Feto Sai Vítima Bebeik, Ezijé Estadu Fó Protesaun Featured

By Aquino Gomes Novembru 06, 2020 1540
Feto rural. Feto rural.

DILI: Violénsia kontra feto ne’ebé akontese perante tinan 18 ukun rasik-aan sala husi ukun na’in sira, tanba durante ne’e la fó importánsia kona-ba asuntu feto.

Reprezentante Eis-Prezidente Rede Feto, Judite Dias Ximenes hateten, hakarak eleva feto husi emansipasaun katak hasai feto sira husi sira-nia hela fatin hodi asesu ba edukasaun, saúde no servisu públiku.

Nia dehan, realidade hatudu feto hela iha uma de'it sira-nia seguransa laiha. Tan ne’e liuhusi Parlamentu Nasionál hakarak apela ba na’i-ulun sira no maun boot sira hotu ukun nasaun soberania.

“See ema sei nafatin vítima ba nia rai-laran no nia uma laran, nasaun soberania ne’e iha ne’ebé xamada atensaun liuliu na’i ulun sira,” tenik Judite, iha komemorasaun loron Feto Nasionál, iha Parlamentu Nasionál, horisehik.

Feto Timor-Leste husu nafatin ba ukun na’in sira atu fó protesaun ba inan, feto no labarik. Situasaun vulnerabilidade ne’ebé feto hasoru no mal nutrisaun ba inan no oan sira, mortalidade inan no oan sira ne’ebé aas nafatin.

Nia informa, dala barak ko'alia feto ema sente kómiku, maibé feto ne’e sé, feto ne’e mak oan feto, bei-oan feto, no avó feto. Maibé dala barak ema la ko’alia ida-ne’e.

Tanba loron komemorasaun feto nasionál fila-fali ona, durante iha ai-laran komemora dala-tolu iha baze-de-apoiu. Maski iha okupasaun la komemora loron nasionalmente hanesan ne’e, maibé OPMT subar-subar komemora loron nasionál feto.

Iha fatin hanesan, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres hateten, komemorasaun loron feto nasionál lori feto sira iha komunidade iha períodu sira liu ba kotuk.

“Komemorasaun ida-ne’e lori ita hotu halo mós reflesaun ida iha aspetu boot tolu, feto iha umanidade, feto iha evolusaun sosiedade ida-idak no feto iha evolusaun polítika no dezenvolvimentu Nasionál,” dehan nia.

Nia hatutan, iha temátika buat tolu ne’ebé temi sei la elabora ida-idak biban ne’e, maibé ida-idak bele halo reflesaun individuál kona-ba tema hirak ne’e.

“Esénsia husi asuntu ida-ne’e mak ema ida de’it mak iha jéneru rua, iha feto no iha mane ne’ebé moris iha artikulasaun komplementár,” nia informa.

Nia hatutan, feto no mane iha kapasidade singulár ne’ebé motiva malu hodi kompleta malu nune’e forma sosiedade umana ne’ebé dinámika no integradu.

Maibé, infelizmente istória umanidade no sosiedade ida-idak hatudu feto mós sofre tratamentu injustu no violentu ne’ebé persiste iha sosiedade balun to’o agora, ne’e la signifika mane la sofre, maibé iha okaziaun ne’e fó atensaun liu ba feto nia situasaun sente no preokupa ho situasaun ne’e.

“Ohin loron jestaun igualdade jéneru kolokadu transversalmente iha dezenvolvimentu sosiál, polítika no ekonómiku país nian,” nia relata.

Tanba, tuir nia, Timor-Leste fó atensaun ba ida-ne’e no hatudu nia kompromisu restaurasaun independénsia iha 20 Maiu 2002 to’o agora Timor-Leste hatudu duni partisipasaun feto iha vida sosiál no polítika ne’ebé aas liu iha Ázia.

Hanesan iha Parlamentu Nasionál 30% no iha institusaun no entidade sira seluk kuaze 30% partisipasaun feto nian.

Nune’e, Prezidente GMPTL, Deputada Lídia Norberta dos Santos Martins, agradese ba instituisaun hotu-hotu hodi realiza komemorasaun loron feto nasionál Timor-Leste.

“Ami mós hakarak agradese wain ba Prezidente Parlamentu Nasionál ne’ebé mak fó nafatin apoiu Grupu Mulheres Parlamentár mezmu ké iha loron ne’e mai barak tebetebes, maibé apoiu husi lideransa ida hodi la’o nafatin ba oin,” dehan Lídia.

Deputadu FRETILIN dehan, GMPTL mós agradese wain ba rekonesimentu husi ezbosu Prezidente Repúblika ne’ebé mak sempre fó apoia ba asuntu igualdade jéneru no asuntu sira seluk ne’ebé relasiona defisiente.

Nune’e mós ba parseiru sira hotu hanesan embaixada Austrália, tanba sein parseiru sira nia apoiu, ohin mós GMPTL mós la konsege hamriik iha ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV