Feto Soe Bebé, Vise Prezidente PN Fó Sala Mós ba Mane

By Aquino Gomes Agostu 19, 2020 1648
Kazu soe bebee iha area Aeroportu Internasional, Nikolau Lobato, Dili. Foto esp. Kazu soe bebee iha area Aeroportu Internasional, Nikolau Lobato, Dili. Foto esp.

DILI: Kazu inan ne’ebé soe no estraga nia bebé sei sai nafatin kazu ne’ebé hamosu preokupasaun boot, no to’o ohin loron kontinua akontese, la’os de’it tanba sala husi feto maibé mós tanba mane mak laiha responsabilidade.

Vise Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Angelina Sarmento hatete, durante ne’e bainhira mosu kazu soe bebé, sosiadade sempre fó sala ba feto no haluha tiha katak iha mós mane ne’ebé tenke responsavel ba kazu ne’e.

Nia hatutan, iha prespetiva ne’ebé ladun loos iha sosiadade katak kazu soe bebé ne’e mosu tanba feto isin-rua sedu no seidauk prontu atu sai inan, maibé la haree ba kauza loloos ne’ebé halo feto deside hodi estraga nia bebé.

“Ema na’in rua iha relasaun ida mak iha hetan bebé ida, entaun aman sira ne’ebé komete relasaun ho feto ne’e nia responsabilidade to’o ona iha ne’ebé? tanba saida mak sosiedade sempre fó sala ba feto?,” dehan Angelina bainhira partisipa iha serimonia ezistensia Convention on the Elimination of all Forms of Discrimination Against Women (CEDAW) iha TL ba tinan 18, iha Tower Fatuhada, Tersa (18/08).

Tuir nia, presiza haree mós tanba sa mak feto soe bebé, tanba bele mós tanba feto refere kous bebé husi violasaun seksual ka husi buat ne’ebé nia la hakarak.

“Tanba nia laiha forsa fizika, forsa pisikolojika, ekonómika nia depensia ema seluk, ema ida ne’e obriga nia dala-ruma nia monu ba sala, nia hetan bebé. Entaun sosidade presiza buka hatene kauza husi kazu soe bebé, antes halo konkluzaun hodi julga feto,” dehan Vise Prezidente PN ne’e.

Maske nune’e, nia hatete, presiza mós atu hahú ona eduksaun sexsual, liu-liu kona-ba mudansa fizika ba feto no mane, ba foin-sae sira.

“Ita presiza fó hanoin ona ba sira kona-ba funsaun ita-nia orgaun produtivu ida-idak. Inan no aman tenke ko’alia nakloke no iha edukasaun, liu-liu disiplina biolojia, professor sira presiza esplika ho klaru kona-ba konteudu biolojia, liu-liu materia saúde, kona-ba reprodusaun nian,” nia sujere.

Nia hatutan, bainhira iha ona mudansa fizika, liu-liu bainhira feto sira tama ona idade produtivu ba menstruasaun, inan-aman sira presiza eduka sira no ko’alia ba oan feto no mane kona-ba mudansa ne’e atu sira bele hatene katak bainhira idade produtivu ona bele reprodus ema ida.

“Ita tenke halo par proteze ita-nia aan atu labele kualkér ema ida bele halo abuzu no kuandu abuzu ona ne’e bele loke dalan ita atu hetan isin-rua sedu,” katak nia.

Tan ne’e, nia rekomenda ba parte hotu-hotu atu ko’alia kona-ba prevene isin-rua sedu.

“La’ós responsabilidade morál igreja nian de’it, maibé responsabilidade estadu, familia, sosiedade sivil, komponete hotu ne’ebé serbisu hodi luta ba igualidade jeneru. Hanesan parte ida mós oinsá atu hapara joven sira isin-rua sedu,” dehan nia. 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV