Governu sei Hasa’e Salariu Minimu ba $135 iha 2023 Featured

By Aquino Gomes Jullu 12, 2022 195
Osan dolar. Foto:Dok. Osan dolar. Foto:Dok.

DILI: Ezijensia kona-ba salariu minimu ne’ebé durante ne’e mosu hetan ona atensaun husi governu. Tuir planu, iha tinan oin governu hahú hasa’e salariu minimu husi $115 ba $135.

Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes informa, governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hanoin ona atu hasa’e salariu minimu iha tinan 2023.

"Foin lalais ita-boot sira asiste katak iha Parlamentu Nasionál rasik aprova ona Lei Grande Opsaun Planu iha ne'ebá estipula saláriu minimu sa'e ba $135, mais ne'e hahú iha 2023," dehan Rui iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/07).

Bainhira aumenta salariu minimu, nia hatete, subsidiu ba veteranu sira mós sei aumenta.

“Maibé keta haluha katak ida ne'e sei iha impaktu boot tebes, tanba kuandu saláriu minimu sa'e signifika (subsidiu) veteranus sira mós aumenta. Entaun saláriu minimu $135, veteranu sira-nia subvensaun, purtantu ne'e signifika katak, tuir ami-nia kalkulu millaun $20 sobre ba veteranu sira, tanba iha aumentu saláriu minimu," dehan.

Molok ne’e, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste konsidera salariu minimu ne’ebé implementa daudauk la balansu ona ho valor moris atual tan ne’e husu ba governu atu diskuti no aprova ona esbosu lei revizaun ba salariu minimu.

Iha tinan 2019 mosu konkordansia entre empregadór, traballadór no governu kona-ba mudansa salariu minimu husi $115 ba $200, maibé to’o ohin loron governu seidauk halo diskusaun no aprovasaun.

Ho realidade ne’e, Komisaun Nasionál Trabailu hato’o preokupasaun ba Komisaun D Parlamentu Nasionál.

"Komisaun Nasionál traballu aproveita situasaun ida ne'e atu hato'o ba Prezidente Komisaun D no membru sira atu bele hatene kona-ba prosesu esbosu saláriu minimu ne'ebé pendente hela iha MKAE nia fatin," dehan Prezidente KSTL, iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (15/06).

Tuir nia, tinan rua resin ona MKAE kontinua budu hela esbosu lei revizaun saláriu minimu ba traballadór sira, tanba kuandu budu esbosu lei kleur entaun la balansu ona ho nesesidade moris ba povu nian.

"Tanba inflasaun kontinua sa'e kada tinan no saláriu minimu ita budu tinan rua no tolu nia laran, entaun ne'e la balansu ona ho valór moris ba sidadaun iha tempu ida agora," nia hatete.

Tanba ne'e nia husu ba komisaun D atu bele apoiu hodi ko'alia ho MKAE nune'e bele aselera prosesu ba esbosu lei revizaun saláriu minimu nian.

"Ami haruka ona karta ba MKAE iha fulan Janeiru 2022 no ami tenta atu halo apontamentu ho Ministru dala-barak ona, maibé Ministru seidauk fó respostas pozitivu, ita-boot sira hatene Janeiru to'o Juñu fulan 6 nia laran ona, ami sente dezkontente ho ida ne'e," nia hatete.

Tuir nia, saláriu minimu ne'e la'ós ba interese KSTL nian, maibé ba interese povu Timor laran tomak nian.

"Povu maioria ne'e traballadór, povu servisu na'in ne'e hamutuk ho nia membru família ne'ebé mak dependente ba nia servisu, tanba ne'e governu labele halimar ho povu nia moris, se ita sura ho traballadór ho nia família ne'e ninia númeru la'ós kiik, maibé boot," katak nia.

Nia dehan, esbosu saláriu minimu ne'e MKAE mak tenke aprezenta ba Konsellu Ministru, tanba Konsellu Ministru mak hetan desizaun ikus. Maibé problema mak MKAE mak budu hela no seidauk aprezenta.

"Se ita hakarak povu nia moris tenke haree, tanba ema atu moris di'ak ne'e bazeia ba rendimentu ne'ebé mak nia hetan. Maibé rendimentu ne'ebé mak sira hetan labele sustenta nia família iha fulan ida nia laran oinsá mak bele hateten katak lori povu ne'e ba moris di'ak," nia lamenta.

Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun D, Deputadu Antoninho Bianco hatete, KSTL hato'o lamentasaun  kona-ba esbosu Lei ba revizaun kódigu laborál.

"Entaun revizaun kódigu laborál ne'e kona-ba nível  saláriu minimu sira, entaun parte SEFOPE, Konsellu Nasionál Traballu, Konsellu Nasionál Arbitrazen no Kámara Komérsiu sira iha ona konsensus ba revizaun," nia hatete.

Entaun, nia hatutan, prosesu agora sira haruka ona ba membru governu tutela, maibé Konsellu Ministru seidauk aprova no to'o agora ne'e mak seidauk haruka mai Parlamentu Nasionál.

"Ita hein katak depois aselera prosesu ne'e, ami Parlamentu Nasionál liu husi komisaun D bele apoia. Se mai proposta lei ami bele simu," katak nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV