Timor-Leste Sei Hasoru Bailoron Naruk Kauza Husi El Nino Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Novembru 06, 2023 4152
Foto:WFP. Foto:WFP.

DILI: Governu Timor-Leste, kolabora hamutuk ho Organizasaun Nasoens Unidas ba Programa Alimentar Mundial (WFP) ho Organizasaun Alimentasaun no Agrikultura (FAO), hato’o alerta urjente ba seguransa ai-han, hatudu risku ne’ebé a’as ho falta ai-han kauza husi el niño la apár iha kontestu dependénsia agrikultura iha rai laran, ne’ebé depende deit ba udan ben.

Tuir komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu, ho nível ai-han la seguru ne’ebe aumenta, Timor-Leste hatudu ona sinal klaru bailoron naruk nian iha munisípiu 12 husi munisípiu 14 bazeia ba Índise Bailoron Konjunta, produz husi Governu Timor-Leste no FAO.

Nune’e mós, nasaun ne’e agora daudaun hasoru hela posibilidade bailoron naruk ne’ebe a’as kauza husi el niño ho predisaun udan been ki’ik to’o iha inísiu tinan 2024, ne’ebé sei afeta gravemente ba setor agríkola.

“Nível seguransa ai-han iha Timor-Leste agora daudaun afeta ona 22 por sentu populasaun, ne’ebe afeta ema 300,000. Ne’e hanesan konsekuésia inundasaun iha tinan barak, impaktu husi pandemia Covid-19 no folin fo’os ne’ebé a’as iha nivel nasional no internasional, signifika katak impaktu antesipada ba el niño bele hamo’ut populasaun kle’an liu ba risku hamlaha ne’ebé boot liutan. Ne’e duni tempu atu halo asaun no mitigasaun ba impaktu el niño mak agora,”dehan Reprezentante no Diretóra WFP, Alba Cecilia Garzon Olivares, iha komunikadu ne’ebé Online  INDEPENDENTE sita.

Antes ne’e bailoron naruk ne’ebé kauza husi el nino hamosu ona impaktu ba uma kain 33%, ne’ebe kada ema na’in tolu husi na’in sanulu iha rai laran mak sofre ba falta ai-han entre tinan 2015-2016.

Alerta Outubru deskreve kona-ba asaun sira ne’ebé sei halo hodi prepara komunidade iha rai laran inklui mós análize data atuál no dadus ba munisípiu sira ne’ebe hetan risku, ho avaliasaun atuál Oecusse, Viqueque no Liquiça mak iha nivel risku ne’ebé a’as liu.

“To’o ohin loron Autoridade Protesaun Sivil no FAO fahe ona mensajen alerta antesipada ba agrikultor sira, ne’ebé sei lidera treinamentu planeadu kona-ba oinsá atu jere agrikultura tempo bailoron no produz produtu agríkola ne’ebé diak liu iha munisípiu sira iha fulan tuir mai,”tenik komunikadu.

Entretantu, alerta ne’e determina númeru medidas mitigasaun imediatu no médiu-prazu inklui nesesidade urjente ba prontidaun operasionál hodi sosa fos tuir eskala, aumenta rezerva fini nasional, atu asegura armazenamentu ne’ebe seguru ho aruma ai-han, no apoiu agrikultor sira liu husi melloramentu bee no agrikultura.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV