DILI: Ministeriu Saúde (MS) kontinua esforsu an hodi re-organiza sistema servisu nasional saúde nian, ba populasaun sira ho kualidade, hodi hasa’e seguransa no asistensia saúde bá komunidade sira liuliu iha área rurais.
DILI: Estudante finalista na’in lima husi Eskola Sekundaria Jerál (ESJ) 05 de Maio Bekora, la tuir ezame nasionál iha loron dahuluk, tanba la iha dokumentu komprovativu hodi prense kriteriu ne’ebé ne'e fo.
DILI: Kooperativa Boa Vontade Multi-Sektorál realiza enkontru dahuluk ho membru sira, hodi tau ideia no hanoin hamutuk molok hakat ba asembleia Jerál ne'ebé sei monu iha loron 28 fulan-Novembro tinan 2024.
DILI: Sosiedade Sivil La’o Hamutuk (LH), husu governu atu investe iha setór produtivu sira hanesan agrikultura, industria no turizmu hodi kontribui ba iha reseitas estadu.
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu bá Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) atu sai hanesan modelu internasionál bá unidade perante situasaun konflitu no funu iha mundu ohin loron nian.
Primeiru Ministru husu ne’e, liu husi deklarasaun jerál iha okaziaun 44ª no 45ª Sessaun Plenária Kúpula ASEAN iha Viensiana, Repúblika Populár Demokrátika (RPD) Laos, kuarta loron 09 fulan ne’e.
“Iha momentu sira difísil ne’e, ASEAN sai hanesan modelu internasionál ne’ebé importante-liu atu servisu hamutuk, unidade no konfiansa,” dehan Xanana Gusmão liu husi Komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu, Kinta (10/10).
Xanana Gusmão konsidera oportunidade ne’e hanesan priviléjiu no ondra boot ida tanba dala ida-tán bele mai hamutuk iha Simeira importante ASEAN nian.
Tanba ne’e, nia hato’o agradesimentu ba Governu Laos nian, ba ninia ospitalidade no progressu ne’ebé atinje ona durante mandatu ba Prezidénsia ASEAN nian iha tinan ida ne’e.
Xefe Governu konsidera tinan ne’e hanesan tinan ne’ebé difísil tebes iha assuntu internasionál sira, ho aumentu tensaun sira, ostilidade, konflitu no funu.
Primeiru Ministru fó hanoin katak, hanesan ema hotu assiste frakasu sira sistema internasionál nian, iha ne’ebé nasaun dezenvoldidu no nasaun jigante sira la preokupa no ignora direitu internasionál nian tuir sira nia hakarak.
Alende ne’e nia hatutan, nasaun dezenvolvidu sira in-susesu hodi fó resposta ba efeitu sira mudansa klimátika nian, ne’e hanesan problema ida ne’ebé mosu, no situasaun ne’e lori efeitu boot ba Nasaun sira ne’ebé menus dezenvolvimentu no Estadu Illa kiik dezenvolvidu sira.
“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hakarak hato’o ami-nia profunda sentidu kondolénsia bá família no komunidade ne’ebé mak sofre bá anin Tufaun foin lalais ne’e iha iha Tailándia, Filipina, Laos, Vietname no Myanmar. Ami hamriik ho pozisaun firme nakonu ho solidariedade hamutuk ho Governu no povu ne’ebé mak sofre iha momentu ne’ebé sira halo esforsu bá rekoperasaun no dezenvolve an fila-fali,” katak Xanana
Xanana mós observa katak, oras ne’e daudaun, iha aumentu dezigualdade to’o ona nível perigozu, aumezmu tempu mundu luta hela oinsá alkasa objetivu Dezenvolvimentu Estratéjiku.
Tanba ne’e, Timor-Leste hanesan nasaun observadór, Xanana ezije bá ASEAN atu adopta vizaun globál no hatudu ba mundu kona ba saida mak bele alkansa bainhira promove diálogu, servisu iha solidariedade no luta bá pás.
“Ba ami nia nasaun, ami aprosima ona kapítulu signifikativu ida iha ami nia prekursu nasionál. Oras-ne’e daudaun ami besik ona atu bele adere ba ASEAN, ami kompriende kona-ba responsabilidade hanesan nasaun membru no poténsia boot ASEAN nian,” nia afirma,
Oras-ne’e daudaun, hamutuk hateke bá futuru iha ne’ebé Timor-Leste bele la’o hamutuk ho nasaun sira iha Sudeste Aziátiku no hamutuk bele fó kontribuisaun signifikativa bá pás no dezenvolvimentu.
Nune’e, ho sentidu gratidaun Xanana hato’o obrigadu ba apoiu hosi nasaun membru sira ASEAN nian no parseiru diálogu sira, ne’ebé liu husi sira nia apoiu ajuda ona Timor-Leste iha ninia jornada integrasaun nian.
Ikus liu Xanana hato’o sinseru votus esperansa ba Reinu Malázia ne’ebé prepara-an hela atu assume Prezidénsia ASEAN nian iha tinan oin.
DILI: Governu liu husi reuniaun Konsellu Ministru (KM), aprova projetu Dekretu-Lei kona-ba Programa Abitasaun Komunitária.
DILI: Governu liu husi reuniaun Konsellu Ministru (KM), aprova ona projetu Rezolusaun Governu, kona-bá Planu Anuál Multisetoriál Nasionál atu Kombate Raes-badak iha Timor-Leste ba Períodu tinan 2024 to'o 2030.
DILI: Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão agredese bá Governu Malázia ne’ebé oferese ona millaun $3 bá formasaun diplomata timor-oan sira.
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão elojia no agradese bá Assembleia Inter-Parlamentár ASEAN nian (AIPA), ne’ebé durante ne’e fó apoiu tomak bá prossesu adezaun Timor-Leste nian.
DILI: Konsellu Imprensa (KI), realiza espozisaun jonalizmu kona-bá fotografia, hodi komemora loron nasional liberdade imprensa ba dala-rua, ne’ebé sei realiza iha loron 16 fulan-Outubro tinan 2024.
DILI: Plan International Timor-Leste, realiza diskusaun entre foinsa’e feto sira kona-ba mudansa klimátika, kaben sedu, violénsia no buka solusaun ba páz, hodi selebra loron internasionál labarik feto,
DILI: Autoridade Munisipiu Dili sei la muda fatin soe foer husi Tibar ba fatin seluk tanba fatin sei sufisiente. Autoridade sei halo de’it jestaun ba foer sira ne’ebé tula husi munisipiu Dili hodi ba soe iha fatin refere.
DILI: Departamentu Tranzitu Seguransa Rodaviariu Nasional, Polisia Nasionál Timor-Leste, aprezenta ona lista motor illegal ba Ministériu Transporte no Komunikasaun atu bele foti desizaun.
DILI: Autoridade Protesaun Sivil iha Munisipiu Baukau apoiu ona pakote emerjensia ba vitima sira ne’ebé afeitadu ba dezastre naturais.