TL-KOICA Asina Akordu Dijitaliza Istória TL Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Novembru 23, 2021 337
Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Finansas (MF) asina akordu ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) ba dijitalizasaun istória funu Timor-Leste nian hahú 1975 to'o 1999, iha salaun CNC, Balidi (22/11). Foto:Media gabine.ti CNC. Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Finansas (MF) asina akordu ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) ba dijitalizasaun istória funu Timor-Leste nian hahú 1975 to'o 1999, iha salaun CNC, Balidi (22/11). Foto:Media gabine.ti CNC.

DILI: Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Finansas (MF) asina akordu ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) ba dijitalizasaun istória funu Timor-Leste nian hahú 1975 to'o 1999.

Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes hateten, governu asina akordu ho KOICA ho nia orsamentu tokon US$ 5 atu hametin liután responsabilidade nasionál no kapasidade iha futuru ne'ebé di'ak no dame.

"Ita asina subvensaun tokon US$ 5 husi KOICA atu suporta governu nia esforsu hodi dezenvolve sistema arkivu dijitalizasaun iha Centro Nacional Chega (CNC)," dehan nia, iha salaun CNC, Balidi, horisehik.

Nia dehan, dijitalizasaun ne'e nu’udar xave importante tanba daudaun ne'e governu mós inisia ona instalasaun kabu submarinu liga Darwin mai TL.

Nune'e, sei iha potensialidade atu realiza mandatu morál ba TL nasaun ne'ebé demonstra kompromisu boot ba dame no rekonsiliasaun, direitu umanu la'ós de'it iha rai laran maibé mós iha rejiaun no globál.

Embaixadór Koreia ba TL, Jeon Ho Kim hateten, liuhusi apoiu ne'ebé KOICA fó ba governu TL atu enkoraja timoroan sira atu kuda memória istória ne'ebé própriu no konxiénsia iha tempu modernu.

"Ita ofisialmente hakat ba oin hodi leno istória nakukun Timor-Leste nian, liuhusi apoiu ne'e atu bele enkoraja timoroan sira" dehan nia.

Tanba ne'e, iha esperiénsia istóriku ne'ebé hanesan husi tempu okupasaun ba independénsia iha tempu modernu, atu rekupera kanek sira kauza husi konflitu.

Diretór CNC, Hugo Maria Fernandes hateten, akordu ne'e ho durasaun tinan tolu ho komponente tolu mak sei hala'o iha instituisaun ne’e.

Komponente tolu mak hanesan dijitalizasaun reabilitasaun Sentru Arkivu Biblioteka, Dezenvolvimentu Kurríkulu iha Eskola Primária no Sekundária, ikus liu harii Sentru Konflitu no Rekonsiliasaun hodi sai rejiaun iha TL.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV