SEII-MAE Realiza Seminariu Orsamentu Sensivel ba Jéneru Featured

By Grigorio da Costa Fevereiru 17, 2022 510
Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ohin (17/02) hala'o semináriu kona-ba Orsamentu Sensivel ba Jéneru. Foto: UN Women/Viviana Granadeiro Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ohin (17/02) hala'o semináriu kona-ba Orsamentu Sensivel ba Jéneru. Foto: UN Women/Viviana Granadeiro

 

DILI: Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ohin (17/02) hala'o semináriu kona-ba Orsamentu Sensivel ba Jéneru (OSJ), atu promove koñesimentu no utilizasaun planeamentu orsamentu no implementasaun Orsamentu Sensivel Jéneru, hanesan parte ida liuliu husi inisiativa Merkadu Seguru iha munisipiu Baucau no Bobonaro.

Enkuantu, apoiu nee husi UN Women no Governu Australia nia programa TOMAK no PARTISIPA, ho objetivu atu apoia foti desizaun na’in sira atu komprende no implementa OSJ nu'udar parte husi Governu nia kompromisu ba igualdade jéneru no inkluzaun sosiál durante prosesu orsamentu.

Tuir Sekretariu Estado Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca de Jesus Monteiro, hateten, Timor-Leste iha ona komitmentu atu atinje igualdade jeneru ne'ebé sita iha konstituisaun no adopta ona liu-husi lei ho norma sira hanesan baze fundamental atu halais igualdade jeneru ho empoderamentu feto.

Nia haktuir, orsamentu Jeral estadu(OJE) tinan ida ne'e hamutuk 12.7% mak aloka ba programa Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosial.

Enkuantu, alokasaun orsamentu sensivel jeneru integra tiha ona iha sistema Jestaun orsamentu publiku "dalan ba futuru" atu hasa'e transparansia, akontabilidade, efetividade no efisiensia iha jestaun gastus publiku no fornese distribuisaun orsamentu publiku ne'ebé justu ba feto no mane ho liña Ministeriu no Instituisaun Governu sira hotu.

"Orsamentu Sensivel Jéneru importante iha aspetu hotu-hotu no ha’u husu instituisaun hotu atu haree ezemplu ne'ebé lidera ona husi munisipiu Bobonaro no Baucau hodi investe ba inisiativa Sidade Seguru no Merkadu Seguru liuhusi orsamentu munisipiu nian no konsidera integra ho Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria nia inisiativa Transporte Seguru," dehan nia iha salaun CBD 5, Level 2 meeting room 1, Timor Plaza, kinta nee (17/02).

Nia hatutan, OSJ hanesan instrumentu ida hodi garante planeamentu no orsamentu Governu nian koresponde ho polítika no kompromisu igualdade jéneru ne'ebé Governu adopta ona. Ne'e inklui Deklarasaun Maubisse ba daruak ne'ebé Governu Oitavu Konstitusionál adopta iha tinan 2018 no ninia objetivu atu hadi'a feto no labarik-feto rurál sira-nia moris durante períodu tinan lima (2018-2023).

Nia akresenta, implementa OSJ envolve alokasaun osan públiku hodi responde ba feto no sira-nia familia nia nesesidade, atu nune'e sira bele goza sira-nia direitu báziku no kontribui ba sira-nia familia no dezenvolvimentu nasaun nian.

Ba komunidade sira, espesialmente ba feto rurál sira atu moris diak, sira presiza merkadu lokál ne'ebé seguru no asesivel ne'ebé adapta ba nesesidade feto no labarik sira-nian. Fatin públiku sira hanesan merkadu lokál sira mak importante tebes ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha Timor-Leste, no iha estimasaun katak 75-85% hosi vendedor merkadu mak feto.

Nia hatutan, iha tinan 2018 TOMAK halo parseria ho UN Women no SEII hodi hala'o Avaliasaun Merkadu bazeia ba Jéneru (Gendered Markets Assessment) iha fatin merkadu haat (Venilale, Baucau Vila, Atabae no Maliana Vila) no identifika problema boot tolu ba vendedor feto sira hanesan: 1) asesu ba sentina no bee moos; 2) jestaun lixu; no 3) jestaun, governasaun no kontrolu ba fatin merkadu sira.

Hafoin peskiza ida-ne'e, autoridade munisipiu sira iha Baucau no Bobonaro halo ona progresu balu ba dezenvolvimentu merkadu lokál ne'ebé diak liu. Durante semináriu ne'e, reprezentante sira hosi autoridade munisipiu rua ne'e aprezenta sira-nia progresu no rekizitu orsamental sira ne'ebé la'o hela hanesan parte ida ba inisiativa Merkadu Seguru.

Iha fatin hanesan, Reprezenta MAE, Xefe Gabinete Vise-Ministru Sr. Manuel Joaquim da Costa Soares, iha nia abertura hateten, promete sei lori ba oin Governu nia kompromisu ba OSJ.

 "Iha tinan 2021, liuhosi apoiu tékniku hosi PARTISIPA, MAE hahú ona inklui orsamentu ida-ne'ebé inkluzivu no sensivel ba jéneru iha prosesu elaborasaun ba Planu Asaun Anuál 2022 ba MAE no munisipiu sira. Sorumutu no semináriu lubuk ida hala'o ona iha nivel nasionál no munisipal atu informa ba Prezidente Munisipiu no Administradór hamutuk ho sira-nia ofisiál xave sira kona-ba konseitu OSJ, planeamentu bazeia ba evidénsia no halo relatóriu. MAE iha kompromisu atu uza aproximasaun OSJ nian iha ninia prosesu planeamentu no relatóriu no iha kompromisu atu kontinua fó apoiu ba munisipiu sira hodi uza aproximasaun ne'ebé hanesan,"dehan nia.

Xefe Gabinete UN Women Timor-Leste, Amy Nishtha Satyam kongratula, organizador semináriu ba sira-nia esforsu no hato'o ninia esperansa atu haree inkluzaun boot liutan ba feto sira-nia prioridade iha investimentu públiku no prosesu planeamentu no foti desizaun.

 "Hau sente orgullu atu rekoñese katak Administrasaun munisipiu Baucau no Bobonaro mak munisipiu iha Timor-Leste atu hahú inisiativa Sidade Seguru no Merkadu Seguru hodi rekoñese katak governasaun responsivu ba jéneru importante atu asegura feto no grupu vulneravel sira seluk nia lian inklui iha investimentu merkadu, planeamentu infraestrutura no prosesu foti desizaun. Espera katak semináriu ne'e sei hodi estratéjia sira hodi apoia diak liutan ambiente ne'ebé permite governasaun ne'ebé sensivel ba jéneru iha implementasaun inisiativa Merkadu Seguru nian iha nivel sub nasionál no munisipal.

Entretantu, Vise-Embaixadora Australia Sra. Suzy Wilson-Uilelea felisita SEII no MAE ba sira-nia kompromisu atu promove OSJ, no nota importánsia ba alokasaun rekursu sensivel ba jéneru iha nivel Governu nian.

 

Asistente Editor: Saturnina da Costa

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV