Xanana ho Horta Diferensa Hanoin, Naran Eroi ba Ponte Laleia

By Domingos Gomes Setembru 01, 2020 3772
Xanana ho Horta. Foto Arquivu (google) Xanana ho Horta. Foto Arquivu (google)

LALEIA: Lider nasional no atual Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão la konkorda ho ideia husi Ramos Horta no desizaun ne’ebé governu foti ona hodi hanaran ponte Laleia ba ponte Nelson Mandela. Xanana hakarak atu ponte ne’e hanaran ponte Don Martinho Lopes.

Xanana dehan, nia la aseita ho desizaun governu hodi naran ponte Laleia ho ponte Nelson Mandela, tanba mota Laleia no povu Laleia mós iha eroi boot ida, hanesan saudozu Don Martinho Lopes.

“Ha’u triste tebes, sai problema boot, ha’u rona katak sira (Governu) fó naran ponte Nelson Mandela. Ha’u sente triste tebes, tanba Laleia oan ida, Bispu Don Martinho Lopes, iha papel boot ida halo negosiasaun ho Indonézia to’o konsulta popular 30 Agostu 1999.”

“Don Martinho iha papél importante tebe-tebes iha funu. Tanba depois fulan Marsu 1981, atu reorganiza fali Frente Armanda no Rezistensia laiha dalan atu haruka dokumentu konfrensia Laline nian ba li’ur. Susar tebtebes, laiha duni komunikasaun, ho radio mós laiha. Tanba Alarico Fernandes operasaun Sky Light halo forsa barak rende tiha no imimigu kaptura forsa lubuk ida, no ita lakon ligasaun iha li’ur. Ikus mai ha’u hasoru malu ho Don Martinho iha Mehara, Lospalos, ho Kopasus mak fó seguransa iha Saudozu Raja Miguel nia uma hodi ha’u bele entrega dokumentu Laline kona-ba reorganizasaun funu nian ba Don Martinho hodi konsege ba fó ba li’ur hodi hatene katak, funu FALINTIL no povu sei kontinua eziste,” dehan Xanana ba jornalista sira halo observa direitamente Ponte Laleia iha Postu Administrativu Laleia, Munisipiu Manatutu, Segunda (31/08).

Xanana konta, bainhira Don Martinho simu dokumentu rezistensia nian lori ona sai ba li’ur, inimigu mós hatene hodi halo kedas ataka makas ba FALINTIL iha ai-laran to’o vila laran.

“Don Martinho simu tiha dokumentu ne’e, sira iha li’ur (Frente Diplomatika) foin hatene katak ita-nia rezistensia sei halo, mezmu Indonezia halo propagasaun maka’as katak FALINTIL mate iha ai-laran hela de’it ema na’in lima nulu (50), maibé nia kontinua to’o konsulta popular 1999,” dehan Xanana.

Xanana dehan, nia rona ona preokupasaun familia no povu Laleia ne’ebé la aseita atu governu tau fali naran ponte ne’e ba ponte Nelson Mandela.

“Ha’u rona ona Laleia oan sira ko’alia ona problema ne’e, hanesan mós ha’u Laleia oan ida triste, sira fó ponte ne’e ba Nelson Mandela. Ha’u hanoin iha fatin seluk karik bele fó ba nia, maibe iha rai no mota Laleia ne’e ha’u sente katak, ita temi justu liu ita fó ba Don Martinhio Lopes hodi rekoñese Laleia oan ida ne’ebé partisipa direitamente iha asaun importante haruka dokumentu konfrensia sira iha li’ur hodi hatene rezistensia koninua nafatin,” nia hatete.

Xanana dehan, Don Martinho mós lori Igreja Katolika nia naran halo luta maka’as iha mundu, liu-liu iha Portugál atu haree no ajuda kona-ba direitu Timor-oan sira nian, bainhira inimigu sira halo violasaun maka’as uza forsa no torturasaun.

Entretantu, molok ne’e, governu deside ona hodi hanaran ponte Laleia nu’udar ponte Nelson Mandela bazeia ba pedidu husi eis Prezidente Repúblika José Ramos Horta.

Istoria Badak Don  Martinho

Don Martinho da Costa Lopes moris iha Manatuto iha tina 1918, no koñesidu hanesan líder relijiozu no polítiku iha nasaun ne’e molok mate iha Portugal, iha tinan 1991.

Antigu Bispu ne’e pasa nia esperiénsa iha tinan barak no mós sai hanesan membru Asembleia Repúblika, iha Lisboa, molok atu sai Bispo.

Besik tinan 1975, bainhira tropa indonézia sira tun iha Timor, Martinho da Costa Lopes sai hanesan asistente Bispo portugés nian husi Díli, Dom José Joaquim Ribeiro.

Martinho da Costa Lopes, ho tinan 58 sai hanesan Administradór Apostóliku husi Dioseze Díli, ne’ebé responde diretamente iha Papa nia oin, responsabiliza teritóriu tomak, hafoin Joaquim Ribeiro sai ne’e maka nia husu aposentadoria iha Maiu 1977, ne’ebé perturba husi  asasinatu sira.

La kleur nia husik Timor-Leste no halai ba Portugal, iah tinan 1983, hafoin kritika publikamente ba brutalidade okupasaun Indonézia nian.

Desizaun husi Vaticano  obriga nia atu sai nune’e hetan tomada kona-ba xefia klero Timorense, entre nia ema barak maka hakerek kontra. Martinho da Costa Lopes selu krítika hirak ne’e ho akuzasaun ne’ebé halo husi indonézia sira iha ninia país.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV