2030, Ultimatu ODS Elimina Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto iha TL Featured

By Ekipa Nasoins Unidas iha Timor-Leste Dezembru 10, 2020 1055
ONU iha Timor-Leste. ONU iha Timor-Leste.

OPINIAUN:Imajina se karik ita la presiza ona Loron 16 Ativismu atu dada ema nia atensaun ba violénsia bazeia ba jéneru – violasaun direitus umanus ida ne’ebé luan los iha mundu. Imajina se kuandu iha 2030, tinan ultimatu ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel no ninia Objetivu alvu 5 ba eliminasaun ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira, ita bele komemora terminasaun ba Kampaña ba Loron 16.

Imajina iha 25 Novembru (Loron Internasiónal ba Eliminasaun Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto sira) sai hanesan loron ida ne’ebé ita bele selebra ita nia susesu ne’ebé mak halo uma laran, estrada no espasu hotu seguru ba feto no labarik feto sira – la depende ba sira nia tinan, lokalizasaun, abilidade, orientasaun seksuál no identidade jéneru.

Imajina se kuandu ativismu kontra diskriminasaun hasoru feto no igualdade jéneru (abut ba violénsia hasoru labarik no labarik feto sira) sai hanesan norma, ho asaun no investimentu ne’ebé bele haree iha loron 365 ba tinan ida nia laran. Imajina se kuandu luta ba feto no labarik feto sira atu goza sira nia direitu atu moris livre husi violénsia sai parte istória, hanesan mos maneira Timor-Leste nia luta ba independénsia mak sai ona hanesan memória husi tempu pasadu.             

Saida mak ita persiza hodi bele lori ideias hirak ne’e husi ita nia imajinasaun atu sai fali realidade? Dala barak, ita haree katak eliminasaun violénsia hasoru feto no labarik feto sira hanesan inposivel iha tinan 2030 , tanba liu feto kaben-nain 1 husi 3 (37%) iha Timor-Leste hetan violénsia husi sira nia parseiru íntimu iha tinan kotuk, no liu tan metade husi feto no mane fiar katak violénsia hanesan buat ne’ebá bele hetan justifikasaun.        

Maibe Timor-Leste nia istória ba resisténsia no solidaridade hanorin ita katak ho vizaun ne’ebé mak klaru no dalan ba oin, ita sei bele hakat liu bareira sira ne’ebé mak ita hare’e hanesan inposivel no la bele atu liu. Dalan ba independénsia presiza lideransa ne’ebé mak ho akontabilidade ba ninia povu, komitmentu atu investe iha prosesu rezisténsia ne’ebé bobar ba mai no dalaruma la hetan apoiu, no espasu ba ema hotu – hamutuk ho ema nia identidade oi-oin, atu envolve no hola parte ba movimentu ba independénsia. Hanesan mos vizaun ba Timor-Leste nia independénsia, ita tenki hahu ho vizaun ne’ebé ita bele termina violénsia hasoru feto no labarik feto sira iha tinan 2030.       

Vizaun ida ne’e bele sai realidade se kuandu ita hotu foti asaun individual no koletivu. Presiza ita hotu nia kbi’it no lian, maske ita la sente konsekuénsia fundu no kompleksu ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira iha ita nia moris ida-idak. Ita tenki halo liu tan komitmentu ba naun-violénsia; ita tenke ativamente foti pasu atu sobu estruturas no prátika sira ne’ebé fó fatin ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira atu kontinua. Violénsia hasoru feto no labarik feto sira sai bo’ot hanesan pandemia ida, COVID-19 pandemia halo a’at liu tan. Problema ne’e iha ita nia sorin-sorin no ida ne’e depende ba ita atu identifika no hapara tiha.   

Hanesan mos frente tolu iha Timor-Leste nia luta ba independénsia, iha área ha’at ne’ebé mak bele ajuda ita atu hapara violénsia hasoru feto no labarik feto iha tinan 2030, ida ne’ebé identifika ona iha tema 2020 husi Secretária Jerál Nasoens Unidas nia Kampaña UNITE ba Loron Ativismu 16: “Fundu, Prevene, Responde no Akumula.”

Dahuluk, ita tenki fundu esforsu sira atu prevene no responde ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira no organizasaun feto nian ne’ebé mak servisu iha liña frente ba problema ne’e iha dékada nia laran. Ita tenke asegura katak iha 2021 Timor-Leste nia alokasaun ba Orsamentu Estadu atu prevene violénsia hasoru feto no labarik feto no fornese atendimentu esensiál ne’ebé mak bele kobre komitmentu oin-oin ba Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru. Investimentu parseiru dezenvolvimentu nian kompleta Estadu no Sosiedade Sivil sira nia esforsu, hanesan KOICA-ONU nia programa Hamutuk ba Igualdade, Inisiativu Spotlight UE-ONU, Governu Austrália nia programa Nabilan, USAID no parseiru seluk sira nia servisu. Maibé, esforsu atu hapara violénsia hasoru feto no labarik feto sira tenki komesa husi investimentu adekuadu husi Estadu iha nivel nasionál no munisipál, ita hatene tiha ona katak problema ne’e sai hanesan bareira ba feto nia direitu igualdade no mos nasaun nia dezenvolvimentu sustentável. 

Daruak, ita tenke prevene violénsia hasoru feto no labarik feto sira antes mosu. Ida ne’e involve hanorin labarik sira katak mane ho feto sira bele iha valór hanesan iha sira nia família, katak labarik ki’ik hotu iha podér ba sira nia isin no iha direitu atu sente seguru iha ne’ebé de’it. Ida ne’e tenke suporta joven no fén-la’en sira atu kria relasaun bazeia ba respeitu, fahe podér, no muda komunikasaun sai naun-violentu.  Ida ne’e siknifika katak fo kbiit ba feto ekonomikamente, no aseita sira sosialmente hanesan rendimentu-nain no desizaun-nain iha sira nia uma, komunidade no instituisaun sira. Ida ne’e signifika katak espektasaun membru komunidade no lider sira atu hamri’ik no koalia hasoru violénsia hasoru feto no labarik feto sira; no hapara estereótipiku sira ne’ebé mak duun feto no labarik feto sira ba sira nia esperiénsia ba violénsia.     

Datoluk, ita tenke responde ba violénsia ne’e liuhusi asegurasaun kualidade no saúde esensiál, sosiál no atendimentu justisa ba sobrevivente ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira atu mantein no adapta hanesan mos presiza ona durante COVID-19. Ida ne’e signifika katak atendimentu ba violénsia hasoru feto no labarik feto (hanesan: uma mahon, asistésia legal, akonsellamentu, responde ba saúde) sei hetan fundu, fasíl ba feto joven, feto no labarik feto sira ho defisiénsia, membru LGBTIQ sira, atu hetan asesu no adapta atu bele to’o mos feto no labarik feto sira ne’ebé mak labele hetan suporta. Ida ne’e presiza instituisaun esensiál sira inklui Ministériu hotu, Universidade, kompañia no korporasaun sira atu servisu hamutuk ba suporta asaun atu prevene no kria ambiente ida ne’ebé la tolera violénsia hasoru feto no labarik feto sira.   

Daha’at, ita tenki akumula no analiza dadus ne’ebé mak eziste ona atu informa ba hotu-hotu nia esforsu ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira. Ida ne’e signifika katak asegura dadus krime sira desagregadu ba seksu, tinan, ho defisiénsia. Ida ne’e signifika katak uza dadus husi violénsia hasoru feto no labarik feto sira sei fó hatene ba servidor saúde nian sira, polísia, organizasaun feto no fornesedór ba atendimentu sira atu aloka fundu sufisiente ba programa sira no suporta atendimentu sira atu la’o. Ida ne’e mos signifika katak ita la presiza atu akumula dadus foun ba feto sira nia esperiénsia ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira durante pandemia atu hatene katak violénsia ne’e sai hanesan problema ida. Ita tenke hanoin katak só de’it 20% husi feto mak fó hatene sira nia insidente violénsia ba fornesedór atendimentu sira no ita tenke rekoñese katak problema ne’e boot liu fali númeru ne’ebé fó sai.

Hanesan mos luta ba independénsia nia servisu liuhusi asaun frente tolu, Timor-Leste bele halo istória dala ida tan liuhusi aselerasaun ba área haat ne’e atu asegura futuru ida ne’ebé livre husi violénsia.

Entaun, ita labele imajina deit ba futuru ida ne’e, maibé investe ba mudansa. Hanesan ema individu ida, ita tenke bolu ita nia lider sira atu mantein vizaun ás ba ajenda nasionál. Ida ne’e tenke mantein fatin sentru ba dezenvolvimentu nasaun nian no labele muda ba marjen rekuperasaun COVID-19. Hanesan instituisaun, inklui entidade Estadu, ONU ka parseiru dezenvolvimentu seluk, ita tenke rona sobrevivente feto no labarik feto sira, advogador individual no movimentu feminista sira. Sira nia esperiénsia sira mak realidade ne’ebé bele fó mata-dalan ba ita nia polítika no suporta programatiku. Iha komunidade no sosiedade, ita tenke uza ita nia kbi’it individual no koletivu no ita nia espasu atu halo desizaun atu servisu ho solidaridade ba igualdade jéneru. Timor-Leste ida ne’ebé livre husi violénsia hasoru feto no labarik feto sira bele sai realidade iha tinan 2030 no muda violénsia bazeia ba jéneru sai ba problema pasadu ida. Ida ne’e presiza ita hotu nia servisu hamutuk atu halo vizaun ne’e sai realidade ba ita hotu.          

Hakerek Na’in: Ekipa Nasoins Unidas iha Timor-Leste (Dezembru 2020)

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV