Arsénio Briefing Prezidente PN Kona-ba Ro Haksolok Featured

By Aquino Gomes Outubru 18, 2022 263
Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno, Arsénio Paixão Bano hasoru-malu ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres. Foto:Media PN. Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno, Arsénio Paixão Bano hasoru-malu ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres. Foto:Media PN.

DILI: Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno, Arsénio Paixão Bano hasoru-malu ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, hodi briefing Aniceto kona-ba Ro Haksolok.

Arsenio hatete, nia mai hasoru-malu ho Prezidente Parlamentu Nasionál (PN) ho tanba Prezidente PN hatene Arsenio foin fila husi Portugal no Prezidente PN mós atu ba vizita Portugal.

"Ha'u fó briefing ba Prezidente katak sasan pozitiva no la'o di'ak tebes iha vizita foin daudauk ne'e. Ita hatene dehan estaleiru ne'e rekuperadu ona no agora prepara atu halo hotu Ró Haksolok," informa Arsenio hafoin hasoru-malu ho Prezidente PN, Segunda (17/10).

Arsenio esplika, investimentu ba estaleiru ne’e ho objetivu atu halo hotu Ró Haksolok no atu hetan retornu ba RAEOA, tanba estaleiru ne'e RAEOA mak kontrola.

"Ita mós foin lalais ba ho Doutór Marí, Doutór Marí ajuda hasoru ho Prezidente Repúblika, Ministru Negósius Estranjeirus, Ministru Ekonómia no Mar, Ministru Infraestrutura no Habitasaun, Sekretáriu Estadu Defeza Portugal ninia. Portugal iha interese atu haree potensiál investimentu ita nian," katak nia.

Tan ne’e, nia hatutan, Autoridade RAEOA prepara briefing ida ba Prezidente PN atu molok ba Portugal iha ona buat ruma.

“Ee to'o Portugal iha buat ruma atu ko'alia karik husi Oekussi nia parte iha ona,” dehan nia.

Hatan kona-ba iha Orsamentu Jeral Estadu 2023 RAEOA sei husu osan ba konstrusaun Ró Haksolok, Arsenio dehan, iha tinan 2022 no 2023 RAEOA sei la husu osan ba konstrusaun Ró Haksolok.

"Númeru mak dezde 2020 aprova iha Parlamentu Nasionál, millaun $14 to'o agora, atraves sosiál komersiál ne'ebé mak estabelese iha Oekussi," katak nia.

Molok ne’e, eis Prezidente Autoridade RAEOA, Mari Alkatiri, hafoin hala’o viajen ba Portugal hodi haree rasik estaleiru Figueira da Foz hasai hikas promessa katak ro Haksolok sei mai iha TL iha tinan oin.

"Ha'u-nia viajen ba Portugál ne'e bele dehan ho rezultadu di'ak tebes tanba ba atu rezolve, solusaun ba Ro Haksolok. Fulan oin mai komesa atu hahú servisu atu Ro Haksolok to'o tinan 2023 bele mai ona Timor-Leste. Maibé la'ós ida ne'e de'it mak solusaun di'ak, tanba rezolve problema ida ne'e maibé ba oin nafatin," dehan Alkatiri ba jornalista sira iha salaun VIP Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato Komoro, Sesta (14/10), hafoin fila husi Portugál.

Tuir Alkatiri, ho investimentu ne’ebé RAEOA halo TL konsege kontrola 95% asaun, signifika ro Haksolok iha ona liman laran.

"Ita kontrolla 95% saham signifika ro Haksolok ne'e ita-nia liman ona, ita halo hotu lori mai maibé osan ne'e uza, tanba ita kontrolla saham estaleirus," hatete nia.

Alkatiri esplika, ho investimentu ne’ebé RAEOA halo sei la to’o de’it ho finalizasaun ro Haksolok, maibé sei kontinua ho servisu seluk ne’ebé bele fó retornu ba estadu TL.

“Tanba ro Haksolok ne'e osan uitoan de'it no sei funan, sira seluk ne'e ita hakoi osan de'it, ne'ebé ha'u hamnasa de'it.”

Kona-ba ezijensia justisa ba ro Haksolok, Alkatiri hatete, nia hein de'it no sei hasoru ho hamnasa.

"See mak uluk hahú prosesu Ro Haksolok mak sei ba Tribunál, nia mak tenke ba hatan uluk, la'ós ha'u, nia mak tenke ba hatan uluk, maibé ha'u sei defende nia tanba solusaun hetan ona," katak nia.

Alkatiri garante katak ro Haksolok sei mai duni Timor-Leste hodi fó haksolok ba Timor-oan hotu-hotu.

“Ro Haksolok sei mai, sei haksolok Timor-oan hotu, see mak dehan Ro Haksolok ne'e feruzin ona, sira mak keta feruzin ona karik. Ro Haksolok sertifikasaun internasionál tanba empreza espesializadu sira mak ba haree ona Ro Haksolok ne'e hatete Ro Haksolok ne'e prontu atu halo hotu no prontu atu hotu ona mai Timor-Leste,” dehan esi Prezidente Autoridade RAEOA ne’e.

Molok ne’e, Adjunta Prezidente Autoridade RAEOA ba Rekursu Instituisionál, Leonia da Costa Monteiro informa, ba prosesu ro Haksolok, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsenio Bano, hato’o ona informasaun bainhira halo audiénsia ho komisaun E Parlamentu Nasionál.

“Figueira de voz agora daudaun ita mak halo hela konstrusaun, nia (Arsénio) mós ba haree Ró sei eziste iha ne'ebá hela. Hein atu finish de'it ninia dezeñu interiór sira," dehan Leonia iha PN, Kuarta (12/10).

Kona-ba kontinuasaun ba Konstrusaun Ró Haksolok, nia dehan, ba dahuluk halo uluk lai estaleiru ne'ebé RAEOA investe rasik.

Nia hatutan, iha sosiedade komérsiu Lda ne'ebé mak RAEOA kria hodi joint ho emprezáriu iha Figueira de Voz atu reabilita estaleiru.

"Ne'ebé mak ita nian 80%, ita rekupera tiha estaleiru ne'e mak ita foin halo reabilitasaun ba Ró Haksolok ne'ebé mak para ona durante tinan hirak liu ba," nia dehan.

Osan ba rekupera estaleiru, nia hatete, iha OJE 2020, Parlamentu Nasionál aprova millaun $14.

"Maibé millaun $14 la transfere hotu, osan sei iha hela RAEOA, ita foin gasta $250 mill ba rekupera estaleiru hodi bele halo konstrusaun ba Ró Haksolok," dehan nia.

Hatan kona-ba bainhira loos mak Ró Haksolok mai, nia dehan, ro ne’e sei halo hela manutensaun.

"Tanba estaleiru hotu ona, tama ona manutensaun ba Ró, ita prevista bele tinan ida, maibé bele konfirma fali ba Prezidente RAEOA, tanba nia ba haree ona diretamente kondisaun (Ró), maibé ita hatene katak Ró sei iha ne'ebá hela, bele rekupera no finaliza nian, finish dezeñu interior bele mai Timor.”

"Progressu fíziku uluk ita hatene tiha ona katak kuaze 70%, Ró konstrusaun iha tiha ona, agora atu finaliza de'it atu bele mai," dehan nia.

Hatan kona-ba orsamentu rihun $32 ne’ebé preve iha OJE 2023 hodi halo formasaun ba tripulante Ró Haksolok, Leonia hatete, iha tinan 2023 la tau orsamentu ba Ró Haksolok nian.

"Informasaun ne'e karik media sira mak hakerek karik. Ami la tau osan ba 2022 no 2023, ami halo hela formasaun ba tékniku sira par mellora di'ak liu ba estaleiru ne'e, mai husi orsamentu ne'ebé mak tinan 2020 nian," dehan nia.

Nia hatutan, orsamentu adisionál millaun $14 iha 2020 foin haruka rihun $250 hodi rekupera estaleiru.

“Ida ne'e mak informasaun iha instituisionál nia laran maibé média komentáriu ba idaidak ninian," katak nia.

Entretantu, tuir dadus ne’ebé jornal INDEPENDENTE asesu husi portal transparensia Ministériu Finansas, iha 9 Outubru ne’e, iha tinan 2023 RAEOA propoin totál orsamentu millaun $120, kompostu husi millaun $84 ba administrasaun iha rejiuan no millaun $36 ba Fundu Espesiál ba Dezenvolvimentu (FED).

Husi millaun $36 ba FED ne’e inklui rihun $32 ba formasaun ba futuru tribulante Ró Haksolok.

"Formasaun tripulasaun ba embarkasaun Haksolok," sita Livru Dezenvolvimentu Orsamentál 2023 ne'ebé Jornál INDEPENDENTE asesu.

RAEOA prevee verba orsamentu ne'e liu husi programa kódigu 315 (Outros Tipos de Formação), sub-programa ho kódigu 31520 (Outros Tipos de Formação-RAEOA) ho atividade husi programa ne'e ho kódigu 1277 kona-ba Formação da Tripulação para a embarcação "Haksolok", ho orsamentu kódigu E04 kona-ba akizisaun servisu korrente ho montante $32,000.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 18 Outubru 2022 19:51

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31