HNGV Laiha Fasilidade Saúde Salva Bebé Kaduak Siamezes Featured

By Gloria Maia Dezembru 20, 2021 281
Bebe kaduak siamezes ne'ebe hakotu iis iha HNGV, iha kinta (16/12). Foto: Media Sosial. Bebe kaduak siamezes ne'ebe hakotu iis iha HNGV, iha kinta (16/12). Foto: Media Sosial.

DILI: Maske sai nu’udar ospital estadu nian ne’ebé boot liu iha Timor-Leste, maibé Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) seidauk iha ekipamentu sufisiente atu bele salva pasiente sira-nia vida.

Ezemplu ida mak kazu bebé ne’ebé moris ho ulun rua ka bolu kaduak siamezes (kembar siam).

Iha 16 Dezembru foin lalais, bebé ida ho sexu mane moris ho kaduak siamezes, maibé to’o ikus lakon vida tanba mediku espesialista sira iha pediatria la konsege salva.

Tuir Médiku Espesialista Pediatria, Milena M. Lay dos Santos, kazu bebé moris kaduak siamezes iha mundu akontese rihun 50 resin no iha ida-rua de’it mak bele ko’a hafahe.

Enkuantu, iha HNGV, nia dehan, to’o ohin foin akontese ba dala rua. Dahuluk iha tinan 2020 bebe moris ho kondisaun kaduak iha hirus-matan no daruak iha 2021 bebé moris ho kaduak iha ulun.

Bainhira bebé ho kondisaun ulun rua ne’e moris, nia dehan, laiha fasilidade no ekipamentu atu bele salva.

“Maibé médiku sira nafatin esforsu, iha posibilidade halo transferénsia ba rai li’ur hodi hafahe bainhira iha ezaminasaun hatudu katak bebé ulun kaduak ne’e iha fuan rua inklui órgaun hirak seluk mós rua, entaun bainhira hafahe bebé bele moris,” dehan nia, iha nia knaar fatin, salaun Pediatria HNGV, Sesta (17/12).

Iha fatin hanesan, Médiku Jerál Pediatria HNGV, José Cabral informa, sira-nia parte simu bebé husi maternidade atu baixa iha sala pediatria iha tuku 10:00 dader no kontinua halo tratamentu iha tuku 18:00.

Iha momentu ne’ebá, nia hatutan, iha médiku espesialista fuan na’in rua leno bebé nia fuan no informa katak bebé ulun kaduak ne’e iha fuan rua, inklui koluna kotuk mós rua.

“Ha’u simu informasaun husi médiku espesialista na’in rua ne’e haruka ha’u atu kontinua leno bebé nia kabun, aten, rins no orgaun sira seluk, atu leno kontinua loron tuir mai, maibé bebé mate ona, ita labele kontinua leno,” nia konta.

Nia dehan, iha loron dahuluk hafoin moris, iha tuku 7:00 dader, husi ulun rua ne’e ida iha parte karuk kuaze la dada iis no ida parte loos mak dada iis maibé susar uitoan, presiza akompaña husi oksijéniu.

“Ita hatene pasiente baixa iha pediatria ne’e barak ita labele tau-matan ba pasiente ida de’it, ne’ebé ohin pasiente problema dada iis mós barak, ita presiza halo atendimentu ba sira, entaun iha tuku 4:00  madrugada ami tenta tau oksijéniu bebé laiha ona iis no ami deklara ba família katak bebé laiha ona,”  dehan nia.

Enkuantu bebé nia aman, Agapito José konta, durante nia espoza gravida, tratamentu ba iha fasilidade ativu no to’o iha loron partu nia espoza ba iha sentru saúde, maibé iha ne’ebá médiku leno hetan de’it bebé nia ulun no deskonfia hetan bebé na’in rua, nune’e labele partu iha Remexiu, tenke evakua ba HNGV.

“Iha Segunda kalan, ami iha HNGV, médiku sira leno la hetan bebé nia liman ho ain, nune’e kontinua iha Tersa dadersán leno la hetan bebé nia ulun rua, maibé hetan de’it bebé nia fuan mak rua, maibé ida ne’e sei iha prosesu médiku informa ba ha’u katak ‘hein de’it bebé moris mai mak haree’. Nune’e iha Kinta (16/12) meiudia ha’u-nia kaben hetan operasaun, hafoin halo operasaun hasai bebé ida maibé ulun rua, hanesan aman ha’u tenke simu realidade ida ne’e,” dehan nia.

Espasu Limitadu

Entretantu, HNGV la’os de’it hasoru problema ekipamentu maibé hasoru mós problema limitasaun espasu.

Médiku Espesialista Pediatria, Milena M. Lay dos Santos hatete, pasiente ne’ebé baixa iha sala pediatria ho kazu oioin, liu-liu moras iis boot, premature  kuaze 200 resin mak baixa iha fatin refere maibé laiha espasu.

“Ita-nia ekipamentu sira durante ne’e sai problema mós, ita laiha espasu maibé ita koko hela ho ekipamentu Covid-19 nian atu bele fasilita ita-nia pasiente sira,” dehan nia.

Daudauk ne’e, nia dehan, pasiente baixa iha kuartu laran nakonu, inklui iha odamatan oin mós okupa hotu.

Hatán ba preokupasun ne’e, Diretór Klínika HNGV, Marcelino Correia  rekoñese, durante tinan naruk HNGV hasoru problema boot, liu-liu kapasidade atu akumula pasiente ho volume ne’ebé boot.

“Difikuldade ne’ebé HNGV hasoru durante ne’e maka kapasidade Hospital tanba ita nia populasaun aumenta, ita nia volume moras aumenta, maibé Hospitál nafatin nune’e hela deit, laiha mudansa, ita haree iha sala baixa emrjénsia, sala pedeatria, maternidade nakonu ho pasiente, kompra situasaun Covid-19 pasiente laiha, maibé agora pasiente tama fatin mak laiha,” dehan nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31