Eleitu ba PR: Horta Promete Hasa’e Folin Kafé

By Aquino Gomes Marsu 14, 2022 249
Kandidatu PR 2022-2027 ho numeru sorteiu 14, Jose Ramos Horta. Kandidatu PR 2022-2027 ho numeru sorteiu 14, Jose Ramos Horta.

ERMERA: Kandidatu Prezidente Republiku númeru 14, José Manuel Ramos Horta promote ba Ermera oan sira, bainhira hetan fiar husi eleitor ba tuur iha Aitarak laran, nia parte sei koordena ho governu hodi hasa’e foli kafé.

Nia haktuir, Munisípiu  Ermera riku ho kafé no besik kapatal Dili. Ne’e duni, bainhira eleitu ba Prezidente Repúblika iha periodu 2022-2027, sei servisu hamutuk ho governu oinsá atu hare ekonomia iha rai laran ba tinan lima (5).

Hadia ekonomia rai laran la’os kompetensia Prezidente Repúblika, ida ne’e governu ho Parlamentu Nasional, maibé Prezidente Repúblika iha kakutak karik, nia bele fó ideia no rekomendasaun hodi infleunsia politika  governu ni’an.

“Ba oin númeru primeiru Agrikultura ne’e inklui kafe, hau nia mehi mak ida ne’e, ita bele aumenta liu tan kafe iha Timor-Leste,  bele manda kafe ba Amérika,” dehan Horta bainhira hala’o kampaña iha kampu futebol Nino Konis Santana, Gleno,  (11/03).

Nia informa, bainhira halo viazen ba Roma iha Outubru 2021, nia lori Ermera nia kafe fó Papa Francisco hodi bele koko.

“Ita sei proteze folin kafe ni’an, atu nune’e agrikultor kafe nian labele lakon, uluk hau sa’e ba Prezidente Repúblika kafe nia folin sa’e to’o  $3,” nia informa.

Aliende ida ne’e, tenke tau matan ba kosok oan sira, tau matan didi’ak inan sira nune’e mós  estadu no sosiédade tenke tau matan ba feto sira, inan sira, labele iha violénsia iha uma laran no labele violensia iha sosiédade.

“Tau matan ema ho defisiente, ita hadomi sira, hakuak sira, tau matan ba estudante sira,  hau labele promesa barak, maibé hau sai prezidente repúblika sei kordena governu ba tinan liman oinsa atu hatun kiak iha rai ida ne’e,” nia relata.

Nia hateten, iha rai ida ne’e, rai doben, rai sagradu Ermera ne’ebé ohin tinan 20 resin liu ba hakoi Nino Konis Santana kombatente ida husi Tutuala mai to’o iha ne’e.

Nia subliña, povu Ermera no povu Timor-Leste tomak kampaña besik atu hotu ona, iha kandidatu lubuk, ida-idak ho ninia metenek, vizaun, promesa atu oinsa atu nasaun harii fila-fali demokrásia, hametin demokrásia, hadi’a instituisaun demokrátika ne’ebé hahú iha 2017 to’o ohin Prezidente Repúblika ne’ebé simu mandatu atu defende konstituisaun nia mak hahú viola konstituisaun.

“Ha’u hadomi, respeitu ita-nia Xefe estadu, hadomi nia nu’udar ema, maibé hau labele konkorda, simu aktu polítika ne’ebé nia halo, bainhira nega fó pose ba membru CNRT no membru KHUNTO,” tenik nia.

Nia reforsa, iha loron 19 marsu hot-hotu sei ba vota, maibé see vota ba númeru 14 hodi eleitu ba Prezidente Repúblika karik, primeiru konsulta ho maun boot Xanana, Komisaun Politika Nasionál CNRT,  Partidu sira seluk iha parlamentu nasionál, sira ne’ebé laiha fatin  iha parlamentu nasionál, rona opiniaun atu oinsa ba oin.

“Maibé atu hateten ba   ita boot sira, hau laiha inimigu ba sira ne’ebé bolu hau hanesan inimigu fali, hau hateten, imi insulta hau, maibé hau hadomi imi hotu,” nia relata.

Nia fundamenta, Timor-Leste tenke modelu domin, labele iha violensia ba rai ida ne’e, ema barak mate ba istoria rai ida ne’e nian, tanba ne’e husu jovens sira estuda nafatin, futuru iha  jovens sira nia liman.

“Artemarsiais, arte rituál, kontribui no haklaken ba rai ida ne’e, ita tenke haklaken solidariedade umana, Timor-Leste tenke modelu ba fraternidade,” nia akresenta.

Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, haksolok tebes-tebes hare ema barak apoiu kandidatu José Ramos Horta.

Xanana dehan, ohin hasoru malu iha ne’e, atu ko’alia importante ba nasaun ninian, iha 99 Timor-Leste halo referendu ida, atu hili tuir Indonézia no atu hili ba ukun an.

Entaun iha tinan 2005, 2006 no 2007 Timor-Leste hasoru krize ne’ebé fahe timor ba lorosa’e no loromonu hodi halo oho malu.

“Ohin loron krize boot liu ida ne’e, ita la temi hanesan  oho, estraga no sunu, tanba krize iha leten, sira ne’ebé mak kaer ukun ne’e. Señor Francisco Guterres Lú Olo nia asina tiha konstituisaun iha  2001, momentu ne’e sei SMP, ba  estadu iha UNTL wisuda, nia sama tiha  konstituisaun,” Xanana esplika.

Nia informa, iha loron 19 marsu hakarak estadu direitu demokrátiku monu ba rai ka hakarak hatuur fali iha nia fatin, tanba ne’e hakarak hatur fali estadu direitu demokrátiku entaun hili José Manuel Ramos Horta. 

Purtantu Ermera oan, Luis Tilman fó apoiu ba avo Ramos Horta, tanba avo Xanana hamriik iha kotuk.

“Tanba deit estabilidade governativa, estabilidade infraestrutura, kondisaun ekonomia kbiit la’ek sira la to’o, tanba ne’e ohin ita hotu hakarak fó apoiu ba avo Ramos Horta tanba avo Nana hamriik iha kotuk,” nia informa.

Nia hateten, loloos ohin atu hateten ba hot-hotu katak iha loron 19 marsu vota ba kandidatu Prezidente Repúblika númeru 17.

“Tanba hau mos kandidatu, maibé ikus mai la konsege pasa tanba setor justisa, halo injustisa boot iha rai ida ne’e,” tenik nia.

Iha fatin hanesan Kordenador Partidu CNRT, Munisípiu Ermera, Domingos Lemos Lopes hateten, Ermera apoiu kandidatu númeru 14 José Manuel Ramos Horta laiha rezerva.

“Ohin populasaun hot-hotu ohin, mai hotu iha ne’e atu rona komprimisu politiku husi kandidatura no maun boot, maibé tanba klima mak la favorese duni iha momentu ida ne’e, entaun barak la mai,” dehan Domingos.

Tuir Observasaun Jornalista Jornal INDEPENDENTE  kampaña dala 10 iha munisípiu Ermera ema rihun ba rihun okupa kampu futebol Nino Konis Santana Gleno hodi hakarak rona promesa politika Kandidatu Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta no Prezidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmão.

Aliende eleitores ka’er atributu partidu CNRT, Partidu sira seluk no espanduk  hodi hakilar iha kampu laran, mean agora araska, mean agora baku fila sayang.

Maske nune’e eleitores barak mai partisipa iha kampaña kandidatu Prezidente Repúblika José Manuel Ramos, maibé situasaun kontroladu tanba hetan seguransa masimu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no iha kampaña ne’e rasik hetan observasaun Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Provedoria Direitus Umanus ho Justisa (PDHJ), nune’e mós observador Internasionál  husi Uniaun Europea ne’ebé akreditadu husi STAE.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 14 Marsu 2022 16:33

Independente Digital TV