Governu sei Fahe Tan Trator ba Agrikultór Featured

By Aquino Gomes Juñu 06, 2022 342
Trator. Foto: Google. Trator. Foto: Google.

DILI: Governu daualu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak sei implementa hikas politika fahe trator ba agrikultor sira ne’ebé iha tinan hirak liu ba governu anterior implementa ona.

Iha governu dahaat ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru, Xanana Gusmão, iha mós politika fahe tratór ba agrikultór sira. Politika ne’e implementa husi Ministru Agrikultura no Peska, Mariano Assanami Sabino Lopez.

Iha altura ne’ebá, bazeia ba informasaun ne’ebé jornal INDEPENDENTE sita husi relatoriu Ministeriu Agrikultura no Pescas (2007-2012), iha altura ne’ebá MAP fahe tratror boot/mediu unidade 315 no hand tratores/power tillers unidade 2,591 (inklui 561 unidades ne’ebé sosa ho orsamentu transferensia publika) ba grupu agrikultura iha TL laran tomak.

Iha governu daualu, politika fahe tratór sei implementa hikas. Deputadu husi bankada Partidu Demokratiku ne’ebé mós nu’udar eis Ministru Agrikultura no Peska, Mariano Assanami Sabino, propoin iha Proposta Lei númeru 40/V(4a)-Grande Opsaun Planu ba 2023, atu MAP halo akizasaun trator hodi fasilita agrikultór sira.

Assanami hatete, proposta ne'e hakarak fó prioridade ba agrikultór sira atu sira tenke moderniza.

Nia hatete, apoiu atu moderniza agrikultór sira laos de’it tratór ka tratór-liman (hand tractor), maibé materiál kultivasaun prosesamentu tenke moderniza hotu.

“Informasaun katak tratór barak liu sala, tanba teknikamente rai ektares ida presiza tratór ida no hand tratór boot ida.”

“Iha informasaun seluk durante ne'e katak ema iha foho leten mai simu tratór ne'e la loos, ha’u (bainhira sei sai ministru) fó hand tratór ne'e iha koñesimentu husi Xefe Suku no extensionista tenke hatene no tenke asina katak nia mak halo natar,” deklara Assanami iha PN, Sesta (03/06).

Tanba ne'e, nia dehan, iha setór agrikultura iha Lei Grande Opsaun Planu (GOP) ne'e tenke tau prioridade no nakloke, tanba programa barak sei halo no setór agrikultura ne'e fundamenta atu intervein no presiza subsídia atu dezenvolve maka'as liu tan.

Tuir nia, setór agrikultura tenke apoia atu povu sira bele hasa'e sira-nia rendimentu  hodi liberta sira husi kiak.

Aleinde agrikultura, nia dehan, importante mós atu tau-matan ba setór peskas, pekuária no floresta.

Entretantu, iha votasaun ba proposta refere, husi deputadu na’in 62 ne’ebé prezente, na’in 61 vota a favor no na’in ida vota kontra.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Loguinhos Guterres Lopes, ne’ebé vota kontra proposta refere hatete, nia vota kontra akizasaun tratór ba apoiu extensaun área kultiva foos tanba dezde Timor-Leste ukun an, produsaun haré no batar seidauk atinze hanesan iha Indonézia nia tempu.

"Ha'u vota kontra tanba ko'alia tratór ha’u husi Maliana, produsaun dezde independensia ne'e produsaun haré ho batar iha Maliana seidauk to'o produsaun Indonezia nia tempu, to'o agora, no Indonézia la fahe tratór," dehan Aniceto.

Iha fatin hanesan, Deputadu Bankada KHUNTO, Luis Roberto da Silva hatete, seitór agrikultura sai nu’udar seitór importante atu hadi'a ekonómia rai-laran.

Tan ne’e, nia dehan, atu hasa'e produsaun presiza duni iha 2023 aloka orsamentu boot hodi sosa trator.

Iha tinan hirak liu ba, nia dehan, MAP sosa no fahe duni trator maibé barak mak at ona no atu halo manutensaun mós sei hasai osan boot liu sosa foun.

"Entaun iha Lei GOP 2023 ne'e ita hadi'a sistema, di'ak liu sosa foun, atu halo manutensaun maibé hasai osan boot liu fali atu sosa foun," nia dehan.

Deputadu Fretilin, David Dias Ximenes ‘Mandati’ hatete, presiza duni sosa  tratór foun hodi apoiu agrikultór sira.

"Duké manutensaun ba tratór anteriór nia kustu sei boot liu ho ida ne’e espera saida mak Primeiru Ministru pronunsia ona hein katak Governu bele diskute didi’ak hodi haree," nia hatete.

Lei GOP Pasa

Hafoin halo diskusaun, PN iha aprova Proposta Lei kona-ba Grande Opsaun Planu ba 2023 ho votus a favór 42, kontra 18 no abstensaun 2.

Vise Prezidente Bankada CNRT, Patrocino Fernandes dos Reis, iha ninia deklarasaun hafoin votasaun hatete, Bankada CNRT vota kontra proposta lei Grande Opsaun Planu ba 2023 tanba governu aprezenta proposta refere iha mandatu ikus no CNRT duvida ho konsistensia governu ne’e.

"Governu ida ne'e mai define área 16 hanesan Grande polítiku ba tinan 5 ké ita hatene katak governu ida ne'e ninia mandatu atu hotu ona," dehan Patrocino, iha plenária PN, Sesta (03/06).

Tanba, nia hatutan, Governu seluk bele define ninia área grande Opsaun to'o 16 no bele la to'o 16.

“Tanba ne'e Bankada haree katak ladún iha fatin atu governu mai aprezenta lei Grande Opsaun do Planu ba tinan 5 iha últimu  mandatu,” nia afirma.

Razaun seluk, nia hatete, bankada CNRT laiha serteza katak governu ne'e iha konsisténsia atu kumpre lei ida ne'e iha ninia planu asaun no orsamentu anuál nian.

Tanba, nia dehan, istória orsamentu jerál estadu tinan rua fó referénsia ba Bankada CNRT atu dúvida ba konsisténsia no komprimentu husi governu ba ninia komprimisu rasik.

“Hanesan orsamentu sira mai ho hanoin katak orsamentu pur programa ne'ebé sai polítika primadona, maibé ikus mai katak orsamentu sira ne'e aprova tiha liu fulan ida no fulan rua submete fali mai Parlamentu Nasionál ho pedidu urijénsia sobu programa no sobu orsamentu.”

"Ho razaun sira ne'e fó ba ami ladún iha serteza ami atu fiar katak governu sei konsisténsia atu bele materializa lei ida ne'e iha ninia planu anuál no orsamentu," nia dehan.

Razaun forte liu ba bankada CNRT vota kontra, nia dehan, mak entermus étika governu labele lori Grande Opsaun Planu tinan lima ninian mai iha ninia última mandatu ho previzaun ho 16 Grande Opsaun ba polítika tuir mai.

"Ami hanoin katak ida ne'e mak sai razaun mai ami, tanba hatene katak mesmu lei ida ne'e la eziste ka la aprova mós Lei Enkuadramentu Orsmentál ne'ebé promulga tiha ona la impende governu atu aprezenta nia orsamentu jerál estadu," katak nia.

Iha fatin hanesan, Deputada Bankada Fretilin, Maria Angelica Rangel konsidera deputadu CNRT la lee diploma iha proposta Lei Grande Opsaun Planu.

"Bankada CNRT la lee ka? iha artigu ida dehan nune'e ‘presente diploma estabelese Grande Opção do plano ba tinan 2023’, iha artigu 2 ko'alia mós 2023, maibé karik programa pluri-anual sei tranzita," dehan nia.

Nia hatutan,  programa ida ne'e mós Bankada Fretilin ko'alia beibeik ona tradús de'it planu asaun 2020-2030, tanba buat balun ne'ebé mak seidauk halo entaun governu kontinua halo.

"Tanba ne'e mak ita dehan iha interese estadu ita sente katak ita ne'e tenke pertense ba estadu ne'e. Maske ita la ukun mós ita tenke pertense ba rai ida ne'e," nia dehan.

Ministru Finansa, Rui Augosto Gomes hatete, proposta Lei GOP inklui estimasaun orsamentu multi anuál hahú husi 2023 to’o 2027 no mós tetu agregadu ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante billiaun $3,15 ne’ebé sei aloka ba Administrasaun Sentrál billiaun $2,8, RAEOA millaun $120, no Seguransa Sosiál millaun $235,7.

Despeza Globál aprovadu ba OJE 2023 mak billiaun $3,15. Ida-ne’e hatudu iha redusaun 8% husi OJE Retifikativu 2022 ne’ebé nia montante totál $3.419.539.539.

Ho aprovasaun husi Parlamentu Nasionál ne’e, Governu termina ona Faze Planeamentu dahuluk husi prosesu elaborasaun OJE 2023 tuir espíritu Lei Foun Enkuadramentu Orsamentál.

Tuir mai Governu sei kontinua ba faze preparasaun orsamentu ne’ebé sei hahú ho reniaun anuál entre Governu no Parseirus Dezenvolvimentu (TLDPM) ne’ebé sei realiza iha loron 10 Juñu molok hakat ba Jornada Orsamentál iha loron 30 Juñu 2022.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31