×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 430

Governu–ONU Esforsu Hadi'a Igualdade Jéneru TL

By Marsu 08, 2017 5107
Feto rural Timor-Leste Feto rural Timor-Leste

DILI: Timor-Leste hamutuk ho Organizasaun Feto Timor-Leste no Organizasaun Feto Internasionál tuir planu, Kuarta (08/03) ohin sei selebra loron internasionál feto rurál ba tinan 2017.

Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo hato’o liu hosi nia mensajen dehan, governu esforsu makas atu tau matan ba feto hodi halo balansu igualdade jéneru implementa 50:50.

Nune’e, Organizasaun ONU nian iha Timor-Leste deklara kontinua suporta igualdade iha TL.

Xefe Governu TL dehan, tinan-tinan, iha loron 8 Marsu, Timor-Leste no ema hotu iha mundu tomak, selebra loron internasionál feto nian. Maluk feto Timor mesak forte, resiliente no iha papél boot ba libertasaun rai Timor.

Tuir nia katak, maluk feto sira kontinua nafatin kaer papél importante iha dezenvolvimentu sustentavel nian.

“Too ohin loron, ita seidauk iha igualdade jéneru iha ita nia sosiedade, maski ita esforsu daudaun atu hadi'a ida ne’e,” dehan PM Rui.

Xefe governu hatutan, “Iha ita leet, ita haree dezigualdade akontese. Husi dadeer sedu de'it, molok mane no labarik mane sira hadeer, feto maluk no mós alin feto sira hadeer sedu hodi prepara ai han ba família tomak, ba kuru bee no mós buka ai-maran, no asegura katak labarik sira sei ba duni eskola,” katak nia.

Tuir nia katak, ida ne’e hanesan parte ida husi serbisu loron-loron sira nian, molok sira kontinua halo serbisu uma laran, iha toos ou natar laran, iha eskritóriu, halo sira nia negósiu ki'ik, ou kontribui ba serbisu sira seluk mós, formál no mós informál.

Serbisu sira ne’ebé feto maluk no labarik feto sira halo iha sira nia uma laran molok oras serbisu nian komesa, dala barak la sura no ladún hetan valór. Ita dala barak ladún apresia no konsidera nu’udar serbisu ne’ebé feto sira tenki halo duni.

Maibé, hanesan parte ida husi Loron Internasionál Feto nian iha tinan 2017, ema  presiza atu reflete ba iha mudansa papél ba feto sira nian iha mundu traballu ohin loron.

Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé iha tranzisaun laran no TL agora hakarak muda husi sosiedade ne’ebé subsisténsia no tradisionál ba iha sosiedade ida ne’ebé modernu.

Parte ida husi tranzisaun ida ne’e, TL presiza atu harii Timor-Leste sai nu’udar fatin ida ne’ebé espetasaun ba feto no labarik feto sira la’ós automatikamente atu te'in, fase ropa, no haree de’it labarik no mós ferik katuas sira, maibé mós atu bele partisipa iha moris públiku nian.

“Ita hakarak atu kria sosiedade Timorense ida ne’ebé inkluzivu ne’ebé envolve mós membru metade populasaun ita nian, feto maluk sira, hodi bele ativamente no ho direitu hanesan hodi partisipa iha merkadu traballu nian.

Iha loron internasionál feto nian tinan ida ne’e, hanesan mane ida, aman ida, no mós Primeiru-Ministru ba Timor-Leste nian.

“Ha’u nia mensajen ba mane no labarik mane sira katak, Ita presiza atu iha papél ne’ebé ativu liu tan hodi suporta no mós fasilita fortalesimentu sosiál no mós ekonomia maluk feto sira.  Tanba todan servisu duplu tenki fahe hanesan entre mane no labarik mane sira, no feto no labarik feto sira. Bainhira ita iha sosiedade ida ne’ebé mak iha igualdade jéneru, ita sei halo ita nia rain Timor-Leste ne’e produtivu liu no prontu atu hasoru dezafiu harii nasaun nia,” tenik nia.

Ba loron importante ne’e, PM Rui eskoilla tema furak mak, “Hamutuk Ita Bele, Ida Ba Hotu, Hotu-Hotu Ba Ida, Feto no Labarik Feto, Mane no Labarik Mane, Hamutuk Halo Ita nia Rain Ne’e 50:50 Too 2030”

Entretantu iha fatin ketak, Koordenadór Rezidente ONU iha Timor-Leste, Knut Ostby dehan,  ho adosaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha tinan 2015, lider sira iha mundu koloka asuntu igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira sai hanesan sentru ba ajenda dezenvolvimentu globál foun ba tinan 2030.    Lideransa iha Timor-Leste konsidera objetivu prioridade Lima (5) husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavél ba tinan 2017, tanba ne’e rekoñese katak atinjimentu ba objetivu globál ida ne’e sadere mós ba igualdade jéneru no loke oportunidade ba feto sira ne’ebé ho poténsia barak.

Hakbiit feto sira atu partisipa másimu iha vida ekonomia iha setór oin-oin no partisipa iha nivel oin-oin ba iha atividade ekonomia mak parte esensiál atu alkansa igualdade jéneru, no ida-ne’e hanesan sentru ba dezenvolvimentu sustentável iha nasaun ida.

Maske nune’e, mundu traballu sei forma husi papél jéneru, globalmente no iha Timor-Leste.  Dadus hatudu katak mane ho feto iha tendénsia atu halo servisu ne’ebé ho forma diferente.

Fatóres oi-oin ne’ebé influensia oinsá papél jéneru bele forma mak inklui grau fertilidade ne’ebé aas iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku, númeru populasaun rurál ne’ebé aas (70%), no oportunidade servisu ne’ebé limitadu iha área rurál sira.

Iha Timor-Leste subsisténsia agrikultura mak servisu prinsipál ba ema ida husi ema na’in haat mane no feto (ho idade sanulu-resin-lima (15) ba leten). Enkuantu bainhira nasaun dezenvolve aan hela, atividade ekonomia muda ba merkadu ne’ebé orienta ba produsaun, ema barak sei husik hela agrikultura subsisténsia hodi tama ba iha oportunidade empregu (kampu traballu).

Dadus husi Peskiza Forsa Laborál tinan rihun-rua sanulu-resin-tolu (2013) hatudu katak populasaun Timor-oan iha idade servisu (husi idade sanulu-resin-lima (15) ba leten), só iha de’it 21% husi feto mak partisipa iha empregu kompara ho 40% husi mane (iha nasaun ho rendimentu média-baixa kuaze 34% feto mak iha servisu no 77% mane mak iha servisu). Ba feto sira, servisu família no servisu uma laran nian sei sai hanesan razaun dominante hodi sira la konsege partisipa iha empregu, maibé, ba mane, partisipa iha edukasaun no formasaun sira mak sai hanesan razaun prinsipál hodi la-partisipa iha empregu.

Bainhira empregadu ona, feto sira ne’ebé partisipa iha empregu (servisu) hetan vensimentu kuaze 16% menus husi mane sira-nia vensimentu (kuaze Dolar Amerikanu $461 ba feto kada fulan no $553 ba mane kada fulan). Feto sira mós dala barak hetan rendimentu ne’ebé la-adekuadu, menus produtividade no ho kondisaun ne’ebé difikulta feto sira atu hetan servisu kompara ho mane, no mós feto sira iha área rurál maioria sei iha risku. Análize hatudu katak iha tinan rihun-rua-sanulu-resin-tolu (2013), só iha de’it feto (28%) ne’ebé empregadu kompara ho mane (49%) ne’ebé ho saláriu bazeia ba pozisaun.

Hetan vensimentu ho regularidade sei fornese seguransa no hetan benefísiu sosiál frequentemente liuhusi forma pensaun.

Dezenvolvimentu TL só bele atinji kuandu hakbiit no haforsa membru hotu-hotu iha sosiedade. Ba dezenvolvimentu sustentável atu akontese, ita hotu presiza servisu hamutuk atu asegura empoderamentu feto iha ekonomia no fasilita feto sira atu partisipa másimu iha nivel oi-oin iha sosiedade laran. La'ós presiza de’it sensibilizasaun jéneru husi parte governu, maibé mós presiza iha mudansa paradigma ka hanoin husi setór privadu, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira hodi responde ba aprosimasaun jéneru en-jerál.

Tanba, karik iha polítika ekonomia responsavel jéneru ba kriasaun kampu traballu, kombate pobreza no sustentavél, kresimentu inklusivu, entaun bele atinji dezenvolvimentu sustentavél. Kuandu hamenus ona diferensia jéneru iha nivel lideransa, empregu no asesu ba protesaun sosiál take, no mós iha promosaun ba diversidade iha servisu-fatin, entaun bele atinjia dezenvolvimentu sustentável.

No só liuhusi polítika protesaun ba maioria feto ne’ebé iha ekonomia informál, promove feto sira-nia asesu ba teknolojia no prátika inovativu sira, no prevene violénsia hasoru feto iha servisu-fatin liuhusi regulamentu ne’ebé rigór iha setór privadu no públika, maka dezenvolvimentu sustentavél bele atinji ho susesu.

Iha loron mundiál ba feto, mai ita re-konfirma filafali ita-nia komitmentu no parseria ba alkansamentu igualdade jéneru no protesaun direitu ba feto sira iha Timor-Leste no iha mundu tomak, no rekoñese sira-nia papél ne’ebé indiskutível hodi bele atinji ajenda tinan rihun-rua tolu-nulu (2030) kona-ba dezenvolvimentu sustentável.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV