PD husu ‘Tebe Sees’ Vise Ministru Na’in Rua Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Outubru 12, 2022 410
Prezidente Bankada PD, António da Conceicão. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Prezidente Bankada PD, António da Conceicão. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Bankada Partidu Demokratiku iha Parlamentu Nasionál husu ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu hasees Vise Ministru na’in rua husi governu ne’ebé nia lidera hodi bele responsabiliza sira-nia hahalok.

Deklarasaun husi bankada Partidu Demokratiku (PD) ne’e relasiona ho asaun intervensaun husi Vise Ministru Interior Antonio Armindo no Vise Ministru Justisa José Edmundo Caetano, ba servisu autoridade seguransa ne’ebé prende osan cash rihun $130.

Prezidente Bankada PD, António da Conceicão preokupa ho asaun membru governu na’in rua ne’ebé akompaña Naimori ba husu osan iha SNI.

Tuir nia, asaun husi membru governu ne’e kontra ona sira-nia juramentu bainhira simu posse.

"Iha tomada pose dehan ‘ha'u jura atu kumpre konstituisaun no lei sira, cumprir e fazer cumprir. Ida ne'e todan, ida cumprir ne'e ‘o rasik tenke halo’, fazer cumprir ne'e haruka ema seluk mós tenke tuir lei," dehan nia iha Parlamentu Nasionál, Tersa (11/10).

Maibé, nia lamenta, asaun membru governu ba interven no husu fila-fali osan ne'e hanesan hahalok ne'ebé la dignifika órgaun ne'ebé mak nia hola parte hela.

"Kuandu mais ho hahalok ida karik iha tentativa atu husu apoiu fila fali Xefe governu ka see tan, ida ne'e la dignifika liu tán estadu ida ne'e. Ne'e hanesan katak ita-nia estadu ne'e la'ós ona lei," katak nia.

Tuir nia, ida ne’e hatudu hela katak ema idaidak halo ninian, tan de'it interese grupu ida nian hodi trata estadu ne'e hanesan grupu ida ni'an de'it.

"Ne'ebé ha'u hanoin situasaun ida ne'e, situasaun ida ne'ebé mak grave, presiza duni Primeiru Ministru tenke hola medida, tenke ko'alia ho Prezidente Repúblika atu hola medidas," katak nia.

Bainhira PM hakarak atu dignifika estadu, tuir nia, di’ak liu hasees membru governu ne'ebé nia hahalok la tuir lei no resposabiliza nia hahalok.

“Membru Governu na’in rua ne'e mak kaer lei no orden maibé halo uluk intervensaun, ne'e hanesan hafraku kedas justisa tanba hatene hela maibé hakarak ba halo intervensaun.”

“Vise Ministru Justisa ka'er PSIK, Vise Ministru Interiór ne'e toma konta ba polísia nian, o hetene hela o mak devia implementa, o mak hakarak fali intervensaun," nia lamenta.

Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento deklara triste tebes ho membru governu ninia intervensaun.

"Ami konsidera hanesan sidadaun baibain ne'ebé bainhira kazu ne'e iha ona autoridade kompentente nia liman husik prosesu la'o atu nune'e prosesu investigasaun mak determina osan ne'e see nian, tuir regras no lei ka la'e,” dehan nia.

Deputada bankada PLP ne’e dehna, nia parte hakarak enkoraza autoridade ne'ebé mak hala'o nia kna'ar atu kontinua mantein hanesan ne'e.

"Enkoraza nafatin autoridade ne'ebé mak hala'o servisu ho profisionál nafatin, ka'er ba lei no hakruk ba lei."

Nia husu mós ba membru governu sira atu la presiza halo intervensaun ka presaun ba órgaun seluk nia servisu.

"Hanoin membru governu mak fó ezemplu ida hanesan ne'e hatudu katak loke dalan ka enkonraja sidadaun sira atu haree lei ne'e laiha valór," tuir nia.

Tanba, nia hatutan, aat liu mak membru governu ne'ebé ka'er asuntu justisa no asuntu interna nian halo fali asaun hanesan ne’e.

"Ami ko'alia hanesan Deputadus, hanesan segundu órgaun soberania, la haree ba kestaun polítika ne'ebé mak agora daudaun ita la'o hamutuk hela," katak nia.

Governu Hein Rezultadu Investigasaun

Entretantu, Governu Konstitusional daualu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak sei la foti arbiru desizaun hasoru nia membru governu. Desizaun ne’e sei foti bazeia ba rezultadu husi investigasaun.

Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães hato’o deklarasaun ne’e relasiona ho kritika barak hasoru Vise Ministru Interior Antonio Armindo no Vise Ministru Justisa José Edmundo Caetano ne’ebé akompaña lider masimu partidu Khunto hodi ba husu osan rihun $130 ne’ebé autoridade sira prende.

"Buat hotu tenke iha investigasaun, ne'ebé buat hotu tenke haree, rezultadu husi investigasaun mak sei haree, ne'ebé sedu liu ita halo komentáriu ruma kona-ba ida-ne'e."

“Ne'ebé buat sei iha prosesu, karik saida mak sei hetan, husik prosesu mak rezulta laos ita mak halo komentáriu antisipadamente situasaun ida ne'e," dehan Ministru Fidelis iha Parlamentu Nasionál, Tersa (11/10).

Iha fatin ketak, Justisa Timor-oan, Avelino Coelho konsidera asaun husi Konselleiru Másimu Khunto nu’udar asaun normal.

"Opsaun ida mak ita-nia maun Naimori ba ne'e opsaun sidadaun nian, signifika direitu sidadaun idaidak nian," dehan Avelino ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensiál Bairu-Pite, Tersa (11/10).

Ba kestaun lori sai osan, Coelho dehan, ida ne’e normal maibé tenke tuir regras tanba estadu hotu-hotu iha regras atu regula nia sidadaun sira.

"Ita mós estadu direitu demokratiku no ita mós iha regras. Ha'u hanoin ita estadu RDTL ita iha orgaun soberania, instuisaun kompetente atu haree situasaun sira ne'e," dehan nia.

Hanoin diferente mai husi Diretor Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral.

Tuir nia, asaun Naimori hodi dada membru governu na’in rua impede prosesu autoridade investigador Servisu Nasionál Intelijensia nu’udar asaun krime.

“Ha’u hanoin asaun ne’ebé membru governu sira impede servisu autoridade invetigador ne’e obstrusaun, ha’u hanoin ida ne’e krime, husu autoridade sira tenke halo investigasaun ba aktu membru governu ho lider impede prosesu justisa,” dehan Abel.

Nudar nasaun soberanu no independente, nia hatete, sidadaun hotu iha lei nia okos, laiha ema ida mak boot liu fali lei ka iha lei nia leten.

“Ita hotu iha lei nia okos, laiha ema iha iha lei nia leten, tanba ne’e lider ida ne’ebé mak kaer ukun la kumpre lei ida ne’e laos lider ne’ebé mak di’ak, tanba ita moris iha estadu direitu domokratiku lei mak sai komandante supreme.”

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV