husi Ministériu Edukasaun ba Jornal INDEPENDENTE kataknotisia ne'ebé mak Jornal INDEPENDENTE publika ne'e la loos ka inventa, tanba kondisaun eskola paralelu Dugau ne'e di'ak no bele utiliza," dehan nia.

Husi reasaun ME ne’e, UJESMA nota katak, ME koko manipula realidade hodi kari rai-rahun ba komunidade no estudante sira-nia matan, atu povu simu no konkorda de'it hanesan premiu ida sein atu kestiona.

“Loloos Ministériu Edukasaun tenke apresia ba Jornal INDEPENDENTE tanba rekolla informasaun ne’ebé liga ho responsabilidade Ministériu nian,” dehan Julino.

Ho nune’e, UJESMA rekomenda ba Ministériu Edukasaun atu:

  • Konstrui eskola foun ne’ebé dignu no seguru;
  • Fasilita kadeira no meza tuir kuantidade estudante; no
  • Kria biblioteka sufisiente ba estudante sira

"Ikus liu hakarak sujere ba ME katak ‘hakribi lia-sala no manipulasaun, ko'alia lia loos tuir verdade konkretu," dehan Julino.

 

ME konsidera kondisaun eskola di’ak

Iha 19 Fevereiru, hafoin Jonal INDEPENDENTE públika notisia kona-ba kondisaun eskola iha Dugau, Ministériu Edukasaunliu husi ninia pajina Facebook ofisial, hatete katak informasaun kona-ba kondisaun eskola aat ne’e la loos.

“Relasiona ho notisia ne’ebé públika sai husi Jornal INDEPENDENTE iha loron 19/02/2026 kona-ba klase paralela Dugau husi EBF 1.2 ne’ebé fó sai katak eskola refere ‘estuda iha eskola aat’ ne’e la loos tanba eskola refere nia kondisaun sei bele uza, maske didin de’it ho kalen,” dehan ME.

Maske nune’e, ME hatete tan, hafoin haree notisia ne’e, ekipa téknika husi Gabinete Relasaun Públika no Protokolu halo kedas kontatu ho Superintendente no Diretór Serbisu Edukasaun Munisipál Ainaro hodi hetan informasaun.

Tuir informasaun ne’ebé fó katak eskola refere harii husi komunidade sira atu fasilita estudante sira-nia prosesu aprendizajen, tanb aestudante balun ne’ebé hela dook husi eskola EBF 1.2.

Serbisu Edukasaun Munisípiu Ainaro informa ona mós ba ME katak molok ne’e ekipa tékniku sira husi ME ba haree tiha ona no atu haruka materiál konstrusaun hodi hadi’a eskola refere.

“Tuir informasaun husi Diretór Serbisu Edukasaun Munisipál Ainaro katak klase paralela Dugau, husi EBF 1.2.3 Martinho de Araújo Ainaro, no kompostu husi estudante Pré-Eskolár na’in 31, Síklu 1 no 2 hamutuk estudante na’in 71. No eskola refere harii iha tinan 2018,” ME hatete.

 

Kondisaun real

Kada dader, labarik sira iha aldeia Mausuka, Suku Maununu, Postu Administrativu Ainaro, Munisipiu Ainaro, lao ba sira-nia edifisiu eskola ne’ebé didin ho kalen metade de’it no bainhira iha tempu udan monu rai, udan-been sulin mós tama iha eskola laran.

Iha eskola ne’ebé hanaran Eskola Filial Dugahau ne’e iha sala tolu ne’ebé durante ne’e sai fatin ba estudante na'in 85 husi klase dahuluk to'o datoluk halibur no aprende ho ekipamentu ne'ebé mós limitadu.

Xefe Suku Maununu, Valente Ramos, konta “Ami-nia komunidade mak harii rasik eskola ne’e, uza kalen no ai. Maibé ninia kondisaun la merese.Iha tempu udan, bee tama ba eskola laran no labarik sira tenke para estuda. Kadeira no meza iha maibé uitoan, bibluateka mós laiha.”

Manorin sira esforsu tuir kbiit ne’ebé sira iha hodi hanorin estudante sira, maibé fasilidade ne’ebé la sufisiente sai dezafiu boot ida.

Estudante sira tuur hamutuk iha kadeira ne’ebé kloot, hakerek iha kadernu ne’ebé sira iha, no aprende mós hodi adapta an ho kondisaun sala ne’ebé la seguru.

“Fatin la dignu atu halo aprendizajen. Tempu udan dala-ruma sira la eskola tanba kondisaun eskola mak la di’ak,” dehan Xefe Suku ne’e ba Jornalista Jornal INDEPENDENTE, iha Ainaro, Segunda (16/02).

Published in Nasional

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31