PR Horta Oferese Jardín Prezidensiál ba Labarik Featured

By Cristina Ximenes Maiu 23, 2022 183
Labarik sira hamriik iha edifisiu Palasiu Prezidensial laran, iha ambitu komemorasaun restaurasaun 20 maio 2022. Foto:INDEPENDENTE. Labarik sira hamriik iha edifisiu Palasiu Prezidensial laran, iha ambitu komemorasaun restaurasaun 20 maio 2022. Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Prezidenti Repúblika, Josè Manuel Ramos Horta deklara, ba oin poratun Prezidensiál sei loke ba labarik sira atu tama hodi halimar iha jardín laran no mós sei tau internet hodi estudante sira bele tama asesu hodi halo traballu.

“Jardín ne’e partensia ba labarik sira, labarik sira timoroan ha'u lakohi portaun oin ne’e taka, labarik oan sira ne’e tenke tama, agora ha'u konvida uituan tan protokollu sei oferese kokotel ida ba konvidadu sira, labarik oan sira iha liur ha'u halo konvite ida ba imi, imi mós mai hamutuk konten ida ne’e, ha'u fiar Prezidente sira sei gosta simu imi," dehan, iha Palasiu Prezidensiál Bairru-Pité, Sesta (20/5).

Ne’e duni, iha seremónia ba komemorasaun restaurasaun indepedensia 20 Maiu remata, PR Horta haruka seguransa sira loke kedas portaun hodi bolu labarik kiik sira hodi hakat ba iha fatin Verry Important Person (VIP) hodi hasai foto hamutuk ho bainaka internasionál sira, hanesan Prezidente Portugál, Primeiru Ministru São Tomé Principe no konvidadu sira internasionál sira seluk.

Depois Prezidente Repúblika ho bainaka sira hasai hotu tiha ho labarik kiik sira kontinua kedas hakat ba iha Salaun Xina hodi almosu hamutuk ho labarik kiik nia inan aman sira, ne’ebé inan aman sira sente ho orgullu tebes ba Prezidente Repúblika Ramos Horta nia konvida espesiál ba labarik kiik sira.

Ba oin Jardim Palásiu Prezidensiál ne’e sei mota fila fali internet ho gaatutita atu labarik sira ho joven sira n ne’ebé hakarak asesu hodi buka sira nia traballlu iha fatin refere.

Tanba fatin jardim ne’e boot demais presiza labarik no joven sira atu mai halimar hodi asesu ba internet, ne’eduni jardim ne’e ba imi sira atu hodi mai la'ós fatin ne’e atu husik mamuk de’it.

Iha fatin hanesan labarik Jelita Ximenes sente kontente ho Prezidente Repúblika José Manuel  Ramos Horta nia konvida espesiál ba sira labarik hodi bele almosu hamutuk ho sira iha salaun Prezidensia Repúblika.

Nune'e mós, Difisiensia Karreta Roda, Martinho Freitas, idade 30 hela iha Delta 3 hatete ohin Timor Leste selebra loron 20 Maiu mak hakarak asiste no hakarak hatene klean liu tan nasaun ninia istória ne'e halo nusa ne'e mak ohin loron hakarak mai asiste no kompriende klean buat sira ne'e.

Nia hatete, durante ukun tinan lima kotuk liu ba no agora Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta diferente tanba durante tinan lima kotuk ne'e ho polítika ida ne'ebé hanesan Covid-19 akontese entaun povu laiha rame-rame ida hanesan ne'e.

"Ohin ha'u rona katak Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta hatete Palasiu Prezidensiál Bairu-Pite ne'e loke ba sidadaun hotu hodi bele asesu tanba ne'e mai sente ne'e ha'u kontente tanba ita hatene tinan hira liu ba ne'e la loke ba públiku," hatete nia.

Nune'e mós sente kontente rona Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta hatete palásiu prezidensiál, kria departamentu ba sosiedade sivíl kona-ba defisiénsia nu'udar difisiensia ida sente kontente tebes.

"Ohin ha'u rona Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta ohin ko'alia palásiu prezidensiál, kria departamentu ba sosiedade sivíl kona-ba defisiénsia ne'ebé ha'u nu'udar difisiensia ida sente orgullu no kontente tebes labele tau ba polítika maibé ami hakarak realiza," haktuir nia.

Omenajen ba FALINTIL

Iha Komemorasaun ba dala 20 Restaurasaun Indepensia, Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta, hato'o nia kondelensia no omenajen ba FALINTIL sira ne'ebé ho aten brani hodi luta raí doben Timor-Leste hetan indepedensia.

"Ha’u hato’o omenéjen ba Xanana Gusmão, susesór Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato nian, ba forma notada no aten-barani lidera ona luta no organiza hikas fali FALINTIL to´o vitória nia rohan, hafoin tinan 24," dehan nia, iha PalasiuPrezidensiál, Bairru-Pité, Sesta (20/5).

Ne'e duni, PR Horta saúda lider sira no kuadru sira husi partidu polítiku tomak, boot no ki´ik ho no la ho reprezentasaun parlamentár. Sauda konfisaun relijioza sira tomak, katak fiar no espiritualidade iha ligasaun kle´an entre ema tomak iha sosiedade ne´ebé inspira povu no insentiva atu kontribui liután ba pás no ba fraternidade umana, kondisaun sira inkontornável ba dezenvolvimentu no ben-estar jerál.

Prezidente Repúblika hodi povu Timor Leste nia naran, agradese mós ba ONU ne´ebé dezempeña papél krusial ida ba konstrusaun Estadu no garantia ba pás no estabilidade nasionál.

ONU sei nafatin sai nu´udar autór ida indispensável iha sistema arkitetura multilaterál umanitária no espresaun konkreta sira husi solidariedade no kooperasaun internasionál, iha ne´ebé, se la hodi ONU, situasaun umanitária iha parte barak iha mundu agrava substansialmente.

Nune'e, saúda mós traballadór sira tomak hosi ONU nian, hosi kedas profesionál voluntáriu sira, ne´ebé servisu iha fatin ne´ebé iha risku boot iha rejiaun barak iha mundu. Vitória husi povu sai ona nu´udar vitória ba pás, iha 20 aniversáriu ba restaurasaun ba independénsia ida ne´e, hakarak hato´o hikas no intensaun atu halo buat hotu hodi haklean relasaun eselente husi amizade no kooperasaun entre Timor- Leste ho Repúblika Indonézia.

Nune'e mós Repúblika Indonésia sai nu´udar nasaun maun-alin, amiga, solidária, ne´ebé hatene ho sentidu istória aas, simu Timor-Leste nia kondisaun foun hanesan país soberanu, ninia amigu no viziñu. Xefe Estadu mós felisita Indonézia ba nia papél ne´ebé kada vez importante liu no nesesáriu liu iha rejiaun no iha mundu, hanesan ninia lideransa iha grupu G20.

Tanba ne'e, ba oin Timor Leste nia relasaun ba viziñansa di´ak no amizade ho Austrália no Nova Zelándia, nune´e mós papel indispensável sira iha país rua hosi Indo Pasífiku iha apoiu ba pás, seguransa no dezenvolvimentu rejionál.

Portugál, rai ne’ebé kesi ona ho lasu sekulár sira no mós afetu ne’ebé kle´an, ohin hamutuk ho ita, ne’ebé reprezenta hosi nia Prezidente Repúblika ne’ebé populár tebes, Prof. Dr. Marcelo Rebelo de Sousa.

Manifesta TL nia sentidu rekoñesimentu ba solidariedade inestimável sira hosi país CPLP, ne´ebé iha ne´e reprezenta husi Portugál, Guiné Bissau, ho prezensa hosi ninia Primeiru Ministru Nuno Nabian, Angola reprezenta hosi Embaixadór Daniel A Rosa, Brazil hosi enviadu espesiál Prezidente Bolsonaro, Embaixadór Adelmo Garcia.

"Ita rejista mós prezensa husi Sekretáriu-Jeral husi CPLP, Zacarias Albano da Costa," haktuir nia.

Maske TL nia frajilidade no limitasaun sira ne’ebé rekoñesida, Timor-Leste sempre buka atu partisipa ativamente iha instituisaun rejionál no internasionál sira ne’ebé nia halo parte.

Entertantu TL Nafatin  kontinua atu esplora ativamente forma inovadora sira atu reforsa ita-nia partisipasaun iha CPLP no iha g7+, ida ikus ne’e nu’udar inisiativa ida hosi Timor Leste, ne’ebé oras ne’e rekoñesida internasionalmente.

Iha fatin hanesan Berzilo Josefino Martins Araújo nu'udar joven ida sente sente orgullu tebes-tebes tanba selebra tan restaurasaun indepedénsia ba dala 20 ida ne'e bele halo reflelasaun boot hotu-hotu katak nasaun ne'e, la'ós foin mak hamriik, maibé nasaun ida ne'ebé hamriik ho tinan 20 nasaun ne'ebé joven hanesan joven ida sente orgullu.

Nune'e, hanesan juventude husu ma maluk juventude sira katak loron espeisls hanesan ne'e presija tane as no dignifika loron sira hanesan ne'e, presija kria dame no estabilidade hodi bele garantia pas ba rai doben Timor Leste.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 24 Maiu 2022 18:59

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31