PN Aprova Rezolusaun Konvensaun Ema ho Defisiénsia Featured

By Aquino Gomes Jullu 06, 2022 224
Deputadu sira iha Parlamentu Nasional aprova ona proposta rezolusaun númeru 16/V(4a)- ratifika adezaun konvensaun sobre Direitu Ema ho Defisiénsia no proposta rezolusaun númeru 17/V(4a)-ratifika protokolu Opsionál Konvensaun sobre Direitu Ema ho Defisiénsia ho votu a-favór 41. Foto:Media PN. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional aprova ona proposta rezolusaun númeru 16/V(4a)- ratifika adezaun konvensaun sobre Direitu Ema ho Defisiénsia no proposta rezolusaun númeru 17/V(4a)-ratifika protokolu Opsionál Konvensaun sobre Direitu Ema ho Defisiénsia ho votu a-favór 41. Foto:Media PN.

DILI: Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi plenária aprova ona proposta rezolusaun númeru 16/V(4a)- ratifika adezaun konvensaun sobre Direitu Ema ho Defisiénsia no proposta rezolusaun númeru 17/V(4a)-ratifika protokolu Opsionál Konvensaun sobre Direitu Ema ho Defisiénsia ho votu a-favór 41.

Hafoin hetan aprovasaun proposta rezolusaun rua ne'e no Parlamentu Nasionál sei envia ba Prezidente Repúblika atu hetan promulgasaun.

Vise-Ministra Solidariedade Sosiál (MSSI), Signi Chandrawati Verdial hateten, konvensaun rua ne'e importante ba maluk Ema ho Defisiénsia sira.

"Karik ita tama ba ratifikasaun konvensaun entaun ita halo ona ezbosu konsellu nasionál atu nomeia membru sira ne'e halo servisu," dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, Segunda (4/7).

Nia hateten, ezbosu konsellu nasionál iha ona no diskuti ona maluk defisiénsia sira no sira hola parte diskusaun ba ezbosu ne'e.

"Depois ezbosu ne'e finaliza mak ami sei submete ba Konsellu Ministru hodi halo aprovasaun, depois ita bele nomeia ita ekipa sira ne'ebé sei halo servisu, depois halo ratifikasaun konvensaun ne'e," tenik nia.

Nia hateten, sira mak sei halo monitorizasaun ba konvensaun no sei halo servisu tékniku sira ne'e.

"Ami halo koordenasaun, ami halo oinsá atu ezijénsia no rekomendasaun ne'ebé iha paresér ne'e sei servisu kontinua nafatin ho liña ministériál hamutuk 12, ne'ebé halo servisu liga ba ita-nia maluk Ema ho Defisiénsia sira-nia nesesidade," dehan Signi.

Nia subliña, konvensaun ne'e importante, tanba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, rekejitu ida mós  bele halo lalais ratifika konvensaun ba Ema ho Defisiénsia ne'e.

Nia fundamenta, parte MSSI servisu hanesan koordenadór jerál ba área Ema ho Defisiénsia no programa ne'e iha asuntu transversál lubuk ida trasa ona hanesan asegura asesibilidade inkluzivu.

"Ita-nia planu asaun anuál ba Ema ho Defisiénsia 2021 to'o 2030 aprova ona no servisu hahú 2021 até data ita iha ona embaixadór iha kada liña ministériu hamutuk embaixadór 13 sira mak sai pontu fokal ba asuntu Ema ho Defisiénsia," dehan Signi.

Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva hateten, konvensaun ne'e importante tanba Konstituisaun fó dalan katak sidadaun hotu-hotu iha direitu no oportunidade hanesan la haree ba fíziku, ras no saida de'it iha sosiedade nia leet.

"Konvensaun ne'e mak Parlamentu ratifika hanesan sinal di'ak ida ba Timor-Leste iha mundu," Dehan nia.

Deputada Bankada Fretilin, Lídia Norberta dos Santos hateten, konvensaun ne'e momentu istoriku ba alin portador Defisiénsia no Parlamentu Nasionál.

" Grupu Mulher Parlamentu Timor-Leste (GMPTL) tinan-tinan, dezde asume funsaun hahú husi 2018, sempre iha ami-nia relatóriu paresér ba Orsamentu Jerál Estadu, rekomendasaun ida mak atu ratifika konvensaun Ema ho Defisiénsia," dehan nia.

Lídia hatene, iha GMPTL nia rezolusaun ida momentu aprova rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru 21/2019, iha ne'ebá rekomenda ba governu atu adopta medida ba Ema ho Defisiénsia.

"Infelizmente buat ne'e la'o tempu naruk maibé ohin loron ida ne'e ita hetan duni desizaun di'ak ba Ratifikasaun Konvensaun Ema ho Defisiénsia," tenik nia.

Rekomendasaun ba governu bainhira Parlamentu Nasionál ratifika konvensaun ida-ne'e no agradese tebes kuandu governu hanoin ona oinsá atu halo konsellu Nasionál ba Ema ho Defisiénsia.

"Maibé problema maluk portador defisiénsia ne'e, na'in mak sira, sira mak hatene problema sira ni'an, tanba ne'e kuandu konsellu Nasionál ne'e harii karik tenke lidera husi maluk portador defisiénsia atu nune'e sira rasik mak rezolve sira nia problema," dehan Lídia.

Deputada Bankada Partidu Demokrátiku, Elvina Sousa Carvalho hateten, importante no istoriku tebes ba Parlamentu Nasionál no maluk portador defisiénsia sira.

"Tanba loron ida-ne'ebé sira hein durante tinan 20 to'o katak ita hanesan nasaun ida hakat ba Ratifikasaun Konvensaun direitu Ema ho Defisiénsia ida ne'e mak sira nia ezijénsia," tenik nia.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31