Raan FALINTIL iha FDTL Nia Isin Featured

By INDEPENDENTE Fevereiru 03, 2018 2124
Foto FALINTIL Foto FALINTIL

FORSA Armada ba Libertasaun Nasionál (FALINTIL) sai nu’udar parte importante ida iha istoria Timor Leste. Liu husi sira-nia luta no sakrifisiu durante tinan 24 nia laran nu’udar liman-kroat povu maubere nian, povu ne’e konsege hetan duni ninia liberdade.

Iha 20 Agostu 1975 FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional Timor-Leste) hamriik hodi defende povu no rai Timor Leste husi ataka rai seluk nian. Durante tempu okupasaun Indonezia, FALINTIL koñesidu hanesan Frente Armadas ba Libertasaun Timor Leste hamutuk ho frente rua seluk: Frente klandestina no Frente Diplomatika.

Hafoin konsege lori povu Timor Leste hetan ninia independensia, FALINTIL ‘tenke’ transforma an sai forsa modernu ida hodi hatutan misaun foun ida ‘defende’ rai no povu ne’ebé liberta ona. Ho nune’e iha 1 Fevereiru 2001, FALINTIL transforma an sai FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL).

Prosesu Transformasaun

Iha mediu tinan 2000, Administrasaun Tranzisaun ONU nia iha Timor Leste (UNTAET) konvida ekipa husi King College London hodi halo estudu hili forsa defeza Timor Leste. Relatoriu husi ekipa identifika obsaun tolu (3) ba militar Timor Leste. Opsaun 1 bazeia ba preferensia FALINTIL ba militar ne’ebé relativu boot no iha kilat husi na’in 3,000-5,000. Opsaun 2 mak forsa husi na’in 1.500 permanente no na’in 1.500 militar obrigatoriu. Opsaun 3 mak forsa na’in 1.500 permanente no na’in 1.500 rezerva voluntariu.

Ekipa ne’e rekomenda obsaun tolu nu’udar eskolla ne’ebé par liu ba nesesidade Timor Leste no situasuan ekonomia nasaun nian. UNTAET simu rekomendasaun ne’e iha Setembru 2000 no forma baze husi planu defeza Timor Leste. Planu ne’e simu mós husi nasaun sira ne’ebé fó kontribuisaun ba forsa ba pas iha Timor Leste.

Relatoriu King College hetan kritika ho razaun katak ida ne’e lori Timor Leste konstrui polisia no militar ho númeru boot. Afinal, di’ak liu nesesidade seguransa aumenta de’it ho paramilitar kiik.

Desizaun Timor Leste hodi forma militar hetan kritika husi komentator balun. Maske nune’e governu Timor Leste fiar katak presiza forsa boot ba razaun politika no seguransa. Kritika husi formasaun F-FDTL mak tanba Timor Leste la hasoru ameasa externa, enkuantu rekursu governu ne’ebé limitadu di’ak liu uza hodi reforsa PNTL. Lider politiku Timor Leste sira rekoñese daudauk ne’e laiha duni ameasa externa, maibé sira fiar presiza defende kapasidade militar atu evita agresaun iha futuru. Formasaun F-FDTL mós haree nu’udar meius ne’ebé efetivu hodi integra FALINTIL ba Timor Leste ne’ebé independente.

FALINTIL sai F-FDTL

Ofisialmente FALINTIL sai F-FDTL iha 1 Fevereiru 2001 ho membru na’in 650. Membru dahuluk ne’e hetan hili husi membru FALINTIL na’in 1.736. Sira hahú treinamentu iha 29 Marsu. Batallaun dahuluk FDTL 1 harii iha 29 Juñu 2001 no alkansa iha ninia forsa maximu iha 1 Dezembru. Batallaun daruak harii iha tinan 2002 husi kuadrus husi batallaun 1 no okupa liliu husi pesoal foun ho idade tinan 21 ba kraik.

Gradualmente F-FDTL simu responsabilidade ba seguransa Timor Leste husi forsa ba pas ONU nian. Munisipiu Lautém nu’udar area dahuluk ne’ebé ONU entrega ba F-FDTL iha fulan Jullu 2002, hafoin F-FDTL konsege foti responsabilidade seguransa hotu husi ONU nia liman iha 20 Maiu 2004, maske nune’e forsa ONU nian balun kontinua iha Timor Leste to’o mediu 2005.

F-FDTL hala’o operasaun dahuluk iha Januari 2003 bainhira unidade exersitu hetan bolu hodi atua atividade kriminal husi milisia iha Munisipiu Ermera. Enkuantu durante operasaun ne’e F-FDTL "relativamente disiplina no ordenadu".

Ezistensia F-FDTL

FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) hanesan forsa armada ne’ebé ho knar atu defende no proteze Timor Leste. F-FDTL forma iha Fevereiru 2001, kompostu husi batallaun rua batallaun infanteria exersitiu, komponente kiik naval no unidade apoiu balun.

Papel principal F-FDTL mak proteze Timor Leste husi ameasa estranjeiru. Nia mós iha papel seguransa interna.

Konstituisaun Timor Leste fó mandate katak F-FDTL responsavel hodi proteze nasaun husi ataka externa. Konstituisaun hatete katak F-FDTL "sei garante independensia nasionál, integridade territorial no populasaun ninia liberdade no seguransa ba agresaun ka ameasa externa, iha relasaun ba orden konstitusional."

Konstituisaun mós hatete katak F-FDTL "tenke naun-partidaria no tenke deve adezaun ba organizasaun ne’ebé kompetente ba soberania tuir konstituisaun no lei, no sei la interve asuntu politika."

 

Krize 2006

Tensaun iha interna F-FDTL hahú fakar sai iha tinan 2006. Iha fulan Janeiru, soldadu na’in 159 hato’o petisaun ba Prezidente Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão. Iha sira-nia petisaun sira lamenta kona-ba soldadu husi lorosa’e hetan tratamentu ne’ebé di’ak liu kompara ho soldadu husi loromonu. Tanba sira-nia petisaun ne’e ladun hetan resposta di’ak, iha semana tolu hafoin haruka petisaun, sira sai husi kuartel. Tanba petisaun ne’e mós iha 16 Marsu 2006, Brigadeiru Jeneral Taur Matan Ruak, hasai soldadu na’in 594.

Krize hahú boot no hamosu violensia iha Abril nia rohan. Iha 24 Abril, petisionariu sira no sira-nia apoiante balun hala’o asaun manifestasaun loron haat iha uma fukun Parlamentu Nasionál nia oin hodi ezije formasaun komisaun independente ida hodi tau-matan ba sira-nia petisaun.

Violensia nakfera iha 28 Abril bainhira petisionariu balun no grupu joven ne’ebé envolve an halo ataka ba palasiu governu. Violensia hahú mosu iha fatin fatin iha Dili. Primeiru Ministru Mari Alkatiri husu atu F-FDTL tuun hodi hakalma situasaun. Iha 3 Maiu Maijor Alfredo Reinado, komandante unidade Polisia Militar F-FDTL, no ninia elementu balun inklui tanente Gastão Salsinha sai husi militar.

Planu dezenvolvimentu F-FDTL

Krize 2006 husik hela fitar iha F-FDTL nia isin. F-FDTL nia forsa tuun husi na’in 1,435 iha Janeiru 2006 ba na’in 715 iha Setembru no proporsaun Loromonu iha militar tuun husi porsentu 65 ba porsentu 28.

Iha tinan 2004 komandante F-FDTL forma ekipa, inklui kontratór internasional, atu dezenvolve dokumentu vizaun estratejiku tempu naruk ba militar. Peskiza ne’e hetan apoiu husi governu Australia ne’ebé rezulta planu 2020. Planu ne’e remata iha tinan 2006 no públika iha tinan 2007. Dokumentu ne’e hatuur vizaun 'aspirasaun' ba dezenvolvimentu F-FDTL to’o tinan 2020 no ba oin.

Planu ne’e mós sujere aumenta pesoal F-FDTL ba na’in 3.000 iha tempu mediu liu husi militar obrigatoriu. Ba planu tempu naruk iha mós planu atu estabelese komponente aerea no sosa arma modernu.

Planu Forsa 2020 atu hanesan ho opsaun dahuluk husi relatoriu King College. Ekipa peskizadór King College sujere ba estrutura forsa hanesan ne’e.

Iha 1 Fevereiru tinan 2018 ne’e, F-FDTL selebra ninia loron transformasaun husi FALINTIL ba F-FDTL ba tinan 17. Fiar katak ho tinan ne’ebé aumenta F-FDTL sei sai duni forsa ne’ebé modernu hodi defende rai no povu Timor Leste. Viva FALINTIL. Viva Forsa Armada. 

(*/fonte oioin)

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV