DILI:Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) relata ohin loron 10 fulan-abril 2021 deteta tan kazu foun na'in 61, husi munisipiu Dili, Bobonaro, Ermera no mos munisipiu Ainaro, nunee kazu ativu sa'e ba 531.
Kordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, (CIGC-SS) Dr. Rui Maria de Araújo hatete, husi kazu foun nain 60 nee iha mane na'in 30 no feto na'in 31.
"Kazu konfirmadu na'in 61 nee, iha sintomatiku na'in 2 no sira neebe laiha sintomas ka asintomatiku hamutuk nain 59,"dehan nia iha konferensia imprensa, iha CCD, (10/04). Nia esplika, evulusaun iha munispiu Dili iha kazu foun nain 54.
Nune’e, kazu positivu detetadu iha Dili husi loron 7 marsu 2021 to’o ohin loron 10 abril tinan 2021 hamutuk 796.
Ho baze ba informasaun ne’ebé disponível, ekipa konjunta saúde halo fali revizaun ba fokupropagasaun ka cluster iha Municipiu Dili ho baze ba ligasaun entre kazu iha área jeografika no expozisaun ba fonte infesaun.
Ho nune’e, iha Munisipiu Dili reorganiza cluster tuir área jeográfika suku nian ho fatin propagasaun seluk mós, hamutuk 23 cluster. Iha Munisipiu Bobonaro deteta kazu foun 1. Kazu ida ne’e halo viájen husi Dili iha loron 6 abril 2021.
Iha Munsipiu Ainaro deteta tan kazu positivu 1. Kazu positivu hirak ne’e halo viájen husi Dili iha 3 abril 2021. Iha Ermera deteta tan kazu positivu 5. Kazu hirak ne’e halo viájen husi Dili.
Entretanto, dadus jeral ba loron ohin iha kazu foun nain 61, nain 54 iha Munisipiu Dili no nain 7 iha munisipiu sira seluk.
Kazu rekuperado nain 45 no kazu ativu neebe iha sala izolamentu hamutuk nain 531. SIJK nafatin apelu ba populasaun sira atu ba sira ne’ebé maski lakon uma, sasan no hela fatin, no tenki evakua ba fatin públiku sira, halo favór nafatin uza meius hotu ne’ebé iha atu hado’ok-an husi kontájiu moras Covid-19, liu-liu nafatin uza máskara, no fase liman beibeik ho bé no sabaun ka dezintetante ruma.
Husu mós ba populasaun ne’ebé provizóriamente tenki hela iha sentru evakuasaun sira, atu kolabora ho ekipa konjunta saúde, hodi foti amostra ba análize laboratóriu.
Ba populasaun ne’ebé laafetadu husi efeitu inundasaun, favór respeita nafatin regra sira ne’ebé Governu hatuur ona atu prevene moras Covid-19 da’et ba mai. Regra sira ne’e, hanesan ita hotu hatene ona.
Jornalista: Saturnina da Costa
Editor: Jose Sarito Amaral
DILI:Espoza Prezidente Republika (PR) kontinua fó apoiu solidariedade ba vitima inundadasaun sira.
Prezidénsia Repúblika liu husi Xefe Casa Civil, Francisco Maria de Vasconcelos no Espoza Prezidente Repúblika Cidália Nobre L.M. Guterres, kontinua solidariza sentimentu domin husi Xefe Estadu Francisco Guterres Lú Olo, ba povu liu husi apoiu nesesidade bázika ba vítima ne’ebé afeta dezastre naturais.
DILI:Primeiru-Ministru (PM) Taur Matan Ruak, fó orientasaun ba Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) atu fó instrusaun ba autoridade lokal no líder komunitáriu sira atu halibur dadus populasaun ne’ebé nia sasán hetan estragus husi inundasaun ne’ebe akontese iha loron 4 fulan-abril 2021.
DILI: Atividade negosiu hotuhotu laos de’it buka lukru, maibé mós iha loron ida bele hatudu sira nia asaun solidariedade tuir ida-idak nia kbiit hodi tulun maluk sira ne’ebé hetan susar.
DILI:Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), relata ohin loron 9 fulan Abril 2021 Ekipa Konjunta Saúde deteta tan kazu foun na’in 70.
DILI:Sekretariu Estadu Protesaun Sivil (SEPS), Joaquim Gusmão husu ba komunidade sira iha kapital Dili no Munisipiu sira atu labele halo tan uma iha fatin ne’ebé risku, hanesan foho lolon, tasi ibun no mota ninin.
DILI:Ema ho Defisiensia na’in 500 sei hetan apoiu nesesidade bazika husi Ministeriu Soliedariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI).
Diretór Jeral MSSI, Rui Manuel Expostu hatete, nesesidade bazika ne’ebé apoiu husi Plan Internasional no Uniaun Europeia sei haree mós ba Ema ho Defisiensia sira.
DILI:Embaixador Uniaun Europeia iha Timor-Leste hamutuk ho Plan International, entrega nesesidade bazika ba Ministeriu Soleidariedade Sosial no Inkluzaun (MSS), hodi apoiu familia uma-kain ne’ebé hetan afetadu husi Covid-19 no inundasaun.
DILI:Estadu Unidus Amerika (EUA) liu husi Ajensia Internasional ba Dezenvolvimentu Estadus Unidu (USAID), oferese osan rihun $100 ba Governu Timor-Leste hodi responde vitima dezastre naturais, ne’ebé akontese iha loron 4 Abril 2021.
DILI:Governu liu husi Konsellu Ministru (KM),aprova ona projetu Rezolusaun Governu ba deklarasaun estadu kalamidade iha nivel nasionál, ba períodu loron 30.
DILI:Governu liu husi Konsellu Ministru (KM), deside fó autorizasaun ba loja sira ne’ebé faan roupa no segundu Mao hanesan “Obralan” sira bele loke fila fali hodi halo sira nia atividade negosiu.
DILI:Governu liu husi Konsellu Ministru (KM) deside hodi autoriza fali transporte publiku sira iha Dili bele funsiona fali.
DILI:Tuir dadus provizoriu husi Sekretaria Estadu Protesaun Sivil (SEPS) relata katak, inundasaun impaktu husi udan no anin boot iha loron 3-4 fulan-Abril 2021 ne’e rejulta ema na’in 42 mak mate (lakon sira nia vida) no estraga uma rihun 10.
Liu husi komunikadu SEPS ne’ebé online Independente asesu, kinta ohin (8/4) hatete, dadus provizoriu ne’e aprejenta ona ba reuniaun Konsellu Ministru. Tanba ne’e sei iha medidas oinsa atu bele solusiona situasaun hirak ne’e rekoperadu no minimiza vitima sira nia problema.
Sekretáriu Estadu Protesaun Sivil, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, halo ona aprezentasaun ida ba Konsellu Ministru kona-ba pontu situasaun husi impaktu inundasaun iha loron 4 fulan-Abril tinan 2021, ne’ebé provoka husi siklone tropikál Seroja.
Tuir dadus hirak ne’ebé aprezenta ona iha sorumutuk, inundasaun provoka besik ema rihun 10 maka lakon uma iha Dili, ne’ebé daudaun ne’e alojadu iha sentru akollimentu ne’ebé espalla iha sidade. Bee-sa’e ne’e provoka ema 42 maka mate, 22 husi Dili, 10 iha Ainaro, 5 iha Manatutu, na’in 3 iha Vikeke no na’in 2 iha Aileu.Entretantu, dadus familia uma kain hamutuk 2,375, ho total ema 9,779, husi Munisipiu Dili maka hela iha sentru evakuasaun 18.
Molok ne'e, Xefe Governu Taur Matan Ruak mos relata katak, impaktu husi dezastre naturais iha loron 3-4 fulan-Abril ne’ebé rejulta populasaun nia uma rihun maka estragus, no ema na’in 42 maka lakon sira nia vida.
Tanba ne’e, Governu hahú hanoin ona atu foti medidas oinsa atu minimiza no normaliza fali situasaun ne’ebé vitima sira enfrenta no infrastrura hirak ne’ebé estragus.
Vitima sira ne’ebé atu hetan apoiu tama iha kategoria tolu. Kategoria dahuluk, maka uma sira ne’ebé lakon total, daruak maka ema sira ne’ebé sei iha uma maibé sasan uma laran ne’ebé la aproveita, no datoluk maka ema sira ne’ebé uma bee no tahu tama.
“Naturalmente iha grupu tolu, grupu ida mak sira nia uma lakon total, no ita sei halo levantamentu atu hatene familia sira ne’ebé lakon uma total hira no iha fatin ne’ebé deit, no haree mós tempu oin mai bele fó apoiu ba sira, segundu grupu mak ema sira ne’ebé sei iha uma maibé sasan uma laran ne’ebé la aproveita, terseiru mak ema sira ne’ebé uma bee no tahu tama,”dehan PM Taur, hafoin halo inkontru semanal ho Prezidente Republika (PR).
Ho nune’e Governu halo ona levantamentu no prepara planu atu ba oin bele fó apoiu ba maluk sira ne’ebé hetan dezastre naturais no hadia mós infraestutura rai laran.
Jornalista: Saturnina da Costa
Editor: Jose Sarito Amaral
DILI:Governu liuhusi Konsellu Ministru (KM) aumenta serka sanitaria ba dala-4 ho loron 7 tan iha Munisipiu Baucau no Vikeke.