Taur: Transferénsia FP Tempu CNRT Boot Liu Agora Featured

By Dezembru 04, 2019 4385
PM Taur iha debate OJE 2020 iha parlamentu Nasional PM Taur iha debate OJE 2020 iha parlamentu Nasional

DILI:Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, rekoñese la taka matan ba preokupasaun valór transferénsia publika husi fundu petrolíferu iha futuru.

“Maibé, kaer ukun ne’e ninia implikasaun maka foti desizaun hirak ne’ebé kompleksa no difisil, ne’ebé ninia referénsia maka sempre hala’o interese públiku nian”, dehan nia, iha diskursu debate OJE 2020.

Xefe Governu garante katak risku sira ne’ebé liga ba proposta orsamentál tetu didi’ak ona no sei la fó risku ba subsisténsia Fundu Petrolíferu nian iha tempu oin mai, ne’ebé ninia ezisténsia banati tuir Konstituisaun.

Inezisténsia husi risku agravadu nian ba sustentabilidade FP nian bele komprova mós husi faktu katak valór husi transferénsia ne’ebé daudaun ne’e Governu propoin ba tinan 2020 nian, ki’ik liu duké autorizasaun ne’ebé presta ba transferénsia ne’ebé realiza ona iha tinan 2016, ho diferensa besik millaun USD $208.

Tanba ne’e, liuhusi artigu da-4 Lei n. 1/2016, loron 14 fulan-Janeiru, ne’ebé altera husi Lei n. 11/2016, loron 10 fulan-Agostu, Parlamentu Nasionál autoriza VI Governu Konstitusionál transfere osan tokon USD $1.674,5. Valór ne’ebé kontráriu ho tokon USD $1.466,5, ne’ebé VIII Governu propoin ba tinan oin.

Ho proposta orsamentál ba tinan 2020 ne’ebé aprezenta ba PN, Governu hakarak rekupera fali nivel investimentu públiku anteriór iha inísiu impase polítika nian ne’ebé mosu hafoin eleisaun parlamentár nian, ne’ebé hala’o iha tinan 2017.

Tanba ne’e, família no empreza timoroan sira ezije ba estrutura no implementasaun ne’ebé di’ak liu no fasil liuhusi Programa Governu nian, ne’ebé PN diskute no la rejeita.

Governu define ona estratéjia ne’ebé hatuur iha liña orientasaun orsamentál lima, maka hanesan: promosaun moris-di’ak sosiál, protesaun sosiál no sidadania; investimentu ekonomia nian no investimentu iha reforma finansas públika; hadi’a konetividade nasionál; konsolidasaun no reforsu defeza, seguransa no relasaun esterna; no konsolidasaun no reforsu justisa, demokrasia no direitu umanu.

Kontráriu ho opiniaun balu ne’ebé responsavel polítiku nian fó-sai, liña orientasaun orsamentál nian ne’ebé Governu define ona la’ós nu’udar Programa Governu ne’ebé diferente ka alternativu husi ida-ne’ebé debate ona iha ne’e, maibé ida-ne’e hanesan de’it forma ida-ne’ebé di’ak liu atu estrutura, organiza no implementa opsaun programatiza sira ezekutivu ida-ne’e nian no atu reflete opsaun sira-ne’e iha OJE ba tinan 2020.

Liña dahuluk husi liña orientasaun orsamentál sira ne’e liga ba promosaun moris-di’ak sosiál, protesaun sosiál no sidadania, konta ho proposta alokasaun nian ida hamutuk US$ 862.658.263, ne’ebé destina ba investimentu hirak ne’ebé atu hala’o iha rede asesu no distribuisaun bee-moos nian no iha rede saneamentu báziku, iha melloria jeneralizada abitasaun, iha asesu ba edukasaun no formasaun, ba saúde, ba kultura no ba patrimóniu, iha programa sira kona-ba juventude no desportu, iha promosaun inkluzaun, protesaun no solidariedade sosiál ba feto, labarik no ferik-katuas sira, ba ema ho defisiénsia no grupu sosiál sira-ne’ebé vulneravel ka hasoru risku eskluzaun nian.

Iha kuadru prioridade-xave ne’e, Setór Kapitál Sosiál sei hetan 29% husi fundu hirak ne’ebé aloka iha ámbitu liña orientasaun orsamentál ne’e, ne’ebé 11% destina ba Edukasaun, 13% ba Protesaun Sosiál no 5% ba Saúde.

Kona-ba Lina daruak orientasaun orsamentál nian, Governu defende alokasaun USD $ 204.554.784 ba investimentu iha Ekonomia no iha Finansas Públika país nian.

Kona-ba setór primáriu, ne’ebé okupa 70% husi populasaun timorense, Governu ne’e hakarak foka ninia asaun, la’ós de’it, iha agrikultura, maibé mós iha transporte, distribuisaun, embalajen no armazenamentu produtu agríkola, peskaria ka florestál sira nian.

Governu propoin ba PN atu aloka tokon USD $317.686.517 hodi investe ba melhoria Konetividade Nasionál, liuliu ba dezenvolvimentu infraestrutura, hanesan programa estrada no ponte; eletrisidade; governasaun eletrónika; projetu Tasi Mane; nune’e mós programa infraestrutura báziku sira seluk.

Objetivu sira husi medida foun iha área sira-ne’e maka atu fasilita mós realizasaun investimentu sira husi setór privadu no kriasaun empregu, atu apoia setór agríkola, hanesan liuhusi fó subsídiu ba transporte produtu agríkola lokál sira, ba kooperativa no ba inisiativa sira ne’ebé buka atu kria empregu ba an rasik, liuliu husi grupu feto sira ne’ebé hela iha área rurál.

Prioridade orsamentál seluk maka liga ba konsolidasaun no reforsu justisa, demokrasia no direitu umanu nian, hodi propoin tokon USD $ 92.

Implementasaun programa no medida sira ne’ebé atu promove sosiedade ida-ne’ebé pasifika no inkluziva liután no atu promove Estadu direitu demokrátiku, igualdade asesu nian, rapidés, efisiénsia no prosimidade servisu justisa nian, no koezisténsia entre justisa Estadu nian ho justisa tradisionál.

Nune’e mós, iha ámbitu liña orientasaun orsamentál propoin investimentu ho valór tokon USD $ 202 hodi hadi’a prosedimentu aprovasaun ba investimentu foun.

Kria ambiente ne’ebé favoravel liután ba dezenvolvimentu indústria turístika, kria ambiente favoravel liu ba dezenvolvimentu no implementasaun projetu komunitáriu, no mós ba implementasaun reforma lubun ida iha área administrativa, fiskál no lejizlativa, nune’e mós hadi’a jestaun orsamentu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV